Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjárt se u utorak, 28. rujna, u Velikoj Kaniži sastao se s ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i ministricom regionalnog razvoja i europskih fondova Republike Hrvatske Natašom Tramišak, piše Hrvatski glasnik.

Nakon jednosatnog razgovora ministri su održali tiskovnu konferenciju za medije. Govorili su o još boljem povezivanju dviju država na gospodarskom polju, o razvoju prekogranične prometne infrastrukture (autocesta M6 će biti produžena do granice), te o otvaranju novih graničnih prijelaza na hrvatsko-mađarskoj granici kod Kerestura i Kotoribe, Zákánya i Gotalova te Sároka i Kneževa, odnosno o boljem povezivanju na energetskom polju.

Nakon sastanka ministri R. Hrvatske, s izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom R. Hrvatske dr. Mladenom Andrlićem, posjetili su Konzulat R. Hrvatske i bili su gosti počasnog konzula dr. Atile Kosa.

Na prigodnoj svečanosti u varaždinskoj Gradskoj vijećnici dodijeljene su nagrade 51. Varaždinskih baroknih večeri. Festivalski žiri na čijem je čelu bila predsjednica dr. sc. Zdenka Weber, a dr. sc. Davor Brđanović, Nataša Maričić, Dada Ruža i Predrag Šantek članovi odučio je nagradu „Ivan Lukačić“ za muzikološki rad i izvođački domet ansambla dodijeliti Ingenium Ensemble iz Ljubljane, dok je nagrada „Jurica Murai“ za najbolju umjetničku interpretaciju pripala Stefanu Temminghu za koncert sa Zagrebačkim solistima održan u 27. rujna, te Tomislavu Fačiniju, dirigentu Zbora HRT-a za koncert održan u Franjevačkoj crkvi 18. rujna.

Po prvi su puta dodijeljene nagrade „Ivan Werner“ Hrvatske glazbene mladeži Varaždin za mlade glazbene umjetnike koje su pripale Maruši Brezavšček za koncert s baroknim orkestrom Musica cubicularis na koncertu otvorenja, te sopranistici Josipi Bilić koja je s ansamblom Camerata Garestin  na koncertu u crkvi Sv. Florijana debitirala na Varaždinskim baroknim večerima.

„Uvijek je teško odlučiti o nagradama među ansamblima, ali i odgovorno, jer mi dolazimo pred javnost sa svojom odlukom, ali u mislim da smo točno odredili nagrade. Tomislav Fačini se pokazuje i dokazuje kao netko tko ima hrabrosti uvijek ići u važne projekte poput Misse Papae Marcelli i izvesti ih vjerodostojno i izvođački jako dobro, a s druge strane blok flautist Stefan Temmingh koji je već bio na Baroknim večerima prije 11 godina, fenomenalni glazbenik na glazbalu koje se čini poput dječje igračke, izvodi bravure i virtuozno zahtjevni barokni solistički repertoar,“ istaknula je predsjednica žirija dr. sc. Zdenka Weber.

„Svaka nagrada veseli, a Varaždinske barokne večeri smatramo vrlo eminentnim i tim je ova nagrada vrednija. Godinama Zbor HRT-a pridonosi Festivalu interpretacijama i raznim repertoarom“, naglasio je Tomislav Meštrić, član Zbora HRT-a koji je preuzeo nagradu u ime dirigenta Tomislava Fačinija.

Nagrade slovenskih glazbenika preuzela je Tamara Plenkar iz Veleposlanstva Republike Slovenije u RH, koja je istaknula: “Izuzetna mi je čast da sam mogla preuzeti nagrade za slovenske glazbenike i što je Slovenija zemlja partner Varaždinskim baroknim večerima. Znači to puno i za naše odnose, iako su kulturni odnosi između dviju zemalja svo ovo vrijeme dobri. Slovenski izvođači koji su se predstavljali na Baroknim večerima pokazuju da imamo vrhunske glazbenike u Sloveniji i da su cijenjeni u Hrvatskoj. Hvala Varaždinskim baroknim večerima što su prepoznali potencijal slovenskih glazbenika i što su nas pozvali da Slovenija bude zemlja partner“.

Josipa Bilić, osim što je debitirala na Varaždinskim baroknim večerima prva je i dobitnica nagrade koju dodjeljuje Hrvatska glazbena mladež Varaždin mladim umjetnicima koji su se predstavili na varaždinskom festivalu.

„Odličan je ovo poticaj i čast mi je primiti ovu nagradu i nadam se da ću se vratiti u Varaždin i na Barokne večeri“, istaknula je nedavno diplomirana mlada sopranistica.

Laureatima je čestitao i varaždinski gradonačelnik dr. sc. Neven Bosilj koji je pohvalio i organizatore što su uspjeli realizirati festival u ovo pandemijsko vrijeme.

„Uspjeli smo u drugoj pandemijskoj godini organizirati festival koji ima veliki međunarodni, ne samo nacionalni značaj. Ponosan sam što smo podršku dobili sa svih strana svijeta. Predstavili su se prekrasni glazbenici prekrasnoj publici. Nadamo se da ćemo iduće godine festival organizirati u lakšim uvjetima. Presretan sam i ponosan što mogu biti na čelu jednog takvog festivala“, istaknuo je ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Davor Bobić najavljujući kako će iduće godine zemlja partner biti ili Irska ili Švicarska. Na svečanosti u Gradskoj vijećnici predstavljen je i novi nosač zvuka Hrvatska ranobarokna glazbena baština.

Posljednjeg festivalskog dana 51. Varaždinskih baroknih večeri u Krapini su koncert održali članovi ansambla Early Delight, a već tradicionalno festival je zaključen koncertom mladih glazbenih nada, talentiranih učenika varaždinske Glazbene škole uz Varaždinski komorni orkestar u varaždinskoj Katedrali.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, 28. rujna 2021. godine, Ministarstvo poljoprivrede istaknulo je kako je u 2021. godini Europska komisija dodijelila Hrvatskoj status zemlje slobodne od infekcije virusom bjesnoće, što je, ističu, jedno od najvećih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja te opetovani dokaz dobre organiziranosti te uspješnog rada svih veterinara u Hrvatskoj.

Rezultat je to dugogodišnjeg aktivnog provođenja mjera sprječavanja pojave i iskorjenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih životinja.

– Zahvaljujući sustavnoj provedbi programa iskorjenjivanja bjesnoće u divljih životinja oralnom vakcinacijom lisica, posljednji slučaj bjesnoće potvrđen je u veljači 2014. godine. Za postizanje statusa zemlje slobodne od bjesnoće, uz izniman rad veterinarske struke, od 2011. godine do danas Ministarstvo poljoprivrede utrošilo je više od 200 milijuna kuna – stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Iz Ministarstva naglašavaju i kako unatoč ostvarenom statusu važno je kontinuirano održavati visoku raznu svijesti struke i javnosti o opasnostima ove smrtonosne bolesti. Sprječavanje bjesnoće započinje s brigom o životinjama, što je najvažnije u sustavu kontrole te bolesti, uz iznimno važnu visoku osviještenost veterinara u sustavu ranog prepoznavanja bolesti te provedbi aktivnog i pasivnog nadziranja.

Zašto onda lovci i dalje svake godine smiju ubijati lisice?

Ako ste od onih koji se pitaju zašto onda lovci svake godine idu u lov na lisice, odgovor smo potražili kod lovac i lovnik Roberta Goričanca iz LD Patka za naselja Donji Vidovec, Sveta Marija i Donji Mihaljevec.

– Sukladno odredbama Zakonu o lovstvu, lisice, isto kao i čagljevi, spadaju u red predatora i grabežljivaca, pa je stoga svake godine u određeno vrijeme dozvoljen lov na njih kako ne bi došlo nekontroliranog uništavanja mladunaca drugih divljih životinja, kao što su zečevi, fazani, srne – objasnio nam je.

Komentari ma tu temu po Facebooku

Neki od mnoštva komentara na Facebook stranica Azila Dumovec, koji je također obilježio Svjetski dan protiv bjesnoće, su:

– Mmhmmm, a ljudi bijesnih koliko hoćeš.

– Odlično, nekima jasno, da je to dugogodišnji rezultat cijepljenja životinja. Nadam se da ćemo sada biti pošteđeni glupih komentara, da kad se pojavi lisica blizu kuća, sigurno je bijesna i treba ju ubiti. Biti će toga i dalje jer ljudi ništa ne čitaju, ne prate niti uče.

Naime, postoje napisani dokumenti kako je sveti Jeronim rođen u Stridonu, današnjoj Štrigovi oko 360 godine i jedan je od najvećih svetaca i naučitelja Katoličke crkve. Njemu u čast i spomen podignuta je lijepa crkva s dva tornja, na brijegu povrh hrvatske vinske metropole.

Od četvrtka 30. rujna do subote 2. listopada 2021. godine u Štrigovi se održavaju Dani svetog Jeronima posvećeni svecu i kršćanskom naučitelju koji je prema zapisima rođen u negdašnjem Stridonu, današnjoj Štrigovi, premda ima i onih koji to osporavaju.

Prvog dana, na sam blagdan Svetog Jeronima u četvrtak 30. rujna središnja svečanost je Koncelebrirana sveta misa koju će predslaviti monsinjor Juraj Bogdan vojni ordinarij u Hrvatskoj, u zajedništvu s domaćim župnikom velečasnim dr. Kristijanom Kuharom i drugim svećenicima. Sveta misa bit će slavljena u dvorištu župne crkve Marije Magdalene s početkom u 18 sati.

Na istom mjestu, drugog dana u petak 1. listopada održat će se koncert sakralnih pjesama domaće kultne Ženske vokalne skupine STRIDONE u čast Svetog Jeronima.

U subotu 2. listopada u središtu pozornosti bit će povijesna crkva ( s dva tornja) Svetog Jeronima na brežuljku povrh Stridona. Od 10 do 16 sati trajat će Dan otvorenih vrata crkve za posjetitelje uz stručno vođenje poznavatelja povijesti crkve i samog sveca Jeronima.

Ovo će biti prigoda na kojoj će oni koji to mogu i žele doznati puno toga što su zapisali crkveni pisci onog vremena i moderniji autori u dijelu Hrvatske i osporavani. Naime, dio ljudstva i raznih povjesničara tvrdi kako je Jeronim rođen u Dalmaciji što zasnivaju na Jeronimovoj uzrečici: ‘Oprosti mi Gospodine jer sam Dalmatinac’, premda toga nigdje nema u zapisima iz svečevog života.

Rašić je napisao, sada neka netko Jeronima proglasi zaštitnikom Međimurja

Dio ljudstva pak vjeruje kako je Jeronim rođen upravo u Stridonu, današnjoj Štrigovi, a to je zapisao Josip Bedeković, svećenik pavlinskog reda u djelu ili knjizi …Natale solum…, a nedavno u lijepom i sadržajnom te čitljivom izdanju predstavio u vlastitom prijevodu čakovečki profesor Marko Rašić.

Zato će Dani svetog Jeronima u Štrigovi nadolazećeg vikenda biti i svetkovina i škola o svecu koji još u našem kraju na žalost nije među pukom prepoznatljiv kao što je to u Dalmaciji gdje su ga proglasili svojim zaštitnikom. Moguće je da netko smogne hrabrosti i s ‘visine’ kaže ili barem predloži da Sveti Jeronim bude zaštitnik i Međimurja. Već sada je osim Dalmacije, zaštitnik teologa, studenata, prevoditelja, učitelja i knjižničara.

A svi oni koji iz više razloga nadolazećih dana neće moći doći u Štrigovu, radost jesenskog proštenja u fari Jeronimovoj, mogu doživjeti u naselju Prekopa, preko puta ‘Ramba’. Tamo će u nedjelju 03. listopada u 11 sati započeti proštenjarska Sveta misa, a nakon nje pak druženje s domaćinima.