Mještanima koji su rođeni 1940. ili 1941. godine, odnosno navršili su 80 godina, ove subote, 9. listopada 2021. godine, posvećena je misa zahvalnica u crkvi Svetog Leonarda u Goričanu, a nakon toga 80-godišnjaci su se družili na Ribnjaku uz prigodan domjenak.
Tamo se okupilo 26 80-godišnjaka i njihove pratnje, a druženje su organizirale članiceCaritasa Župe Sv. Leonarda iz Goričana „Betanija“ pod vodstvom Terezije Vidović, koja je uz svećenika Josipa Drvoderića, također prisustvovala događanju. Članice „Betanije“ inače tijekom cijele godine brinu za starije i nemoćne mještane.
Međutim, okupljeni 80-godišnjaci možda jesu stariji, ali svakako nisu nemoćni, jer su svi stigli pokretni i dobro raspoloženi, a čak su i zaplesali uz limenu glazbu Goričana. Okupljenima se obratio načelnik Goričana Emanuel Sinković, koji ih je sve pozdravio i čestitao im povodom navršenih 80. godina, te im poželio zdravlje i sreću. Istaknuo je i kako je to generacija od koje možemo puno naučiti, te se obzirom na to da su svi prisutni ovdje mladog duha, ne sumnja da će se susresti ponovno.
Voditeljica Caritasa Župe Sv. Leonarda iz Goričana „Betanija”Terezija Vidović i načelnik Emanuel Sinković
U ime 80-godišnjaka, kratak osvrt na vrijeme od njihovog 1. razreda osnovne škole do danas, dao je Zlatko Malek, koji je u ožujku ove godine izdao i autobiografsku knjigu „Životni procesi“, u kojoj između ostalog opisuje svoje iskustvo odrastanja i školovanja u Međimurju sredinom 20. stoljeća. Njegov emotivan govor izmamio je i pokoju suzu.
No, kasnije je bilo samo smijeha i dobrog raspoloženja, te nije bilo osobe koja nije zaplesala, uključujući i načelnika Sinkovića. Svim 80-godišnjacima želimo još najmanje 20 lijepih godina, pa se možda nađemo ponovno na okupljanju 100-godišnjaka!
Najdugovječnija i najpoznatija manifestacija u organizaciji Turističke zajednice Općine Nedelišće ‘Dani zahvalnosti za plodove zemlje’ održana je danas po 17. put u dvorištu Lovačkog doma u Nedelišću.
Svoje radove ponosno su izložile brojne cekerašice, pletilje, pojedinci i udruge čuvara tradicije, ali i mnoga poljoprivredna gospodarstva. Posjetitelji su mogli degustirati i tradicionalne međimurske proizvode.
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 29. rujna, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv državljanina Rumunjske (1979.) i trgovačkog društva zbog počinjenja kaznenih djela utaje poreza ili carine i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. (8. 10. 2021.)
– Okrivljenog 42-godišnjaka tereti se da kao direktor trgovačkog društva iz Preloga, od prosinca 2017. do srpnja 2018. godine, na stjecanje dobara (rabljenih vozila iz SR Njemačke) nije obračunao, prijavio niti uplatio porez na dodanu vrijednost. Tereti ga se da je na taj način svojem društvu pribavio protupravnu imovinsku korist na štetu proračuna Republike Hrvatske za ukupno više od 1.800.000,00 kuna. Okrivljenika se tereti i da je poslovne knjige vodio suprotno zakonskim propisima na način da je otežana preglednost poslovanja, pa iz njih nije bilo moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja društva – javlja DORH.
U čakovečkoj obitelji Farkaš naišli smo na djelić proslave 69. rođendana supruge i majke Ljubice. Čestitari su joj bili njezini najdraži, dvije godine stariji suprug Franjo i djeca, 47-godišnja Edita i 42-godišnji Igor.
– To nije moje sve – kazala je slavljenica primajući čestitke, a misleći pritom na svoju unučad, Editine sinove: 27- godišnjeg Karla, 5 godina mlađeg Jana i 19- godišnjeg Lovru Nikića koji su opravdano izostali s „fešte“, no telefoni su radili s porukama: – Dobro došla u sedmo desetljeće, dočekaj osmo…
Ljubica je, kako kaže, u sretnoj mirovini nakon što je gotovo cijeli radni vijek provela radeći na poslovima administrativne djelatnice u PU međimurskoj. Kada si njihov gost, neizostavna tema razgovora je nogomet. Nameće ga u pozadini sama dekoracija u stanu, a to i ne čudi jer je „glava“ obitelji jedan od najstarijih međimurskih nogometnih trenera koji je trenerski put započeo u kotoripskom Graničaru, a ostali dio je nastavio u ŠN Međimurje Čakovec.
Ističe svoju i Ljubičino kotoripsko porijeklo, ponos na unuke, no ipak će kao nogometni stručnjak posebno spomenuti najmlađeg Lovru koji igra u kotoripskom Graničaru i trenutno se oporavlja od ozljede i operacije križnih ligamenata, a počeo je pomalo i trenirati.
– Njemu smo obiteljska, moralna i navijačka potpora – reći će ponosno Franjo. Baka Ljubica je bila tužna što nisu uveličali slavlje i ukasili fotografiju.
Podružnica umirovljenika Šenkovec na današnji dan 9. listopada 2021. godine organizirala je nordijsko-rekreacijsko hodanje za sve umirovljenike s područja Međimurja. Događaj je podržala općina Šenkovec, a glavni inicijator ovog skupa bio je tajnik udruge umirovljenika Šenkovec Franjo Turk.
– Organizirali smo tri rute od kojih je najmanja ona od 4 kilometra, srednja od 8 kilometra i najduža od 12 kilometra. Željeli smo da svaki umirovljenik može odabrati rutu koja odgovara njegovoj kondiciji. Startamo kod SRC Gorčica te idemo preko Knezovca sve do Malog Mihaljevca. Najviše umirovljenika prijavilo se na stazu od 12 kilometara što me je osobno pozitivno iznenadilo. Nagrada nema jer je cilj bio podržati sport i potaknuti umirovljenike na sportsku aktivnost. Svi koji prođu rutu već su pobjednici – istaknuo je F. Turk.
Udruzi umirovljenika Šenkovec pridružili su se umirovljenici iz drugih mjesta i općina.
– U goste su nam stigli umirovljenici općine Sveti Juraj na Bregu te oni iz Mačkovca i Čakovca. Pozvali smo sve udruge iz naše općine, no neke se nisu mogle odazvati zbog sudjelovanja na drugim događajima. Naša udruga broji 250 članova, a okupili su se umirovljenici koji se u svoje slobodno vrijeme bave sportom i rekreacijom – istaknuo je F. Turk.
Okupljeni su se zagrijavali uz živu muziku, ples, kuhano vino i brojna peciva koja su pripremile članice udruge umirovljenika. Na događaj su se odazvali umirovljenici Alojz Crnčec (68) i njegova supruga Marija iz Brezja te Ivan Horvatić (66) iz Lopatinca.
– U udruzi smo umirovljenika dugi niz godina. Ja igram pikado, a supruga je dobra u kuglanju. Godinama hodamo, a danas nam se pridružio i naš prijatelj Ivan Horvati koji nažalost više nema suprugu, no koji je također šetač – istaknuo je A. Crnčec.
Podršku umirovljenicima došao je dati i načelnik općine Šenkovec Robert Meglić koji se kao strastveni šetač odvažio na rutu od 12 kilometara ohrabrujući i predvodeći kolonu.
Na nedavnoj turističkoj manifestaciji Dani zlata i starih zanata nemjerljivu ulogu imali su članovi Moto nautičkog kluba Vidovski zlatari.
– Kao što je i naziv manifestacije, brojne je posjetitelje posebno zanimao način ispiranja zlata, a takav interes postoji od manifestacije do manifestacije – rekao nam je Nenad Lukša, predsjednik MNK Vidovski zlatari, koji se ovoga puta našao u ulozi demonstratora ne ispuštajući iz ruke dasku koja je negdašnjim zlatarima „život značila“. Rekao je da je kod toga treba biti izuzetno vješt kako eventualno nakupljeno zlato ne bi „pobjeglo“.
Kako se to radi?
– Lopatom se na veliku dasku stavlja šljunak i polijeva vodom kako bi zlato koje je teško ostalo u dlačicama daske, a šljunak koji je laganiji skliznuo niz dasku. Nakon toga se s velike daske zlatna zrnca isperu na malu dasku te se vještim pokretima ispere sitni pijesak tako da na dasci ostanu samo zlatna zrnca i metalne primjese – pojasnio je Nenad koji je dodao kako se način ispiranja zlata na ovom području temelji se na stoljetnom iskustvu i prilagođen tipu zlatonosnog nanosa te materijalima kojima je stanovništvo raspolagalo.
Vrativši se u povijest zlatarenja, otkrio nam je podatak kako je do početka Drugog svjetskog rata samo na Dravi plovilo 129 čamaca s 240 zlatara. U ispiranje su prema povijesnim izvorima išle dvije osobe u čamcu izrađenom od drveta topole duljine gotovo 7 metara, koji je posebno izrađen za ovaj posao.
O tajni „zlatne daske“ je rekao kako je ona bila u čamcu i bila je ispiljena tako da izgleda kao da ima dlake na kojima su se zaustavljala zlatna zrnca.
– Za gram zlata trebate skupiti jako puno odnosno gotovo 1000 zlatnih zrnaca – otkrio nam je Nenad.
Donjovidovčani ovaj zanat čuvaju isto kao i šljunčane sprudove Drave i Mure gdje se nekada na veliko ispiralo zlato koje je voda je donosila s Alpa, a ovdašnji poljoprivrednici tražili su ih među zrncima pijeska uporno i mukotrpno u želji da se obogate ili barem popune kućni proračun, dok se sadašnje generacije trude da sve to sačuvaju od zaborava.
– Stoga pravac Međimurje i doživite ovu vrhunsku priču i jednu od najvećih hrvatskih turističkih atrakcija i naučite kako se ispire dravsko i mursko zlato, koje se smatra najčišćim prirodnim zlatom na svijetu jer se od jednog kilograma zlatnog pijeska može dobiti preko 930 grama zlata – poručuju iskusni nasljednici negdašnjih ispirača zlata.
– Djed mi je pričao kako se zlato najčešće koristilo za izradu zuba. Tek radeći kroz udrugu smo shvatili u što smo zagrebli. Organizatori smo i demonstracije zlatarenja često na samom sprudu. Danas lokaliteta pogodnih za ispiranje nema mnogo, svega dva tri na potezu Sveta Marija – Legrad. Prezentacije su složene iako se čine jednostavne. Koristi se najprimitivnija oprema, ali je sofisticirana. Mora joj se posvetiti pažnja i znati njome rukovati – kaže Nenad otkrivši nam još jednu novinu:
“Poveljom carice i kraljice Marije Terezije iz 1749. godine bilo je uređeno ispiranje zlata. Imamo kopiju originala i njegov prijevod. Zanimljivo je da se zlato smjelo ispirati tri metra od obale. Za ispiranje se plaćao porez. Za zlato se kaže da ima 24 karata, ali u prirodi ništa nije sto posto. Naša kuglica zlata ima 22.5 karata.”
Pokazao nam je na dlanu grumen zlata od 8 g dobivenog ispiranjem na dravskom sprudu.
Udruga „Vidovski zlatari‟ će 3. siječnja 2022. godine obilježiti 11 godina djelovanja. Trenutno ima oko 160 članova. Osim očuvanja tradicije ispiranja dravskog zlata, članovi se bave sportovima na vodi i očuvanjem dravskog okoliša.
Kaputi, jakne… ulice Čakovca ove subote odišu pravom jesenskom atmosferom. Temperature su se spustile, sunce su prekrili oblaci, a Međimurke su u skladu s tim prilagodile garderobu.
Mnogi su ostali doma, a oni koji su morali nešto obaviti ili samo popiti kavu, toplo su se i odjenuli. Za oko nam je zapeo i prekrasan pas pasmine ‘Akita Inu’. Spremno je sa svojom vlasnicom pozirao našem fotografu.
U fotogaleriji pogledajte koga smo još sve ‘ulovili’ u šetnji..
Iako vlč. Berljak već nekoliko dana služi svete mise u donjodubravskoj župnoj crkvi, varaždinski biskup mons. Bože Radoš će sutra 10. listopada na sv. misi u 7,30 sati, a sukladno crkvenim propisima, uvesti u župničku službu velečasnog Stjepana Berljaka.
Ovim liturgijskim obredom on će i službeno postati župnik župe svete Margarete u Donjoj Dubravi.
Na ovogodišnjim danima Jesen u gradu Zrinskih posebno nam je za oko zapela jedna djevojka i njezin stand – decentan crnobijeli, s tek ponekim zlatnim detaljima. Radi se o štandu Jelene Novak, 32-godišnje djevojke iz Novakovca.
Zašto nam je upravo ona zanimljiva? Od nje dolazi priča o češnjaku. Ali, ne bilo kakvom. Jelena je vlasnica tvrtke koja se bavi proizvodnjom – crnog češnjaka! Upravo to nas je potaknulo da joj se javimo i da nas upozna s ovom, relativno novom, namirnicom.
– Na samu ideju o proizvodnji crnog češnjaka došli smo sasvim slučajno, gledajući recepte na Youtubu, gdje su kuhari koristili crni češnjak. Pošto je tada i nama crni češnjak bila totalna nepoznanica, dali smo se u istraživanje što uopće i je crni češnjak i kako se dobiva. Cijelo to naše istraživanje je započelo 2018. godine uz metodu pokušaja i promašaja, ali 2020. konačno smo krenuli ozbiljno – priča nam Jelena.
Ljudi nisu dovoljno upoznati s crnim češnjakom, pa kaže da najčešće pitanje koje dobiva od ljudi jest je li to nova sorta češnjaka i može li se saditi.
Što je onda zapravo crni češnjak?
– Crni češnjak nije nova sorta češnjaka, nego je napravljen od bijelog češnjaka. Odnosno, bijeli češnjak ide u posebne toplinske komore, na visoku temperaturu, visoku vlagu na par tjedana i tako nastaje crni češnjak. Odnosno, crni češnjak je najjednostavnije opisati kao klasični bijeli luk koji je dozrijevao dugi vremenski period u neprekidno toplom okruženju visoke vlažnosti. Rezultat procesa dozrijevanja, poznat i kao Maillardova reakcija, su češnjevi duboko crne boje, konzistencije žele bombona koji daju potpuno novi okus bilo kojem jelu. Prolazeći kroz Maillardovu reakciju, kemijsku reakciju između aminokiselina i šećera, bijeli češnjak prepoznatljivog mirisa i oštrog okusa se pretvara u specifičnu namirnicu blagog, slatko kiselog okusa, najsličnijeg okusu balzamičnog octa, melase ili tamarinda – stručno nam objašnjava Jelena.
Proizvodnja se odvija kod kuće, gdje ima radionu s dvije toplinske komore te sam proces proizvodnje traje otprilike 4 tjedna.
Vole li Međimurci crni češnjak?
“Moji Međimurci su jako otvoreni prema novim namirnicama. U to sam se uvjerila na sajmu „Jesen u gradu Zrinskih“ gdje smo imali štand, a ljudi su imali priliku i degustirati crni češnjak tako da smo dobili pozitivne reakcije, a bome i iznenađena lica kada velite da je crni češnjak nastao od bijelog češnjaka, i da crni češnjak nije nikakva nova sorta češnjaka.”
Upitali smo Jelenu kako je zadovoljna poslovanjem u Hrvatskoj:
“Pošto smo mlada firma s jednom novom i specifičnom namirnicom, imamo svojih izazova i problema kao i svako drugo poduzeće, ali za sada smo zadovoljni s cjelokupnim poslovanjem, borimo se. Jer puno ljudi nije upoznato s proizvodom i skeptični su dok ga ne probaju.”
Radni dan
Njezin radni dan sastoji se od nadgledanja proizvodnje, odgovaranja na mailove, dogovaranja suradnji s trgovinama i naravno, pakiranje i slanje kupcima.
Najveća potpora su joj, kako kaže, dečko Dejan, sestra Kristina i mama Jasminka koji su uvijek tu kada zatreba.
I za kraj… Zašto koristiti crni češnjak?
Crni češnjak ne samo da je izuzetno ukusan, nego su i razna istraživanja pokazala da je prepun antioksidansima, jača imunološki sustav tako što povećava stvaranje bijelih krvnih zrnaca potrebnih u borbi protiv virusa i bakterija, pomaže u smanjenju razine kolesterola i triglicerida, što smanjuje rizik od srčanih i krvožilnih bolesti, uravnotežuje šećer u krvi, a pokazalo se i da ima antikancerogena i protuupalna svojstva.
Mekši i slađi od bijelog češnjaka, a može se dodati svim vrstama jela poput raznih umaka, umiješati u mljeveno meso za hamburgere ili bolonjez, koristiti kao umak za pizzu, dodati u aromatizirani maslac za odreske ili jednostavno razmazati po prženoj šniti kruha.
I da ne zaboravimo, nakon konzumacije crnog češnjaka nema lošeg zadaha i isparavanja mirisa iz kože tako da ga možete konzumirati u svim prilikama.
01.10.2020., Cakovec - Zupanijska bolnica Cakovec.
Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 149 uzorka, od čega je evidentirano 28 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 18,7% pozitivnih od broja testiranih. Iz drugih županija prijavljena su 2 pozitivna slučaja kod osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.
U protekla 24 sata oporavilo se 27 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 226. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 70 459 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 26 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirane su 2 osobe, otpuštena su 4 pacijenta, nema pacijenata na invazivnoj respiraciji i nema preminulih osoba.
