Prije samo godinu dana općinu Pribislavec tresla je afera o pronevjeri milijunskog iznosa u koju su bile uključene bivša načelnica Višnja Ivačić i iznenadno preminula referentica Aleta Reisinger. Novu općinska vlast na čelu s načelnikom Matijom Ladićem dočekao je proračunski kaos. Na 3. sjednici Općinskog vijeća Općine Pribislavec napravljeni su novi koraci na putu prema saniranju financijskih problema općine. Najbitnije točke dnevnog reda bile su one pod točkom 5. i 6. koje su jednoglasno prihvaćene od svih općinskih vijećnika. Zaključi sjednice bili su sljedeći:
– pod točkom 5. za 2013. i 2014. godinu otpisana su potraživanja u iznosu od 619.021,33 kn, a za koja je utvrđeno da su nenaplaćena i/ili nenaplativa zbog zastare, prestanka postojanja pravne osobe ili drugih pravnih i/ili stvarnih razloga.
– pod točkom 6. za razdoblje do 2010. godine otpisana su potraživanja u iznosu od 73.671,30 kuna kn, a za koja je utvrđeno da su nenaplaćena i/ili nenaplativa zbog zastare, prestanka postojanja pravne osobe ili drugih pravnih i/ili stvarnih razloga.
O odluci da se otpišu dugovanja i o problemima koja su ona stvarala općini Pribislavec očitovao se načelnik općine Matija Ladić.
– Nakon šest godina nastupila je zastara. To znači da se stari dugovi više ne mogu naplatiti. Ne možemo se vratiti u 2013. godinu i detektirati kada novac počinje nestajati jer knjige nisu vođene uredno. Zapravo, knjige se uopće nisu ni vodile. Jedini trag koji postoji, poneka je uplatnica, a svi su se ostali računi plaćali gotovinom bez izdanog računa. Ako baš želite laički, na ˈcrnoˈ. Gotovina koja se skupila, a koja se nije proknjižila, nije se polagala na račun općine već nestajala. Ona koje je pak na računu općine bilo, s računa općine prebacivala se na privatne račune. Budući da se nije vodila evidencija, potpuno je nebitno tko je plaćao svoje račune, a tko nije, jer za to nema nikakvog dokaza. Nisu se slale ni opomene, pa se ne može ući u trag ni onima koji su imali dugovanja prema Općini. Jedina mogućnost koju smo imali da bismo pročistili i poravnali svoje knjigovodstvo bila je otpisivanje nagomilanog duga. Točke 5. i 6. bilo je nužno provesti radi daljnjeg knjigovodstvenog funkcioniranja jedinice lokalne samouprave – pojasnio je načelnik M. Ladić.
Zanimalo nas je s kojim novcem općina Pribislavec danas raspolaže.
– Općina trenutno raspolaže s oko 2 milijuna kuna, no bitno je da nemamo nikakvih dugovanja i obaveza prema nikome. Što se pak tiče novaca koji nedostaje, ne fali nam, jer ga nismo ni imali ni vidjeli, istaknuo je M. Ladić.
Općinski sud u Čakovcu objavio je u petak, 1. listopada, presudu prema kojoj je D. Novak (1991.) iz Čehovca proglašen krivim jer je upravljao osobnim automobilom pod zabranom, također morat će ‘iskeširati’ 7.000 kuna kako bi platio kaznu.
Međimurska policija zaustavila je Novaka 3. studenog 2020. godine u jutarnjim satima, on je na sudu rekao da se smatra krivim i da je svjestan svoje odgovornosti, ali je imao jednu molbu.
– Molim da se uzme u obzir da sam vozio tatu kod liječnika u Prelog jer mu je pozlilo, a ima i ugrađen ‘stent’. Imam 4000 kuna plaće i teško živim, jer otplaćujem kredite, pa vas molim da mi kaznu izreknete u ratama kako bih lakše podnio – rekao je na sudu.
Za ovaj prekršaj zakonom je propisana novčana kazna u rasponu od 10 tisuća do 20 tisuća kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana, ali je sud imao razumijevanja za njegovu ‘situaciju’.
Pansion Arka u središtu južno moravskog češkog grada Mikulova, čiji je vlasnik češki glumac, glazbenik, pjesnik i moderator Petr Batek, čovjek hrvatskih korijena, bio je domaćin izložbe na temu vina. Izložba je održana u subotu 2.10.2021. u suradnji sa humorističkim časopisom Tapir.
– Izloženo je 120 radova od domaćih autora: Mirek Tapír Vostry, Pavel Pata Talaš, Milan Kocmánek, Jan Tatarka, Sidonius Jiro i Damir Novák (Hrvatska). Uz izložbu i opuštanje u odabranom društvu, degustacija vina u mirnim okruženju Arke palo je i nekoliko portreta, rekao nam je pri povratku kući Damir Novak kazavši: – Izvrstan trodnevni izlet sa sjajnim ljudima.
Najbolji orači iz Koprivničko – križevačke, Varaždinske, Krapinsko – zagorske i Međimurske županije, odmjerit će snage na Prvom revijalnom natjecanju u oranju sjeverozapadne Hrvatske. Sudjelovat će prvaci iz ove četiri županije u kategorijama plugova ravnjaka i plugova premetnjaka, a natjecanje će se održati u subotu, 16. listopada, s početkom u 10 sati.
– Mjesto natjecanja, tj. natjecateljska parcela, nalazi se na glavnoj cesti između Čakovca i Preloga, kod samog ulaza u Grad Prelog. Proglašenje najboljih i svečana dodjela nagrada predviđeno je za 14,30 minuta. Organizatori ovog natjecanja su Udruga orača Međimurske županije i Grad Prelog, suorganizatori Udruga natjecatelja u oranju Krapinsko – zagorske županije, Udruga natjecatelja u oranju Koprivničko – križevačke županije i Udruga natjecatelja u oranje Varaždinske županije, uz pokroviteljstvo Međimurske županije, Krapinsko – zagorske županije, Koprivničko – križevačke županije, Varaždinske županije i Grada Preloga – stoji u najavi.
Današnja predstava i stand up komedija „Izlazak iz ormara“ najpopularnijeg hrvatskog komičara Željka Pervana, koja je morala biti prikazana u Centru za kulturu Čakovec u 20 sati je – odgođena.
Grad Varaždin poziva sve Varaždinke i Varaždince, udruge građana, mjesne odbore, udruge gospodarstvenika i obrtnike, trgovačka društva, političke stranke, vjerske zajednice i druge pravne osobe da dostave prijedloge za dodjelu javnih priznanja Grada Varaždina u 2021. godini i jave se na natječaj koji je raspisao Odbor za dodjelu javnih priznanja Gradskog vijeća Grada Varaždina.
Natječaj je raspisan i traje do 26.10.2021. godine, a priznanja se odnose na Povelju počasnog građanina Grada Varaždina, Nagradu za životno djelo, Nagradu, Plaketu i Medalju Grada Varaždina.
Čakovečki gimnazijalci, učenici 2.a i 2.e razreda iskoristili su subotnje jesenske zrake sunca te su u pratnji svojih razrednika, profesora Lare Kralj i Krešimira Trojka, proveli prije podne na Ivanščici.
Izletnici kažu kako je to bilo jedno nezaboravno druženje i opuštanje u prirodi, a uoči nadolazećih školskih obveza.
Tatjana Pintarić, agilna učiteljica razredne nastave u PŠ F. Andrašeca, podastrla nam je zanimljivu informaciju uz popratne fotografije kako njezin razredni odjel započinje radni dan i radni tjedan. U prvom planu je ranojutarnji sat TZK.
– Pospance smo probudili, mrgude oraspoložili, a ranoraniocima potvrdili da je jutro najljepši dio dana. Ponedjeljak, tko te ne bi volio?! – kaže učiteljica i dodaje da tako radi svaki ponedjeljak dok su još podnošljivi vremenski uvjeti.
Kao što smo neki dan pisali, u subotu 2. listopada su se u Lopatincu sastali članovi udruge „Pomoć neizlječivima „Međimurske županije.Sastanak i druženjenje su željno očekivali jer dvije godine glede pandemije Covida-19 nisu bili zajedno, što ne znači da oni najpotrebniji u udruzi nisu radili.
Subotu su odabrali jer se svake godine druga subota u listopadu obilježava kao Svjetski dan palijativne skrbi. – Toga dana razgovaramo o važnostima palijativne skrbi, posebno uloge medicinskih sestara u toj grani medicine, rekla nam je mr. Renata Bermanec, prva magistra palijativne skrbi u RH i predsjednica udruge „Pomoć neizlječivima“ kojadjeluje od 2010. godine na području cijele Međimurske županije. Udruga svojim radom želi podići svijest građana o potrebi palijativne skrbi, unaprijediti život ljudi koji boluju od neizlječivih, uznapredovalih bolesti te pružiti podršku i podići kvalitetu života oboljelih i nijhovih obitelji za vrijeme bolesti i nakon smrti u fazi žalovanja.
U tom kontekstu se često spominje palijativna skrb. Što ona obuhvaća, koja joj je uloga ?
– Palijativna skrb aktivna je sveobuhvatna briga za bolesnike čija bolest ne reagira na postupke liječenja. Obuhvaća bolesnika, obitelj i zajednicu. Predstavlja potrebu suvremenog društva. Afirmira život, a smrt smatra normalnim procesom, sastavnim dijelom života. Palijativna skrb mora biti besplatna i dostupna svima. Uključuje fizičku, psiholšku, socijalnu i duhovnu komponentu skrbi. Psihološka skrb obuhvaća pružanje psihološke potpore i podrške, razgovor i poticaj na izražavanje osjećaja bolesniku i obitelji, kao i podršku obitelji u žalovanju nakon bolesnikove smrti, prihvaćanju gubitka i nastavku života bez drage osobe. Psihološka potpora neizostavan je, jednako vrijedan i značajan segment skrbi za bolesnika na kraju života koju trebaju svi od oboljelog, obitelji do članova tima, pojasnila je predsjednica dodavši k tome kako su u subotu razgovarali o nužnoj i stalnoj edukaciji članova ranije spomenutog tima kojeg u njihovoj udruzi mahom čine volonteri.
U vašoj udruzi su članovi svih profila ?
-Da. Takvu pomoć može pružiti svatko tko ima dovoljno empatije ili suosjećanja za oboljelog i obitelj. Sastoji se u razumjevanju, slušanju i prisutnosti. Ljudima treba pomoći suzbiti strahove od ishoda bolesti, neizdržljivih bolova, patnje i smrti. Kvalitetnom komunikacijom takvi se strahovi mogu ublažiti ili prevladati. Mi imamo članove „rođene“ za takvu kvalitetnu komunikaciju. Cilj psihološke potpore je emocionalno dobro osjećanje bolesnika i obitelji, samopoštovanje, prihvaćanje bolesti i zadržavanje dobrih obiteljskih odnosa, rekla je predsjednica, posebno istaknuvši:- Udruga „Pomoć neizlječivima„ želi upoznati lokalnu zajednicu s patnjama i problemima što donose teške bolesti te pomoći ljudima da se čovjek na kraju svog životnog puta osjeća sigurno i zaštićeno sa svim svojim pravima. Nadalje, želi ohrabriti malog, običnog čovjeka da prepozna trenutak kada može priskočiti u pomoć neizlječivom bolesniku i njegovoj obitelji. Uključenje psihologa u palijativnu skrb velika je potreba jer treba razgovarati o vrijednosti i kraju života, patnji i smrti. Ljudi imaju pravo na ljudsku i stručnu psihološku podršku kao i dostojanstvenu smrt. Naša lokalna zajednica prepoznala je potrebu za palijativnom skrbi i pružila suradničku ruku udruzi, a građani to čine putem doniranja pomagala i prepoznavanjem potreba svojih bližnjih kao i upućivanjem na korištenje usluga palijativne skrbi.
Posudionica ortopedskih pomagala
-Upravo zahvaljujući njima, kao i ostalim donatorima, zdravstvenim institucijama, udruga je postala bogatija za sijaset medicinskih pomagala zbog kojih smo oformili posudionicu ortopetskih pomagala, kaže Spomenka Tomašić, njena voditeljica. – Mi besplatno na privremenu uporabu posuđujemo pomagala potrebitima da bi im olakšali svakodnevnicu. Posudionica se pokazala kao iznimno praktičan oblik pomoći jer teška i dugotrajna bolest često pogoršava financijsku situaciju u obitelji te je obitelj često u nemogućnosti kupiti potrebno pomagalo, ističe Spomenka po struci bacc. med. techn. Pojašnjava kakopravo na pomagala na doznaku koju odobrava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nemaju svi koji imaju potrebu za njima jer prema pravilima neka pomagala, kao što je bolesnički krevet, bolesnik ne može ostvariti preko HZZO-a. Osim toga, pomagala koja se podignu na doznaku imaju određeno razdoblje za koje se odobravaju. Tako se na primjer antidekubitalni madrac može dobiti ponovno tek tri godine nakon uporabe. Ako postoji potreba prije toga vremena, posuđuje se iz posudionice na privremenu uporabu.
Posebno ističe: – Nakon otpusta iz bolnice bolesniku je odmah potrebno određeno pomagalo, a liječnik obiteljske medicine tek po otpustu iz bolnice može napisati doznaku, što znači da do realizacije pomagala treba proći određeno vrijeme. U takvim situacijama od značajne je pomoći posudionica pomagala. Posuđuju se tako bolesnički kreveti, antidekubitalni madraci, invalidska kolica, ormarići za hranjenje, hodalice, aspiratori, oksigenatori, toaletne stolice i kolica, hodalice i štake. Pomagala najviše trebaju bolesnici koji boluju od neizlječivih bolesti, umirući, palijativni bolesnici koji posljednje vrijeme života žele provesti u svojoj obitelji.Najviše se traže bolesnički kreveti, antidekubitalni madraci, invalidska kolica, hodalice i pelene. Posuđivanje pomagala potpuno je besplatno. Obitelj ima obvezu preuzeti i vratiti pomagalo vlastitim prijevozom u ispravnom stanju. Pomagala se posuđuju na neodređeno razdoblje, ovisno o potrebi bolesnika. Pomagalo se izdaje na temelju fotokopije specijalističkoga nalaza ili otpusnoga pisma bolesnika iz kojega je vidljiva potreba za određenim pomagalom. Liječnici najčešće u otpusnom pismu pišu šifru D 51.5., što znači palijativna skrb.
Za kraj ističe: – Pomagala se posuđuju i vraćaju u prostoriju udruge u Katoličkom domu Čakovec ili u prostor Međimurske županije – bivša vojarna u prostorima označenima oznakom 4 S. Ljudi kojima pomagalo više ne treba, a ako nemaju obvezu njegova povrata HZZO-u, mogu pomagalo ili pelene donirati našoj udruzi kako bi ona dalje mogla pružati pomoć svima kojima je to potrebno.
Izrazila je zadovoljstvo što sve veći broj korisnika vlastitih ortopetskih pomagala po smrti najmiljih pomagala ostavljaju posudionici.
U intervjuu u listu “Međimurje”, objavljenim u ponedjeljak, Radimir Čačić, predsjednik Reformista, uz ostalo je najavio da Međimurje ubuduće neće imati župana, nego županicu: Sandru Herman, bivšu zamjenicu Matije Posavca u gotovo dva mandata, a sada državnu tajnicu u Ministarstvu turizma. O njenoj mogućoj kandidaturi za prvu županicu prije toga pisao je i naš portal Medjimurski.hr, kada smo naznačili da gospođa Herman ima najviše šanse od sadašnjih mogućih kandidata. Naravno, bilo bi to tako u slučaju da se Matija Posavec ne kandidira ponovo na tu pozociju.
Jučer (u utorak) međimurski HDZ poprilično oštro odgovorio je Čačiću na “njegovu želju”: Bahati Čačić kao “vidoviti Milan” počeo dijeliti lekcije Međimurkama i Međimurcima koga će birati! To je izazvalo brojne komentare, uglavnom negativne, koji su bili usmjereni i protiv HDZ-a, ali i protiv Čačića.
Istina je da Čačićeva percepcija među Međimurcima nije najbolja i da će predstavljati uteg Sandri Herman ako se kandidira na predstojećim izborima za županicu. S druge pak strane, Radimir Čačić je predsjednik Reformista i najlogičnije je da on predlaže i lobira za svoju najbolju kandidatkinju, koja je pritom i iz njegove stranke. Po tome, ako povučemo paralelu, Peđa Grbin (SDP), ne bi smio predlagati, recimo Andreju Marić ili bilo kojeg drugog SDP-ovca za župana ili Andrej Plenković (HDZ) recimo Darka Horvata ili bilo kojeg drugog HDZ-ovca! Bilo bi dobro da se svi šefovi političkih stranaka bore za svoje kandidate, a ne kao što je Peđa Grbin na prošlim lokalnim izborima u svibnju, svoje kandidate za župana i njegovog zamjenika, Maria Medveda i Darka Daniu, ostavio na cjedilu bez prave potpore. I to samo zato što ih je “iznjedrio” Mladen Novak, donedavni predsjednik međimurskog SDP-a, kojeg su Grbin i društvo bez valjanih razloga izbacili iz stranke.
No, Grbin je već i sada u velikim problemima. Naime, unutarstranački izbori još nisu obavljeni, a SDP je pred izazovnim izborom za međimurskog župana. Problem je u tome što iz dana u dan sve više SDP-ovaca otkriva svoju želju da budu župani. Već smo u ranijim tekstovima iznijeli neka potencijalna imena kao što je Ivica Perhoč, Andreja Marić, Boška Ban Vlahek, Mario Medved… Ima ih još, a još će ih biti više ako Matija Posavec obznani da se neće ponovo kandidirati.
Jedan od takvih SDP-ovca koji se ozbiljno priprema da objavi svoju kandidaturu je i Ljubomir Grgec iz Kotoribe. Istina, na lokalnim izborima u svibnju izgubio je od svog protukandidata Daria Friščića iz Nezavisne liste Matije Posavca, pa bi bio red, poručuju iz Kotoribe, da sada baš on naslijedi Matiju Posavca.
Ljubo Grgec spada u red prekaljenih političara starog kova. Četiri mandata bio je načelnik Općine Kotoriba, prije toga radio je i u tamošnjoj Mjesnoj zajednici. Godinama je član mnogih udruga, predsjednik je Lovačkog saveza Međimurske županije… Od lovaca iz cijelog Međimurja očekuje potporu na izborima, a i veći dio SDP-ovaca glasat će za njega, kažu iz Grgecovog izbornog stožera “u sjeni”, koji ovih dana provodi “anketiranje” birača.
Sve je ovo ekipa oko Grgeca, ako je točno, dobro zamislila, ali ima jedan problem. Ime treba “amenovati” predsjednik SDP-a Peđa Grbin, ali i NikolaNovak iz Nedelišća, koji trenutno kao povjerenik upravlja međimurskim SDP-om.
Sam Grgec nije nam želio ni potvrditi, ni demantirati vijest da će se kandidirati za župana, ali je postavio jedno zanimljivo pitanje: “Što mislite, za koga bi Međimurci glasali da se u drugom krugu nađemo ja iz SDP-a i Darko Horvat iz HDZ-a?”.
Teško je dati odgovor na ovo pitanje, ali jedno je sigurno – izlaznost birača bila bi jako mala!
