Prije nego što je stupio na dužnost načelnika Općine Kotoriba 4. lipnja 2021. godine, danas 46-godišnji Dario Friščić obavljao je poslove međunarodnog otpremnika u Čakovcu i Varaždinu, a uz to je osnovao i privatnu tvrtku, koja se danas bavi projektiranjem. Dva mandata bio je i tajnik NK Graničara, gdje je povremeno uskakao i kao trener mlađih kategorija. I sam je boravio na nogometnom terenu, igrajući za veteransku ekipu. Danas je, eto, čelni čovjek Kotoribe.

Zašto ste se odlučili kandidirati za načelnika?

Već sam bio politički aktivan, od 2005. do 2009. godine, kao vijećnik Općinskog vijeća Općine Kotoriba. Član sam HSLS-a. Prema preporuci tadašnjeg dožupana Josipa Grivca i političkih istomišljenika i prijatelja, na koncu sam se odlučio za kandidaturu načelnika.

Što su vam najveći izazovi na funkciji načelnika?

Općenito funkcioniranje jedinica lokalne samouprave. Ne možeš nikome ništa obećati ili omogućiti jer za sve treba nevjerojatno puno papirologije, administracije i procedura, natječaja, odluka povjerenstava itd. Uskočiti iz privatnog sektora u državni baš nije jednostavno.

Koji su vam trenutno najvažniji projekti?

Najvažniji su mi završetak izrade projektne dokumentacije za natječaj za rekonstrukciju i izgradnju Kulturnog centra na mjestu stare škole, ugovaranje treće faze izgradnje poslovno-upravne zgrade (vanjsko uređenje okoliša, hidroinstalaterski radovi, dizalo…) te nabava komunalne opreme. Dobili smo jedan dio sredstva za nabavu traktora s ralicom.

U kakvim je odnosima Općina Kotoriba s Romima?

E, i to mi je jedan od većih izazova! Jedna od najvažnijih stvari je uključivanje Roma u normalan život zajednice, no nažalost to je često nemoguća misija. U Kotoribi imamo troje Roma zaposlenih na javnim radovima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te dvojicu putem Ureda za probaciju, koji rade na uređenju okoliša, režu živicu, čiste ceste, kose travu… Zvuči odlično, no oni su većinu vremena na bolovanjima! Problem s Romima leži u tome da se oni teško uključuju u kulturne, društvene, sportske i druge sfere zajednice, žele biti svijet za sebe.

Uz funkciju načelnika, sasvim ste običan obiteljski tip?

Valjda… Živim sa suprugom Ines, koja je također iz Kotoribe, dvije kćeri, Emom (15) i Ninom (13) i jednim ludim mačkom imena Lavić, koji radi dar-mar. Ponosan sam na Ninu, koja od svoje 6. godine trenira nogomet i član je ženske pionirske ekipe Nogometne škole Međimurje, a osvojila je i razne nagrade kao stolnotenisačica. Jednostavno, talent je za sve sportove, na tatu, ha ha ha.

A vi, bavite li se nekim sportom?

Ako se uređenje dvorišta i košnja trave može nazvati sportom, onda da. Zbog obaveza sam odustao od nogometa.

Kako se slažete s kćerima?

Od mojih poslovnih obveza i njihovih aktivnosti teško pronalazimo vrijeme za druženje. Nastojimo barem nekoliko puta mjesečno svi zajedno otići na neki izlet ili, curama najdraže, shopping. Povremeno idemo na planinarenje ili negdje u prirodu, pa smo tako u zadnje vrijeme bili na Novom Zvečevu, Rastokama, Plitvičkim jezerima…

Što još volite raditi u slobodno vrijeme?

Gledati nogometne utakmice i pratiti sve sportove, koliko stignem. Volim i kuhati, pa sam svaki vikend koji smo kod kuće u kuhinji. Odem i u nabavku hrane, uređujem okućnicu te spašavam dvorište i prozorska stakla od našeg pomahnitalog mačka.

Na području Međimurske županije u cilju povećanja prometne sigurnosti postavljeno je ukupno 19 kućišta u koja se mogu instalirati uređaji za mjerenje brzine kretanja vozila (GATSO RT4).

Policijska uprava međimurska trenutno raspolaže sa četiri kamere, koje se prema sigurnosnoj procjeni sele iz jedne lokacije na drugu, dok prazna kućišta imaju preventivnu funkciju.

Radi se o iznimno preciznim uređajima (kamerama) koji mogu istodobno mjeriti brzinu kretanja 32 vozila u istom kadru, danju ili noću, te u uvjetima smanjene vidljivosti. Osim nadzora brzine, kamere detektiraju i druge prekršaje poput nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisnog korištenja mobitela i drugih prekršaja.

Nadogradnjom sustava, kamere sada imaju mogućnost automatskog prepoznavanja neregistriranih vozila, odnosno vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana, neovisno o brzini njegovog kretanja.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana te ako imaju važeću prometnu dozvolu. Za vozače koji upravljaju motornim ili priključnim vozilom koje nije registrirano ili kojem je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana propisana je novčana kazna od 2.000,00 kuna.

Nadalje, vlasnik vozila dužan je odjaviti vozilo ukoliko ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka. Za vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole više od 12 mjeseci, rješenjem nadležnog tijela ukinut će se registarske pločice, dok je za počinitelja tog prekršaja propisana novčana kazna od 700,00 kuna.

Pozivamo vozače na odgovorno ponašanje i da poštuju sve prometne propise te da vode brigu o registraciji, datumu važenja prometne dozvole, tehničkoj ispravnosti i osiguranju vozila, poručuju iz policije.

Lokacije na kojima su postavljena kućišta za kamere na području Međimurske županije su u:

• Nedelišću – ulicama Vladimira Nazora i Varaždinska, Gornjem Hrašćanu – Čakovečkoj ulici, Pušćinama – Čakovečkoj ulici, Strahonincu – Dravskoj ulici (Poleve), Kuršancu – Glavnoj ulici,  Savskoj Vesi – Ulici Josipa Bajkovca, Prelogu – ulicama Zrinskih i Čakovečkoj, Donjem Kraljevcu – Kolodvorskoj ulici, Maloj Subotici – Glavnoj ulici, Čakovcu – ulicama Zrinsko-Frankopanskoj i Južnoj obilaznici, Šenkovcu – Ulici Maršala Tita, Brezju (cesta za Lopatinec), Štrukovcu (cesta za Mursko Središće), Murskom Središću – ulicama Josipa Broza Tita i Martinskoj.   

Pravnik Dragutin Katalenić iz Čakovca više nije predstavnik Nogometnog kluba Dinamo iz Domašica u Skupštini Međimurskog nogometnog saveza. Uprava tog kluba otkazala mu je povjerenje, a time i punomoć zbog ponašanja na izvanrednoj Skupštini MNS, kada se trebala dogoditi smjena dosadašnjeg predsjednika Mate Kljajića. No, kada je Kljajić dao na izglasavanje dnevni red koji su predložili sami “pučisti”, on nije prihvaćen. Tada je, sveopćoj gunguli, Mato Kljajić zaključio sjednicu i podnio nepozivu ostavku na mjesto predsjednika MNS i na mjesto predsjednika Izvršnog odbora MNS-a. Dakle, prije nego mu je ona izglasana.

To je iskoristio pravnik Dragutin Katalenić i sam sebe proglasio predsjedavajućim uz obrazloženje da je on najstariji u radnom predsjedništvu, i nastavio drugi dio izvanredne Skupštine, u kojem je Mišel Ganzer izabran za v.d. Predsjednika MNS.

Vijest o oduzimanje punomoći pravniku Kataleniću potvrdio nam je i Darko Jambrović, tajnik Međimurskog nogometnog saveza, kazavši da je pisana odluka o tome dostavljena i u tajništvo MNS-a. U njoj uz ostalo stoji:

“Odlukom Uprave NK Dinamo ‘Domašinec’ na zadnjem sastanku na čelu s predjednikom Petrom Mihalecom, donesena je odluka o razrješenju dužnosti člana skupštine MNS gospodina Dragutina Katalenića.

Molimo da ta odluka stupi na snagu odmah.

Klub se ujedno ograđuje od posljednjih istupa gospodina Dragutina Katalenića kako na zadnjoj sjednici MNS-a tako i u međimurskom medijskom prostoru jer nije postupio po planu i dogovoru sa upravom kluba.

Naknadno će se imenovati novi član Skupštine koji će predstavljati interese NK ‘Dinamo’ Domašinec u MNS-u”, piše u odluci koju je potpisao predsjednik Petar Mihalec.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata PCR testiranjem nema evidentiranih pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji. Tijekom vikenda brzim antigenskim testovima testirano je 438 osoba te su evidentirana 4 pozitivna nalaza, što je 0,9% od broja testiranih.

U protekla 24 sata oporavilo se 16 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 135.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 19 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitaliziran je 1 pacijent, otpušten je 1 pacijent, nema pacijenata na respiraciji te nema preminulih osoba.