Home Blog Page 5116

Predsjednik Vidovskih zlatara u ulozi demonstratora: ‘Morate biti vješti, kako vam zlato ne bi pobjeglo’

0

Na nedavnoj turističkoj manifestaciji Dani zlata i starih zanata nemjerljivu ulogu imali su članovi Moto nautičkog kluba Vidovski zlatari.

– Kao što je i naziv manifestacije, brojne je posjetitelje posebno zanimao način ispiranja zlata, a takav interes postoji od manifestacije do manifestacije – rekao nam je Nenad Lukša, predsjednik MNK Vidovski zlatari, koji se ovoga puta našao u ulozi demonstratora ne ispuštajući iz ruke dasku koja je negdašnjim zlatarima „život značila“. Rekao je da je kod toga treba biti izuzetno vješt kako eventualno nakupljeno zlato ne bi „pobjeglo“.

Kako se to radi?

– Lopatom se na veliku dasku stavlja šljunak i polijeva vodom kako bi zlato koje je teško ostalo u dlačicama daske, a šljunak koji je laganiji skliznuo niz dasku. Nakon toga se s velike daske zlatna zrnca isperu na malu dasku te se vještim pokretima ispere sitni pijesak tako da na dasci ostanu samo zlatna zrnca i metalne primjese – pojasnio je Nenad koji je dodao kako se način ispiranja zlata na ovom području temelji se na stoljetnom iskustvu i prilagođen tipu zlatonosnog nanosa te materijalima kojima je stanovništvo raspolagalo.

Vrativši se u povijest zlatarenja, otkrio nam je podatak kako je do početka Drugog svjetskog rata samo na Dravi plovilo 129 čamaca s 240 zlatara. U ispiranje su prema povijesnim izvorima išle dvije osobe u čamcu izrađenom od drveta topole duljine gotovo 7 metara, koji je posebno izrađen za ovaj posao.

O tajni „zlatne daske“ je rekao kako je ona bila u čamcu i bila je ispiljena tako da izgleda kao da ima dlake na kojima su se zaustavljala zlatna zrnca.

– Za gram zlata trebate skupiti jako puno odnosno gotovo 1000 zlatnih zrnaca – otkrio nam je Nenad.

Donjovidovčani ovaj zanat čuvaju isto kao i šljunčane sprudove Drave i Mure gdje se nekada na veliko ispiralo zlato koje je voda je donosila s Alpa, a ovdašnji poljoprivrednici tražili su ih među zrncima pijeska uporno i mukotrpno u želji da se obogate ili barem popune kućni proračun, dok se sadašnje generacije trude da sve to sačuvaju od zaborava.

– Stoga pravac Međimurje i doživite ovu vrhunsku priču i jednu od najvećih hrvatskih turističkih atrakcija i naučite kako se ispire dravsko i mursko zlato, koje se smatra najčišćim prirodnim zlatom na svijetu jer se od jednog kilograma zlatnog pijeska može dobiti preko 930 grama zlata – poručuju iskusni nasljednici negdašnjih ispirača zlata.

– Djed mi je pričao kako se zlato najčešće koristilo za izradu zuba. Tek radeći kroz udrugu smo shvatili u što smo zagrebli. Organizatori smo i demonstracije zlatarenja često na samom sprudu. Danas lokaliteta pogodnih za ispiranje nema mnogo, svega dva tri na potezu Sveta Marija – Legrad. Prezentacije su složene iako se čine jednostavne. Koristi se najprimitivnija oprema, ali je sofisticirana. Mora joj se posvetiti pažnja i znati njome rukovati – kaže Nenad otkrivši nam još jednu novinu:

“Poveljom carice i kraljice Marije Terezije iz 1749. godine bilo je uređeno ispiranje zlata. Imamo kopiju originala i njegov prijevod. Zanimljivo je da se zlato smjelo ispirati tri metra od obale. Za ispiranje se plaćao porez. Za zlato se kaže da ima 24 karata, ali u prirodi ništa nije sto posto. Naša kuglica zlata ima 22.5 karata.”

Pokazao nam je na dlanu grumen zlata od 8 g dobivenog ispiranjem na dravskom sprudu.

Udruga „Vidovski zlatari‟ će 3. siječnja 2022. godine obilježiti 11 godina djelovanja. Trenutno ima oko 160 članova. Osim očuvanja tradicije ispiranja dravskog zlata, članovi se bave sportovima na vodi i očuvanjem dravskog okoliša.

FOTO Dame se toplo odjenule i prošetale centrom Čakovca

0

Kaputi, jakne… ulice Čakovca ove subote odišu pravom jesenskom atmosferom. Temperature su se spustile, sunce su prekrili oblaci, a Međimurke su u skladu s tim prilagodile garderobu.

Mnogi su ostali doma, a oni koji su morali nešto obaviti ili samo popiti kavu, toplo su se i odjenuli. Za oko nam je zapeo i prekrasan pas pasmine ‘Akita Inu’. Spremno je sa svojom vlasnicom pozirao našem fotografu.

U fotogaleriji pogledajte koga smo još sve ‘ulovili’ u šetnji..

No Images found.

Stjepan Berljak sutra i službeno postaje župnik u Donjoj Dubravi

0

Iako vlč. Berljak već nekoliko dana služi svete mise u donjodubravskoj župnoj crkvi, varaždinski biskup mons. Bože Radoš će sutra 10. listopada na sv. misi u 7,30 sati, a sukladno crkvenim propisima, uvesti u župničku službu velečasnog Stjepana Berljaka.

Ovim liturgijskim obredom on će i službeno postati župnik župe svete Margarete u Donjoj Dubravi.

Sve o crnom češnjaku otkrila nam je 32-godišnja Jelena iz Novakovca

0

Na ovogodišnjim danima Jesen u gradu Zrinskih posebno nam je za oko zapela jedna djevojka i njezin stand – decentan crnobijeli, s tek ponekim zlatnim detaljima. Radi se o štandu Jelene Novak, 32-godišnje djevojke iz Novakovca.

Zašto nam je upravo ona zanimljiva? Od nje dolazi priča o češnjaku. Ali, ne bilo kakvom. Jelena je vlasnica tvrtke koja se bavi proizvodnjom – crnog češnjaka! Upravo to nas je potaknulo da joj se javimo i da nas upozna s ovom, relativno novom, namirnicom.

– Na samu ideju o proizvodnji crnog češnjaka došli smo sasvim slučajno, gledajući recepte na Youtubu, gdje su kuhari koristili crni češnjak. Pošto je tada i nama crni češnjak bila totalna nepoznanica, dali smo se u istraživanje što uopće i je crni češnjak i kako se dobiva. Cijelo to naše istraživanje je započelo 2018. godine uz metodu pokušaja i promašaja, ali 2020. konačno smo krenuli ozbiljno – priča nam Jelena.

Ljudi nisu dovoljno upoznati s crnim češnjakom, pa kaže da najčešće pitanje koje dobiva od ljudi jest je li to nova sorta češnjaka i može li se saditi.

Što je onda zapravo crni češnjak?

– Crni češnjak nije nova sorta češnjaka, nego je napravljen od bijelog češnjaka. Odnosno, bijeli češnjak ide u posebne toplinske komore, na visoku temperaturu, visoku vlagu na par tjedana i tako nastaje crni češnjak. Odnosno, crni češnjak je najjednostavnije opisati kao klasični bijeli luk koji je dozrijevao dugi vremenski period  u neprekidno toplom okruženju visoke vlažnosti. Rezultat procesa dozrijevanja, poznat i kao Maillardova reakcija, su češnjevi duboko crne boje, konzistencije žele bombona koji daju potpuno    novi okus bilo kojem jelu. Prolazeći kroz Maillardovu reakciju, kemijsku reakciju između aminokiselina i šećera, bijeli češnjak prepoznatljivog mirisa i oštrog okusa se pretvara u specifičnu namirnicu blagog, slatko kiselog okusa, najsličnijeg okusu balzamičnog octa, melase ili tamarinda – stručno nam objašnjava Jelena.

Proizvodnja se odvija kod kuće, gdje ima radionu s dvije toplinske komore te sam proces proizvodnje traje otprilike 4 tjedna.

Vole li Međimurci crni češnjak?

“Moji Međimurci su jako otvoreni prema novim namirnicama. U to sam se uvjerila na sajmu „Jesen u gradu Zrinskih“ gdje smo imali štand, a ljudi su imali priliku i degustirati crni češnjak tako da smo dobili pozitivne reakcije, a bome i iznenađena lica kada velite da je crni češnjak nastao od bijelog češnjaka, i da crni češnjak nije nikakva nova sorta češnjaka.”

Upitali smo Jelenu kako je zadovoljna poslovanjem u Hrvatskoj:

“Pošto smo mlada firma s jednom novom i specifičnom namirnicom, imamo svojih izazova i problema kao i svako drugo poduzeće, ali za sada smo zadovoljni s cjelokupnim poslovanjem, borimo se. Jer puno ljudi nije upoznato s proizvodom i skeptični su dok ga ne probaju.”

Radni dan

Njezin radni dan sastoji se od nadgledanja proizvodnje, odgovaranja na mailove, dogovaranja suradnji s trgovinama i naravno, pakiranje i slanje kupcima.

Najveća potpora su joj, kako kaže, dečko Dejan, sestra Kristina i mama Jasminka koji su uvijek tu kada zatreba.

I za kraj… Zašto koristiti crni češnjak?

Crni češnjak ne samo da je izuzetno ukusan, nego su i razna istraživanja pokazala da je prepun antioksidansima, jača imunološki sustav  tako što povećava stvaranje bijelih krvnih zrnaca potrebnih u borbi protiv virusa i bakterija, pomaže u  smanjenju razine kolesterola i triglicerida, što smanjuje rizik od srčanih i krvožilnih bolesti, uravnotežuje šećer u krvi, a pokazalo se i da ima antikancerogena i protuupalna svojstva.

Mekši i slađi od bijelog češnjaka, a može se dodati svim vrstama jela poput raznih umaka, umiješati u mljeveno meso za hamburgere ili bolonjez, koristiti kao umak za pizzu, dodati u aromatizirani maslac za odreske ili jednostavno razmazati po prženoj šniti kruha.

I da ne zaboravimo, nakon konzumacije crnog češnjaka nema lošeg zadaha i isparavanja mirisa iz kože tako da ga možete konzumirati u svim prilikama.

Trideset novih slučajeva u Međimurskoj županiji, oporavilo se 27 osoba

0
Luka Stanzl/PIXSELL
01.10.2020., Cakovec - Zupanijska bolnica Cakovec. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 149 uzorka, od čega je evidentirano 28 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 18,7% pozitivnih od broja testiranih. Iz drugih županija prijavljena su 2 pozitivna slučaja kod osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.

U protekla 24 sata oporavilo se 27 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 226. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 70 459 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 26 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirane su 2 osobe, otpuštena su 4 pacijenta, nema pacijenata na invazivnoj respiraciji i nema preminulih osoba.

Izgradnja nove zgrade općinske uprave došla je do završne faze

0

Izgradnja zgrada općinske uprave s poslovnim prostorima  došla je do svoje završne faze. U petak, 8. listopada, u 12 sati potpisan je ugovor o III. fazi izgradnje zgrade sa tvrtkom Team Građenje d.o.o. iz Čakovca, a nakon provedenog postupka javne nabave objavljenog u Elektroničkom oglasniku javne nabave broj 2021/S 0F2-0030957 od 20. kolovoza 2021.

Vrijednost ugovorenih radova je 1.335.280,20 kuna + PDV. Rok izvođenja radova je 4 mjeseca od dana uvođenja u posao. Stručni nadzor nad radovima obavlja tvrtka Creocon d.o.o. iz Preloga.

Državni tajnik službeno otvorio skladište krumpira u Belici

0

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek je u nazočnosti hrvatske zastupnice u EP Sunčane Glavak u petak, 8. listopada, u Međimurskoj županiji posjetio poljoprivredno gospodarstvo ovogodišnje pobjednice 21. Izbora za najuzorniju seosku ženu Mateje Vranović, obišao gradilište najvećeg skladišta krumpira u Hrvatskoj tvrtke Agrobela te službeno otvorio skladište krumpira tvrtke Belpak – projekt sufinanciran iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti odobrene potpore veće od 4,2 milijuna kuna.

Novootvoreno skladište krumpira u Općini Belica državni tajnik Tušek okarakterizirao je kao pravi primjer modernizacije i jačanja skladišno-distributivne mreže uz istovremenu demonstraciju načina rada Vlade Republike Hrvatske:

„Nakon zabrane klorprofama i nezavidne situacije u kojoj su se našli domaći proizvođači krumpira pronašli smo brzo, dugoročno održivo i razvojno rješenje, nastalo u suradnji sa samim proizvođačima. Fokusirano smo usmjerili sredstva u cilju rješavanja gorućeg sektorskog problema i kreirali natječaj za izgradnju skladišta krumpira. Samo na području Međimurske županije odobreno je 20 zahtjeva za potporu za ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir u vrijednosti od 68,4 milijuna kuna, pri čemu ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi gotovo 103 milijuna kuna.“

Naime, nakon što je Europska komisija ukinula korištenje klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, stvorila se žurna potreba za brzim ulaganjima u izgradnju novih, tehnički naprednijih i bitno skupljih nepropusnih skladišta. Iz tog je razloga, u dijalogu s proizvođačima krumpira, Ministarstvo poljoprivrede putem Natječaja tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ iz Programa ruralnog razvoja stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna, sredstva kojima je osiguran nastavak proizvodnje, ali i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Natječaj potiče i udruživanje proizvođača, proizvođači krumpira su prepoznali brojne pogodnosti udruživanja i odlučili zajedničkim snagama izgraditi potrebna skladišta, pri čemu su nastale tri proizvođačke organizacije u sektoru proizvodnje krumpira.

Prema navodima proizvođača, u 2020. godini postignuta je samodostatnost za potrebe domaćeg tržišta, a urod je bio vrlo visoke kvalitete. U prvih šest mjeseci 2021. godine u odnosu na isto razdoblje 2020. godine uvoz krumpira je količinski smanjen za više od 21 posto i vrijednosno smanjen za gotovo 16 posto. Također, izvoz krumpira je u prvih šest mjeseca količinski značajno povećan (za više od 11 tisuća tona), dok vrijednosno povećanje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine iznosi čak 103 posto.

Blanka Tkalčić opet oduševila u Nedelišću!

0

Na prošlotjednoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća Nedelišća nastupila je i poznata međimurska mezzosopranistica i glazbena pedagoginja Blanka Tkalčić. U mnoštvu drugih događanja njezin je nastup ostao pomalo ispod novinarskih radara, pa ovom prilikom ispravljamo tu nesmotrenost.

Na početku svečanosti, gospođa Tkalčić otpjevala je hrvatsku himnu “Lijepa naša domovino”, a potom i međimursku narodnu pojesmu “Međimurje kak si lepo zeleno”. Na klaviru ju je pratio Danijel Oto, rodom iz Preloga, profesor klavira i korepeticije u Glazbenoj školi u Varaždinu.

Ukratko, Blanka Tklačić rođena je u Čakovcu. Srednju glazbenu školu pohađala je u Varaždinu, a solo pjevanje učila u klasi profesorice Darije Hreljanović. U Grazu je upisala studij na tamošnjoj Akademiji za glazbu i glumu. Kontinuirano se usavršava i sudjeluje na nacionalnim i međunarodnim seminarima. Diplomirala je 2001. godine s najvišom ocjenom.

U lipnju 2004. godine magistrirala je na istoj akademiji na smjeru popijevke i oratorija. Godine 2007. završila je specijalizaciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Sudjeluje na brojnim koncertima i recitalima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Nastupala je s mnogim eminentnim orkestrima. Bilježi brojne televizijske i radio nastupe, kao i gostovanja na raznim festivalima. Sudjelovala je i u brojnim oratorijskim projektima. U Moskvi je 2007. godine sudjelovala na Danima hrvatske kulture. Od 2008. godine članica je Europäisches Musikzentrum Wien.

Blanka je i vokalni pedagog u Glazbenoj školi Varaždin, a njezini učenici studiraju na glazbenim akademijama u Zagrebu, Ljubljani, Beču, Grazu, Manchesteru… U Nedelišću je Blanka Tkalčić otpjevala i “Domovini i ljubavi” Ivana pl. Zajca te “Habaneru” Georgesa Bizeta.

Ne treba posebno naglašavati da je dobila veliki aplauz nazočnih za vrhunsku izvedbu svih numera u programu.

Kud reprezentacija HR, tud i on…!

0

Puno bi se moglo pisati o nogometnim navijačkim putovima 28-godišnjeg Kotoripčana Daria Hrašćanca. To je mladić koji je sa svojom „klapom“ prošao gotovo sve europske stadione i svjedočio brojnim utakmicama naše nogometne reprezentacije. Pribrojimo li k tome i važna nogometna gostovanja zagrebačkog Dinama, kojeg nosi u srcu, onda se da zaključiti gdje je sve bio i što je vidio.

Kada će se u jednom trenutku latiti pera i početi pisati svoje dogodovštine sa svih tih putovanja nastala bi podeblja knjiga.

Jučer je bio nazočan još jednoj očekivanoj pobjeda naše reprezentacije nad Ciprom i uživao u tome. Fotografija pak ostaje za trajno sjećanje na Arenu u Larnaci, trećem gradu po veličini na Cipru.

Kada spominjemo fotografije i od njih bi mogao „skovati“ jednu debelu knjigu.

Svi su jako ljubazni, nude me s kavom i kolačima. Isto je i s Romima!

0

Ida Matjanec iz Kotoribe, 21-godišnja studentica Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, jedna je od popisivačica stanovništva koja je dobila u zadatak popisivanje Donjeg kraja u Kotoribi, ali i tamošnjeg romskog naselja. Tako smo s njom i kontrolorkom Kristinom Latin otišli na teren.


No, ako smo i pomislili da će nam se pojadati i reći „Ah, koja me sila nagonila da se prijavim za popisivačicu?!“, odmah smo shvatili da se ova djevojka odlično snašla kao popisivačica i lokalno stanovništvo joj nimalo ne otežava posao. Dapače.

Svi su pristupačni i ljubazni
– Ovo iskustvo mi je zanimljivo, odlično! Ako nema nikoga, ostavim ljudima svoj broj na cedulji, pa mi oni naknadno pošalju svoju šifru ili se dogovorimo za termin. Svi su vrlo ljubazni, ponude me s kolačima, kavom… – rekla nam je Ida.

Ništa drukčije nije, kaže, ni u romskom naselju, gdje Ida susreće svoje vršnjake i vršnjakinje iz osnovne škole, od kojih mnoge imaju već i nekoliko djece. Pošli smo s njom do romskog naselja u sklopu Kotoribe. Djeca su nas veselo pozdravljala na ulici, a uz zaigranu djecu na ulici ima i dosta pasa.

U prvoj kući koja nije popisana upoznali smo majku Jasnu s dvoje djece, Larisom (9) i Dinom (1). Rekla nam je da su Romi obavješteni o popisivanju stanovništva i da nemaju nikakvih problema s time. Odmah je imala pripremljene rodne listove odnosno OIB-e, a ljubazno nam je ponudila i da sjednemo. Fotografiranje? Nema problema!

– Romi se rado popisuju, isto su ljubazni i susretljivi, nude me sa svačim, a lakše mi je i u smislu da je kod njih uvijek barem jedan član kućanstva kod kuće. Riječ je uglavnom o velikim obiteljima, a mnogo njih ima i po 10 djece – tvrdi Iva koja već vrlo spretno unosi sve potrebne podatke, kao što su primjerice gdje je živjela majka djeteta u trenutku rođenja, je li osoba boravila u inozemstvu dulje od godinu dana ili kakav sustav grijanja imaju, na svom laptopu.

Tako joj u prosjeku za 4-članu obitelj treba oko 20 minuta, što je sigurno brže nego što se većina obitelji te veličine uspjela popisati online. Kad vidite kako je njoj sve jednostavno, požalite što ste se popisali online, jer ovo se čini puno lakše. Posebno uz kavicu i kolače.

Je li baš sve savršeno?
– OK, nisam oduševljena jedino u situacijama kad nikoga nema kod kuće, pa im ostavim poruku, ali mi se na javljaju, pa tako nekoliko puta moram posjetiti jednu kuću. No, to se rijetko događa.

Veliku pomoć u popisivanju stanovništva pružaju joj stanovnici službenog naziva „susjedi“.

– Ako nisam sigurna za neku kuću je li prazna privremeno ili trajno, živi li tko tu, jednostavno pitam susjede, oni sve znaju – kaže Ida.

Kristina Latin, kontrolorka za područja Kotoriba i Donja Dubrava, dodaje kako prilikom popisivanja kontrolori ne traže osobne dokumente. Bitno im je samo da im stanovnici pročitaju OIB. Njezin zadatak kontrolorke je zapravo vrlo odgovoran: provjeriti svaku popisnicu i poslati je Državnom zavodu za statistiku. Ova 32-godišnja magistrica edukacije biologije i kemije, koja je u vrijeme korone ostala bez posla, ovo vidi kao privremenu priliku za zaradom, odnosno, kako kaže, spaja ugodno s korisnim.

– DZS je organizirao edukaciju za kontrolore, nakon čega smo zajedno s instruktorima u Čakovcu mi održavali edukaciju za popisivače stanovništva – rekla je. Za funkciju kontrolorke morala je proći testiranje koje je uključivalo uglavnom računalnu pismenost.

I Kristina i Ida kažu kako se na ovom poslu može pristojno zaraditi, te se ne mogu požaliti. Idi je možda nakratko nestao osmijeh s lica kad je otkrila da se svaka dva dana mora testirati na Covid-19 jer nema Covid potvrdu, ali to je to.

No, nije u svim romskim naseljima isto
Kako protječe popisivanje stanovništva u romskim naseljima Međimurske županije provjerili smo i s Državnim zavodom za statistiku.

– Popisivanje pripadnika romske nacionalne manjine obavlja se u skladu s planiranim aktivnostima Popisa 2021. U većini naselja u kojima je zastupljen značajan broj pripadnika romske nacionalne manjine (Pribislavec, Mursko Središće, Kotoriba, Orehovica, Domašinec, Podturen) terensko popisivanje obavlja se kao i kod svih ostalih građana, dolaskom popisivača u kućanstvo. Izuzetak su naselja Piškorovec, Kuršanec i Parag u kojima su na raspolaganju posebne prostorije ili kontejneri u kojima popisivači obavljaju popisivanje pripadnika romske nacionalne manjine.

Popisivanje se odvija bez ikakvih poteškoća. U Međimurskoj županiji nekoliko popisivača pripadnika romske nacionalne manjine provodi popisivanje, što u navedenom slučaju olakšava proces popisivanja – rekla nam je Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima iz DZS-a.

Od DZS-a saznajemo i da Romi nemaju problema s davanjem istinitih podataka u strahu od gubitka socijalnih prava jer:

– Prema Zakonu o službenoj statistici (Narodne novine, br. 25/20.) i Zakonu o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.) svi podaci prikupljeni Popisom 2021. su tajni i upotrebljavat će se isključivo za statističke svrhe. Dakle, podaci prikupljeni Popisom ne mogu se koristiti u svrhu utvrđivanja bilo kakvih prava i obveza građana Republike Hrvatske.

Isto tako:

– Popis se temelji na izjavi te stoga popisivač ne smije od građana tražiti osobne dokumente. Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.) osobe koje daju podatke dužne su na pitanja iz popisnog upitnika dati točne i potpune odgovore – rekla je Andrea Galić Nagyszombaty.

Popisivanje stanovništva Hrvatske traje do 17. listopada 2021. godine, a u slučaju potrebe može se produžiti do maksimalno 29. listopada.