Malom svečanošću u školskom dvorištu PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec jučer (petak) je obilježen Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje i rada ljudskih ruku.

Nakon prigodnog programa što su ga pripremile vjeroučiteljica i učiteljica glazbene kulture, sastavljenog od pjesama i recitacija, velečasni Ivan Mikulan blagoslovio je donesene plodove: kruh, peciva, kolače, voće, a zatim je uslijedilo kušanje plodova.

-Među ljudima će biti životne radosti, razumijevanja i poštovanja onoliko koliko bude darivanja i primanja plodova zemlje i koliko bude zajedničkog blagovanja kruha – istaknuo je pritom vlč. Mikulan.

Učenici su sa svečanosti otišli sa spoznajom: “Bez kruha se ne može. Kruh je puno više od obične hrane. Naši stari su ga držali kao svetinju. U njihovom odnosu prema kruhu prepoznavao se i njihov odnos prema drugim ljudima, prema životu.”

I ovu subotu, 16. listopada, čakovečka špica bila je puna šetača i pravih modnih, rekli bismo, zimskih kombinacija koje su kao i uvijek više nego odlične. Tko je sve iskoristio jesensko subotnje jutro za izlazak u šetnju gradom, pogledajte u našoj fotogaleriji:

„Današnjim danom (15.10.) ispisala se povijest. Oboljeli od cistične fibroze u Hrvatskoj napokon će imati priliku živjeti kao i svoji vršnjaci te će napokon moći udahnuti punim plućima – bez gušenja, konstantnog kašlja te straha od prerane smrti. Ovim putem želio bih se zahvaliti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na uvrštavanju lijekova, a posebno se želim zahvaliti svim ljudima koji su nas podržali u našoj kampanji “Kaftrio – udah života”, na društvenim mrežama, potpisivanjem peticije te svim hrabrim oboljelima koji su podijelili svoja iskustva. Čeka nas mirnija i sigurnija budućnost.”, izjavio je Tomislav Levak, 31-godišnji predsjednik Hrvatske udruge oboljelih od cistične fibroze, ujedno jedan od najstarijih oboljelih.

„Što reći… Uspjeli smo! Nakon višemjesečne borbe, nekoliko sjednica i otvorenih pisama te peticije koju je potpisalo više od 34.000 ljudi, konačno imamo pristup Kaftriu, Kalydecu i Orkambiu. Sretna sam i ponosna na sve nas i na sve vas koji ste na podržali na bilo koji način tijekom kampanje. Ovo je prvi put od kada znam za sebe da ne osjećam strah kada razmišljam o budućnosti, već joj se radujem. Prekrasan osjećaj je znati da ću se uskoro moći smijati od srca bez gušenja, da ću moći trčati i plivati bez da iskašljavam krv. Ovom odlukom spašeno je 150 mladih života te životi svih onih koji će se s ovom teškom dijagnozom tek susresti.“, kaže nam 27-godišnja Anja Privara, dopredsjednica Udruge koja je također jedna od starijih oboljelih.

Nakon što su Povjerenstvo za lijekove i Upravno vijeće HZZO-a dali pozitivne odluke za uvrštavanje lijekova Kaftrio, Kalydeco i Orkambi na Osnovnu listu lijekova, preostalo je samo da odluka stupi na snagu kako bi se spasili životi 150 oboljelih od cistične fibroze. To se konačno i dogodilo te se od 15. listopada spasonosni lijekovi nalaze na Osnovnoj listi HZZO-a.

Naime, kao što smo već prije naglašavali, već godinama svi oboljeli od cistične fibroze u Hrvatskoj muku muče s iscrpljujućim terapijama koje liječe samo simptome bolesti, a prosječni životni vijek osoba oboljelih od cistične fibroze je između trideset i četrdeset godina. Ovim revolucionarnim lijekovima, će se to značajno produžiti uz poboljšanje i olakšavanje dnevne rutine – sada kada su napokon dostupni u Hrvatskoj. Hrvatska se ovime pridružila ostalim zemljama Europe i Europske Unije, kao što su Slovenija, Austrija, Grčka, Engleska, Španjolska, Škotska, Danska, Irska, Francuska te Italija gdje su lijekovi dostupni u sklopu javnog zdravstva.

Kampanja „Kaftrio – udah života“ pokrenuta je u travnju 2021., a podrška je pristigla iz cijele Hrvatske. Tako su, primjerice Hrvatska nogometna reprezentacija, Hana Hadžiavdagić Tabaković, Mario Petreković, Jelena Perić te Igor Barberić  jasno apelirali na hitno uvrštavanje ovih revolucionarnih lijekova na Osnovnu listu HZZO-a. Osim same kampanje, Udruga je prije nešto više od dva mjeseca pokrenula peticiju s ciljem prikupljanja dodatne podrške javnosti. Pokazalo se da su ljudi itekako svjesni nepravednog položaja u kojem su se nalazili svi oboljeli od ove teške i smrtonosne bolesti u Hrvatskoj. Peticiju je potpisalo preko 34.000 ljudi, a putem ostalih komunikacijskih kanala Udruge svakodnevno su pristizale poruke podrške.

Gušenje u kašlju, iskašljavanje krvi, problemi s probavom i sinusima, otežano disanje te kronične prehlade i upale pluća samo su neki od simptoma s kojima se bore oboljeli, od novorođenčadi do osoba srednjih godina. Život s ovom smrtonosnom bolesti karakterizira stvaranje gustog, ljepljivog sekreta na svim žlijezdama s vanjskim izlučivanjem te, da bi preživjeli, svaki dan od najmlađe dobi oboljeli moraju obavljati četiri do šest inhalacija dnevno. Uz to, uzimaju gotovo trideset tableta na dan i strogo brinu o prehrani jer svako odstupanje dovodi do dodatne progresije bolesti te može završiti preranom smrću. Dosad je zadnja šansa za produljenje života bila izrazito skupa transplantacija pluća, često u inozemstvu, kojom se dobiva tek nekoliko godina, a spasonosnim lijekovima Kaftrio, Kalydeco i Orkambi životni vijek znatno se produžuje, kao i kvaliteta života.

Sve detalje o Udruzi te samu borbu za lijekove koja je trajala nekoliko proteklih mjeseci možete pogledati na Facebook i Instagram profilu te na službenoj stranici Udruge.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 137 uzoraka, od čega je evidentirano 26 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2, što je 18,97% od broja testiranih.

U protekla 24 sata oporavilo se 24 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 189. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 71 499 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirana su 23 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitaliziran je 1 pacijent, otpuštena su 3 pacijenta, nema pacijenata na invazivnoj respiraciji te nema preminulih osoba.

U posljednje vrijeme na području Grada Preloga sve je aktualnije pitanje autobusnog prijevoza učenika iz prigradskih naselja Čehovca, Cirkovljana i Otoka kući, s obzirom da se ukinulo nekoliko linija, pa se roditelji žale da djeca provode previše vremena čekajući na prijevoz.

Školsko područje OŠ Prelog naime čine grad Prelog te prigradska naselja Čehovec, Cirkovljan i Otok. Dok se u Cirkovljanu nalazi područna škola za djecu od 1. do 4. razreda, pa u OŠ Prelog putuju samo djeca od 5. do 8. razreda, učenici s područja Čehovca i Otoka putuju u školu u Prelog od 1. do 8. razreda.

Do problema s prijevozom došlo je nakon što su, zbog epidemioloških razloga, učenike od 1. do 4. razreda morali razdvojiti u posebnu smjenu od onih od 5. do 8. razreda, odnosno kad je uvedena dvosmjenska nastava.

Ravnateljica OŠ Prelog Melita Trupković nije željela komentirati situaciju, no neslužbeno doznajemo kako autobusi odvoze djecu kući nakon 4. i nakon 6. sata nastave kad su jutarnja smjena, ali kad djeca imaju 5 sati, ostaju u školi i zbrinuta su na toplom i sigurnom dok čekaju. Više razrede, od 5. do 8., autobus vozi kući nakon 6. sata i jedan dan kad veći broj učenika iz jutarnje smjene ima 7 sati.

Pitanje o dostatnosti prijevoza te djece postavio je i vijećnik Josip Hižman na posljednjoj sjednici Gradskog Vijeća Grada Preloga:

– Što se tiče prijevoza djece iz OŠ Prelog do okolnih mjesta, ukinulo se nekoliko linija. Je li to u dogovoru s ravnateljicom ili zbog nedostatka sredstava? Djeca s manjim brojem sati čekaju nakon škole na prijevoz, a to su ujedno i mala djeca od 1. do 4. razreda. Može li to Grad preuzeti na sebe i pokušati riješiti navedeni problem?

Gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek tom je prigodom istaknuo kako je riječ o problemu kojeg nije tako jednostavno riješiti:

– Prijevoz učenika organizira Županija, osim onog dijela koji organizira Grad Prelog, od Ulice Antuna Mahanovića i Čakovečke. Problem je što OŠ Prelog funkcionira u dvosmjenskoj nastavi. To je posebno nezahvalno za malu djecu koja imaju poslijepodnevnu nastavu. Problem je što neki učenici imaju 4 sata, neki 5 sati, a neki 6 sati nastave. Zamislite djecu koja imaju 4 sata nastave pa do 6. sata nemaju prijevoza do doma. Razumijem nezadovoljstvo roditelja. Ovo je problem za širu raspravu. Kako to riješiti? Probali smo, dali smo upit. No nažalost, nema niti prijevoznika, niti šofera, niti autobusa!

– Trenutno smo u pregovorima s auto-školom Prelog, a tu je i potencijalni prijevoznik iz Donje Dubrave, međutim niti njima nije jednostavno jer kako su dvije smjene, mora se voziti u dva smjera najmanje dva puta dnevno… Pokušavamo pronaći najprikladnije rješenje za to. Trebamo napraviti jedan ozbiljan razgovor i s osnovnom školom – dodao je Ljubomir Kolarek.