Od ove jeseni u Centru za kulturu počelo se s redovitim emitiranjem najaktualnijih filmskih naslova. Kino u Murskom Središću odigralo je veliku ulogu u odgoju brojnih generacija građana Murskog Središća, ali i cijelog sjeverozapadnog Međimurja.

Filmovi su se emitirali i prije 1959., kada je službeno osnovano Kino „Rudar“, a od tada dvorana je svaki put bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Uvođenjem videoteka, a kasnije i interneta koji najnovije filmove u vrlo kratkom vremenu dovodi u svaki dom, popularnost kina svugdje je opadala. Taj je proces u Murskom Središću ubrzan derutnim stanjem ondašnjeg kina, koje je konačno 2003. i trajno zatvoreno.

Takva je situacija potrajala desetljeće i pol, sve dok centar za kulturu nije svečano otvoren na Svetu Barbaru godine 2017. Kroz 2018. i 2019. godinu gledatelji su se postupno vraćali u središćanski dom kulture, što je doživjelo vrhunac upravo na Advent 2019. godine kada je dvorana iz dana u dan bila puna. Godina 2020. je trebala biti dodatan korak naprijed, nabavljena je i oprema za projiciranje najsuvremenijih filmova, međutim pandemija koronavirusa taj je proces usporila.

Ove se jeseni opet krenulo s redovnim programom, a kao pun pogodak pokazao se program za djecu. Svake je nedjelje dvorana sve punija, a u nedjelju, 3. listopada na najnovijim avanturama Petra Zecimira dvorana je bila popunjena gotovo do posljednjeg mjesta, naravno, poštujući mjere i preporuke HZJZ-a. Djeca su nam posebno važna, jer oni su i sadašnja, ali i buduća publika.

Evo što o svemu kaže gradonačelnik Srpak:

„Kino u našem gradu ima više destljetnu tradiciju. Obnovili smo i opremili nekadašnju kino dvoranu te je ona danas centar za kulturu, ali smo isto tako osigurali najbolje uvjete za prikazivanje filmskih hitova. Svaki vikend je sve više posjetitelja kino predstava što je dokaz da smo napravili dobar posao. Uz filmske projekcije tu su i mnogi drugi odlični programi koji nam daju sasvim drugu dimenziju kulturno zabavnih sadržaja u najsjevernijem gradu, a naravno pozvani su i svi ostali iz Međimurja, Prekmurja i svih ostalih krajeva.“

– Nadamo se da će se niz nastaviti i ove nedjelje u 10.00 sati, kada dolazi Teatar Mjesec i predstava „Šuma Striborova“. Osim toga, u petak, u 19.00 sati je koncert Zagrebačkog puhačkog tria, što bi trebalo privući sve ljubitelje klasične glazbe. U subotu, u 20.00 sati na rasporedu je film Svi sveci mafije, koji govori o odrastanju legendarnog Tony Soprana. Blagajna se otvara sat vremena prije svakog programa, a moguće je pritom podići ulaznice i za sve nadolazeće događaje – stoji u priopćenju.

Većina događanja financirana je iz prekograničnog projekta Cross Cultural Tool Kit, a neki su sufinancirani i kroz natječaje Ministarstva kulture. Sva događanja do kraja kalendarske godine za građanstvo su besplatna.

Načelnik općine Mala Subotica, Valentino Škvorc, svečano je primio Rosu Oršuš, koja je ove godine završila Specijalistički diplomski stručni studij Javne uprave u Osijeku.

Rosa Oršuš (24) rodila se u osmeročlanoj obitelji u romskom naselju Piškorovec u Međimurju. Prisjećajući se djetinjstva kaže kako su ondje vladali iznimno teški uvjeti, nisu imali vodu ni sanitarni čvor, no njezina je obitelj imala struju.

Njezin otac radio je kao zidar i obitelj je preživljavala od njegove plaće, a školovanje je oduvijek bio prioritet i svi su morali završiti srednju školu.

Završila je osnovnu i upisala ekonomsko trgovačku školu za komercijalisticu. Dodatno, tek je tijekom školovanja doznala da ima pravo na besplatan smještaj u učeničkom domu, pa je s nepunih 15 morala napustiti roditeljski dom i osamostaliti se, što joj je, kaže, teško palo.

– No na kraju trećeg razreda shvatila sam da se želim školovati dalje i da želim upisati fakultet. Najprije sam upisala preddiplomski studij upravnog prava na Veleučilištu u Požegi, a po završetku sam postala prvostupnica javne uprave. Tada sam upisala specijalistički diplomski studij javne uprave u Osijeku zahvaljujući načelniku općine Mala Subotica koji mi je sufinancirao školarinu. Sad kad je završila specijalistički diplomski studij kaže da želi raditi u struci, u društvenom odjelu u kojem će imati mogućnost usmjeriti mlade Rome i Romkinje na obrazovanje te ih informirati o njihovim pravima koja im pripadaju kao pripadnicima romske nacionalne manjine – rekla je.

Paralelno uz svoju struku svoju budućnost vidi u civilnim projektima koji podižu svijest mladih Roma o važnosti obrazovanja.

Načelnik je na kraju dodao da se nada da će se i ostali Romi voditi ovim pozitivnim primjerom gdje je Rosa Oršuš prva Romkinja koja je u svom naselju završila fakultet sve ispite položila u roku.

U subotu i nedjelju su članovi Podružnice umirovljenika Domašinec, uz pomoć tamošnje Općine, bili domaćini posebne i zanimljive izložbe, starih i zaboravljenih marama i kravata.

Čuvši za neočekivani interes za nju, danas smo nazvali Branka Mezgu, predsjednika Podružnice umirovljenika Draškovec, kako bi pobliže čuli glede čega takav interes?

Mezga nam je s oduševljenjem rekao:

– Izložba nije još završila traje dalje. Danas dolaze osnovnoškolci iz matične škole Domašinec i područnih škola, Dekanovec i Turčišće.Mogu reći da je posjetitelja bilo iz susjednih županija i cijele naše i to od Kotoribe preko M. Središća i Preloga do Štrigove. Raduje dolazak gostiju iz Slovenije, gradova Ljubljane, Celja i Velenja. Knjiga dojmova ima ispisane četiri stranice,posjetitelji su ostajali oduševljeni, kući su odlazili s puno lijepih uspomena na viđene eksponate, rekao je Mezga.

Dodao je kako neizostavno mora spomenuti komplimente za njihovu gostoljubivost, pogotovo na mnoštvo ponuđenih slastica koje je spravljalo dvadeset žena, članica Podružnice. Izuzetno ljubazne poslužiteljice kolača su bile Katarina Purić i Marija Novak, dok su konobarski dio savršeno odradili Matija Novak i Antun Jančec.

U Hrvatskoj je u petak preminulo 10 pacijenata s covidom, a samo jedan od njih bio je cijepljen. Riječ je o osobi rođenoj 1944. godine koja je imala komorbiditete, javlja N1.

Hrvatska je do sada imala 219 hospitalizacija nakon cijepljenja protiv covida-19.

Iz Hrvatske agencije za lijekove (HALMED) navode da se do sada ukupno 950 prijava na nuspojave cjepiva odnosilo na ozbiljne. To predstavlja 31% od do sada ocijenjenih prijava, jer se one prioritetno provjeravaju.

Udio ozbiljnih nuspojava u svim prijavama je manji. Među zaprimljenim, ocijenjenim te u europsku i svjetsku bazu nuspojava proslijeđenim prijavama sumnji na nuspojave, udio prijava ozbiljnih nuspojava na dan 29. rujna 2021. iznosio je 21,5% prijava, piše N1.