Sveti Jeronim, Rangerove freske i vrhunsko vino najviše privlače turiste!
Protekli vikend u štrigovskom je kraju bio u znaku svetog Jeronima. Organizirano je niz svečanih misa, proštenje, koncert ŽVS “Strigode”… Puno posla imao je i Josip Mikec, voditelj Turističkog ureda Štrigova, koji je za trajanja Dana sv. Jeronima sve turiste i znatiželjnike dočekao i vodio kroz prekrasnu crkvu sv. Jeronima na brežuljku, stotinjak metara udaljenom od središta Štrigove.
Tu se već više od pet stoljeća štuje crkveni učitelj sv. Jeronim. Kroz dugu povijest Štrigova je poistovjećivana s antičkim Stridonom, za koji sam svetac tvrdi da je njegovo rodno mjesto, a vjerojatno su iz toga razloga grofovi Celjski 1447. sagradili crkvu posvećenu sv. Jeronimu koju je papa Nikola V. obdario blagoslovom i privilegijem oprosta hodočasnicima.
Ime svetoga Jeronima, kao i brigu da se očuva njegovo štovanje, imali su oci Pavlini, koji su drugu crkvu posvećenu ovom svecu završili 1758. te su ovdje boravili do ukinuća Reda. I nakon Pavlina ostaje spomen svetoga Jeronima živ i prisutan među vjernicima Međimurja i Prekmurja te je Jeronimov blagdan posebno svečani hodočasnički dan već nekoliko stoljeća.
Od 2019. kada je započela proslava 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima, u Štrigovi se održavaju Dani svetoga Jeronima, praćeni kulturnim i duhovnim sadržajem te svečanim proštenjem u čast sv. Jeronima.
– Na mjestu današnje crkve Svetog Jeronima bila je izgrađena crkva i prije 15. stoljeća, no ona je spaljena u pohodu Turaka na Beč. Ta prva crkva je bila vjerojatno drvene građe. Zatim su grofovi Celjski podigli crkvu za koju se smatra da je stradala u potresu 1738. godine. Današnja crkva je građena od 1738. do 1749. godine.Usporedno s crkvom građen je i Pavlinski samostan. Godine 1761. dograđeni su zvonici, a devet godina prije toga 1752. godine bio je dograđen i pjevački dio (kor). Crkva je poznata po svoja dva zvonika što je specifično jer se dva zvonika obično grade na katedralama. Tlocrt crkve je gotovo identičan glasovitoj bazilici sv. Petra u Rimu. Najveća vrijednost crkve je u tome što je tijekom 18. st. poznati freskoslikar Ivan Ranger oslikao veći dio svetišta – kaže Josip Mikec.
Sačuvane Rangerove freske oduševile su i više od dvije stotine posjetitelja, koji su proteklog vikenda obišle ovu jedinstvenu crkvu ne samo u Međimurju, nego i cijeloj Hrvatskoj, pa i šire.
Ove nedjelje u Centru za kulturu ‘Rudar’ kazališna predstava za djecu
U Centru za kulturu ‘Rudar’ ove nedjelje, 10. listopada, u 10 sati odigrat će se kazališna predstava „Šuma Striborova“ Teatra Mjesec iz Zagreba. Blagajna počinje s radom u 9 sati, a karte se mogu podići i na nekom od programa koji se odigravaju prethodnih dana.
Za vrtiće i osnovne škole
Trajanje: 40 min
Uzrast: 3+
Šuma Striborova, svevremenska, arhaična i predivna priča Ivane Brlić Mažuranić o ljubavi u kazalištu poprima jednu djeci shvatljivu pouku. Predstava je glumačko- lutkarska, odiše jednostavnošću, a opet mistikom koja djecu uvodi u pravi kazališni svijet. Svi materijali scenografije i kostima su potpuno prirodni te tako simbolički prate priču koje je i sama smještena u prirodi- šumi. Djecu na taj način predstava uči da je priroda najbolji učitelj i najbolje mjesto za igru. Glazba je mirna, odiše čarolijom i prati radnju Predstavu od početka do kraja vješto vode troje glumaca, koji su prilagodljivi prostoru i uzrastu djece.
Autorski tim:
Režija: Marijana Matoković
Igraju: Davor Kovač, Antonia Šašo Brkanić, Lidija Kraljić
Izrada scenografije i lutaka: Marija Graša i Modicom
Autor glazbe: Martina Šver
Dizajn plakata: Filip Mijić
Pučko otvoreno učilište Čakovec upisuje polaznike u besplatne programe
Pučko otvoreno učilište Čakovec u suradnji s Udrugom specijalne policije ”Roda” iz Varaždina upisuje polaznike u BESPLATNE programe osposobljavanja i učenja stranog jezika u sklopu projekta ”Zajedno”.
Uvjeti za prijavu:
⦁ 15 do 29 godina
⦁ Nezaposlen
⦁ Nije polaznik srednje škole ili fakulteta
⦁ Nije prijavljen/a u evidenciji HZZ-a protekla 4 mjeseca
Polaznicama je osiguran prijevoz, liječničko uvjerenje medicine rada, radna odjeća.
Nakon što završe, svi polaznici stječu pravo upisa programa u e-knjižicu.
Programi koje možete upisati:
⦁ Vizažist
⦁ ugraditelj noktiju
⦁ njegovatelj
⦁ dadilja
⦁ cvjećar/aranžer
⦁ Programer WEB aplikacija
⦁ Internet marketing i prodaja
⦁ operator na računalu
⦁ maser
⦁ slastičar
⦁ zavarivač MIG-MAG postupkom
⦁ operatera CNC tokarilicom i glodalicom
⦁ AUTO-CAD specijalist
⦁ pomoćnik u nastavi
Tečaj stranog jezika s upisom u e-knjižicu:
Engleski jezik: A1 – B2
Njemački jezik: A1 – B2
Hitno se prijavite na broj telefona 040/395-236 ili pošaljite e-mail na [email protected] ili dođite osobno u Pučko otvoreno učilište Čakovec, K. Tomislava 52.
Dan za medalje i slavlje
Posebni su vatrogasci DVD Palinovca. Nisu posebni samo po tome što kao mala međimurska sredina svojim natjecateljskim rezultatima na državnoj razini kotiraju na vrhu, posebni su i po tome što znaju kako svaki pojedinačni i grupni uspjeh valja nagraditi, a uz to prirediti dodatne sadržaje.
Upravo tako je bilo jučer kada su sudionici državnog natjecanja, pogotovo ekipa „Žene A 2“ koje su na 8. državnom natjecanju u Varaždinu postale doprvakinje u konkurenciji od 41 natjecateljske ekipe bile u središtu pozornosti. Uz zvukove vatrogasnih sirena s vatrogasnim su se dovezle u svoje naselje. Tu su ih dočekali ostali sudionici državnog natjecanja( „Žene A 1“, „Muški A i B“), članovi Upravnog i Nadzornog odbora društva kao i Mladen Kanižaj, zapovjednik Vatrogasne zajednice MŽ, koji im je podijelio medalje. Slavlje je posebno ukrasila prigodna torta.
Kako nam je rekao Franjo Jančec, predsjednik DVD Palinovec, žao mu je što su s ove posebne „fešte“ izostali neki slavodobitnici glede poslovnih i školskih obveza.
Ne krijući oduševljenje što su pred njim sudionici koji su boje društva branili na državnoj razini, Jančec je istaknuo:- Posebne čestitke idu „Ženskoj A2“ ekipi, našim popularnim Kobrama, koje će Republiku Hrvatsku predstavljati na vatrogasnoj olimpijadu u Celju 17.-24.7.2022.g.
Ekipu su činile: Lorena Fileš, Ema Perković, Ema Hajdarović, Iva Fileš, Katarina Jančec, Viktorija Horvat, Korina Srpak, Petra Hajdarović i Stefani Branilović te rezerva Paula Kanižaj. Hvala i našim curama: Karli Lovrenčić, Erin Isabel Sabol, Nini Klobučarić i Klari Glad koje su izborile plasman na ovo državnom natjecanje 1.mjestom na županijskom natjecanju u Sivici 2019.godine, ali zbog raznih obaveza nisu mogle nastupiti na ovom državnom natjecanju. Zahvaljujemo se i voditelju Kobri Ivanu Petru Srpaku, rekao je Jančec, dok su nazočni dodali kako čestitke pripadaju i njemu bez kojeg ovi rezultati sigurno nebi bili tako dobri.
A poruka je iz DVD-a: ‘Hvala i svima ostalima koji su nam pomogli u bilo kojem obliku!’
Članovi SRD-a Klen Sveta Marija postigli odlične rezultate
Prošle nedjelje završila su natjecanja u ribolovnoj ligi mladeži HŠRS. Veliki uspjeh postigli su natjecatelji SRD-a Klen Sveta Marija. U reprezentaciju Hrvatske, mladi U-15, plasirali su se Ivana Pozderec i Dino Slaviček, a u reprezentaciju mladi U-20 plasirao se Luka Pozderec.
Već prije iz natjecanja 1. lige seniora u reprezentaciju Hrvatske plasirao se Mihael Pongrac. Tako će u 2022.godini za reprezentacije Hrvatske nastupati četiri natjecatelja SRK Klena iz Svete Marije.
– Čestitamo na uspjehu svim našim reprezentativcima – poruka je iz kluba, a i brojnih žitelja Svete Marije, pogotovo onih kojima je sportski ribolov prirastao srcu.
Staza će dodatno uljepšati Pribislavec!
Tvrtka Gradax iz Pušćina privodi kraju radove na izgradnji pješačko-biciklističke staze u Ulici bana Josipa Jelačića u Pribislavcu.
Posao se obavlja u fazana, a u ovoj je riječ o oko 500 metara dužine. Rade se iskopi, postavljaju rudnici i tlakovci, uređuju zelene površine…
Vrijednost investicije je 562 tisuće kuna s PDV-om.
Maloljetnik ‘haračio’ po Čakovcu, ukrao mobitele, električni romobil, novac…
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijski službenici Policijske postaje Čakovec utvrdili su osnove sumnje da je maloljetnik s područja Međimurske županije počinio više kaznenih djela krađe, te će se prema njemu podnijeti posebno izvješće kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.
– Naime, utvrđeno je da je tijekom kolovoza i rujna 2021. godine počinio četiri krađe na području Grada Čakovca. Ukrao je mobitele, električni romobil i kovani novac, a ukupna materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna. Dio ukradenih predmeta vraćen je vlasnicima. Po završetku kriminalističkog istraživanja, u petak, 1. listopada 2021. godine maloljetnik je uhićen i predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske – javljaju iz Policijske uprave međimurske.
Potom je doveden sudu za mladež Općinskog suda u Čakovcu, gdje mu je rješenjem određen istražni zatvor u trajanju do mjesec dana te je predan u zatvor u Varaždin.
Naši državni dužnosnici obišli mjesto budućeg mosta Murakeresztur-Kotoriba
Naši državni dužnosnici(s lijeva): Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova, Mladen Andrilić, izvanredni opunomoćenik veleposlanik u RH u Republici Mađarskoj i dr. Atila Kos, počasni konzul RH u Nagykanizsi, su za vrijeme svog nedavnog boravka u Nagykanizsi iskoristili blizinu Murakeresztura kako bi obišli mjesto budućeg mosta Murakeresztur-Kotoriba jer je o tome bilo govora na susretu s njihovim domaćinom Péterom Szijjártom, ministrom vanjskih poslova i trgovine Republike Mađarske.
– Kome ćemo biti zahvalni za most?, pitali su se okupljeni, pogotovo oni koji prate povezivanje mađarskog Pomurja s Međimurjem odnosno Kotoribom. Među njima je i potpisnik ovih redaka koji je svjedočio nebrojenim skupovima na lokalnim i državnim razinama, a u kontekstu dolazaka naših bivših državnih dužnosnika u Kotoribu, odnosno Mađarsku.
Gotovo svaki skup je završavao sa zaključkom da toj realizaciji treba prići što prije, da vlade dviju država moraju biti te koje će biti posljednja stepenica prema ostvarenju željenog.
Gledajući u genezu međusobnog povezivanja ovih naselja s obje obale Mure vratit ćemo se počecima 90-tih godina i uspostavi demokratskih odnosa s obje strane granica, a kada su oživjele težnje zbližavanja susjeda od kojih je većina imala hrvatske korijene, no „ čelična zavjesa“ koja je između dviju bivših država spuštena 1949. godine učinila je to da se hrvatski jezik, koji je dominirao na lijevoj obali Mure, asimilira s mađarskim i da mlađe generacije, čiji su preci naših korijena, sve manje rabe jezik predaka.
Most, pred čijom smo izgradnjom, zacijelo će biti taj koji će žitelje lijeve i desne obale Mure zbližavati na dnevnoj bazi, a ne samo uz neke prigode, a kako to sada biva, pa se očekuje kako će porasti i potreba za učenjem hrvatskog jezika koji se srećom u dvije mađarske pogranične škole uči fakultativno.