Agronomkinja Marina Novak je, uz podršku dvije godine starijeg supruga Davora, osnovala tvrtku Holera d.o.o. u Goričanu kad joj je bilo samo 22 godine. Ova danas 30-godišnjakinja ovih jesenskih dana balansira između ribanja zelja, kuhanja rajčice i brige oko dvoje male djece, s obzirom na to da je Holera danas jedna od najuspješnijih međimurskih proizvođača hrane čiji najveći aduti su, osim bučinog ulja i proizvoda od bučinih koštica, kiselo povrće odnosno zimnice.

Prije otprilike 8 godina Marina Novak krenula je s proizvodnjom bučinog ulja te presadnicama povrća, odnosno, popularnim imenom „flancima“. Kako joj je ostalo mnogo flanca paprike, rajčice, zelja, krastavca, salatnih krastavca, mladog luka, češnjaka i salate, a imala je zemlju, pomislila je, zašto ih ne bi posadila?! Nakon što su te biljke obilno rodile, pomislila je, zašto ih ne bi počela prodavati? Tako je krenula priča o uspjehu tvrtke Holera, koja je dobila i zanimljiv preokret u vrijeme korone.

– Dosta povrća od nas su naručivali restorani, pa smo u doba korone, kad su se restorani pozatvarali, imali višak povrća koje smo na kraju nažalost bacali. Najlošja je bila 2020. godina i tako smo ove godine došli na ideju da kiselimo povrće. Počeli smo s proizvodnjom kiselog zelja – ribanog i glavica, zatim kiselih krastavca, kisele paprike i pasirane rajčice – rekla je Marina.

Jeste li znali da se kiseliti mogu i cherry rajčice?

– Ovih dana probat ćemo kiseliti cherry rajčice i vidjeti kako će to ići, meni osobno se jako sviđaju ukiseljene cherry rajčice. Planiramo i sušiti češnjak i slagati ga u granulama. Istovremeno smo izbacili brokulu i cvjetaču – objasnila nam je Marina Novak, službeno osnivačica i vlasnica tvrtke koja danas, među ostalim, ima oko 10 hektara zemljišta s tikvama, oko hektar zemljišta sa zeljem te pola hektra češnjaka. Uzgajaju i papriku, krastavce, salatu, rajčice i mladi luk u plasteniku na oko 500 metara2, te ječam i kukuruz na polju radi plodoreda.

Zimnica je pun pogodak

– Primijetila sam da se ljudi danas sve više okreću domaćim lokalnim proizvođačima provjerene kvalitete. Mnogi ljudi danas nemaju svoje vrtove niti uvjete i vremena za izradu zimnice, pa su ti naši proizvodi sve traženiji – objašnjava Marina.

Iako se na papiru Holera ne bavi eko uzgojem, špricanje im je, ističe, zadnja solucija.

– Češnjak, salatu, mladi luk i tikve uopće ne tretiramo, a ostalo povrće špricamo samo kad je nužno. Bolest bilja nastojimo riješiti na prirodni način, npr. sjetvom zaraženih lišća kod plemenjače – rekla je Marina.

Umjesto gledanja TV-a nevečer, ribanje zelja

Ovoj marljivoj mladoj ženi uspjeh nije došao sam od sebe. Rezultat je to puno rada, truda i odricanja. Marina ustaje rano svakog jutra, odvozi djecu, dvogodišnju Gretu i 4-godišnjeg Frana u vrtić te zatim, ovisno o dobu godine, odlazi prodavati proizvode na tržnicu, obilazi polja, plastenike, zaljeva biljke, pere i kuha povrće za zimnicu, ručno bere zelje, riba zelje ili nešto drugo. Zelje treba odležati dva do tri tjedna da bi se skiselilo, a da bi se napravila pasirana rajčica potrebni su sati kuhanja.

– Poljoprivreda ne pita za radno vrijeme! – kaže Marina.

U poslu joj je velika podrška i majka Tatjana Horvat te suprug Davor Novak, kojeg po potrebi zapošljava, a sezonski uzima i dodatne radnike. Davor je uspješno pohvatao sve tajne poljoprivrednog zanata, iako je po struci strojarski tehničar te svakodnevno odlazi na posao u Čakovec. Kod kuće, osim što po potrebi pomaže supruzi, glavni je i odgovoran za pokošenu travu i uređenje njihovog dvorišta.

Najviše posla Holera ima na jesen i ljeti, a najmirnija je zima. Ako se pod „mirno“ može nazvati svakodnevno zalijevanje salate u plastenicima, pečenje koštica i proizvodnja bučinog ulja ili slaganje poklon paketa.

Poklon paketi i u kombinaciji s proizvodima ostalih proizvođača

Holera puno ulaže i u poklon pakete, koje slaže u lijepe kutije s naljepnicama.

Tijekom cijele godine radimo poklon pakete, koji idu najbolje naravno u božićno vrijeme, a uključuju naše ulje i koštice ili bučino brašno i razne varijacije. Imamo ukupno 9 vrsti poklon paketa, od čega u dva stavljamo proizvode drugih proizvođača – vina Preiner iz Štrigove i tri proizvoda OPG-a Sarač iz Čakovca.

Za što upotrijebiti bučino brašno?

Holera je već godinama poznata kao jedan od vodećih proizvođača bučinog ulja vrhunske kvalitete, za čiju izradu se koriste isključivo bučine koštice (bez miješanja s drugim uljima). Za njega su ove godine u svibnju na međunarodnoj Izložbi bučinih ulja u Varaždinu osvojili brončanu medalju. Usto, imaju i pržene koštice, a i bučino brašno. Ono se, objašnjava Marina, može koristiti za izradu muffina, palačinki, kruha, tijesta, kolača…

Malo smo se raspitali i za cijene, pa smo saznali da, primjerice, pola kilograma bučinog brašna košta 10 kuna, litra bučinog ulja 135 kuna, kisela paprika (300 grama) 13 kuna, kiseli krastavci (370 g) od 15 do 17 kuna, a pola kilograma kiselog zelja 7 kuna.

Kako do Holerinih proizvoda?

Iako u dvorištu tvrtke kruže dva njihova prekrasna psa, haski i newfoundland, do 15 sati netko je tamo, odnosno omogućena je kupnja proizvoda na njihovom kućnom pragu u Trnavskoj 30 u Goričanu. Naći ćete ih i na placu četvrtkom u Goričanu, utorkom i subotom u Prelogu, petkom u Donjem Kraljevcu. Njihovi proizvodi nalaze se i u Međimurskom štacunu u Čakovcu te nekoliko trgovina u Zagrebu, a Holera dolazi i na razne manifestacije u Čakovcu, kao što su Jesen u gradu Zrinskih, Porcijunkulovo te na proljeće na Dane cvijeća, jagoda i tradicije.

Želimo im puno uspjeha i sreće u daljnjem radu!

Muškarac (53) iz okolice Samobora pozitivan na covid, prekjučer je pobjegao iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gdje je bio spojen na kisik, izvijestio je tada Index. Do nas je u međuvremenu stigla informacija da se radi o muškarcu koji je rodom iz Međimurja iz naselja Podturen.

“Pacijent u dobi od 53 godine, nakon liječničkog pregleda u Hitnom prijemu Klinike i učinjene rendgenske snimke pluća, zbog potrebe bolničkog liječenja hospitaliziran je 18.10.2021. u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu zbog COVID-19 bolesti. Pacijent je upućen na odjel u izolacijsku jedinicu u pratnji medicinske sestre s postavljenim kisikom gdje dolazi u 15:30. Na odjelu su mu ponovno izmjerene vitalne funkcije, učinjene ordinirane pretrage, postavljena intravenska kanila te je pacijent postavljen na monitor zbog daljnjeg praćenja vitalnih funkcija. Pacijent odmah naglašava da ne želi primati terapiju, a u 16:10 medicinsko osoblje odjela primijetilo je da pacijent nije u bolesničkom krevetu. Nakon nekoliko minuta, kada pacijenta nisu našli niti u drugim sobama i prostorijama odjela, pozvana je dežurna liječnica da kontaktira pacijenta na mobitel. Pacijent navodi da nije teško bolestan, vozi se osobnim automobilom kući i odbija se vratiti u Kliniku. Nakon toga obaviještena je nadležna Policijska postaja čiji djelatnici promptno dolaze u Kliniku i uzimaju potrebne podatke o pacijentu”, stoji u priopćenju Zarazne.

Novinarka Indexa iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević je dobila sljedeće objašnjenje:

“Pacijent je sam skinuo masku s kisikom s lica otkopčao se s monitora, izvadio postavljenu intravensku kanilu, otvorio balkonska vrata u sobi te preko vanjskih stuba samovoljno napustio bolničko liječenje. Medicinsko osoblje je odmah poduzelo sve potrebne mjere u tim situacijama. Iskreno nam je žao što se dogodio ovaj incident, a Klinika za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ majci i rodbini preminulog izražava sućut.”

Nakon bijega iz bolnice pacijent je, jučer pronađen u naselju Hoto Ville kod majke, gdje je preminuo, a na terenu su bili policija i hitna.

Kontaktirali smo jednog njegovog poznanika koji je za nesretnog muškaraca imao samo riječi hvale.

– Često je posjećivao Međimurje i rado se družio i pričao. Bio je atletski građen i fizički aktivan, igrao je košarku. Ovo mi je veliki šok – rekao nam je kratko.

Općinski sud u Čakovcu objavio je u ponedjeljak, 18. listopada, na svojoj oglasnoj ploči presudu prema kojoj je Darko N. iz Pleškovca proglašen krivim jer je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode i kazneno djelo protiv imovine.

On je 6. rujna 2018. godine na benzinskoj postaji Petrol u Svetom Križu prvo izvrijeđao svoju bivšu djevojku A.V., a zatim joj rekao: ‘Čekaj, našel but te bilo gdje, ubil bum te, raščhnul bum te kak pesa’. Ona je brzo sjela u svoj automobil, a on, kako bi je još više prestrašio, nogom je udario u stražnji dio auta i razbio desni pokazivač smjera.

No to nije sve, prijateljici svoje bivše djevojke putem aplikacije Messenger poslao je fotografiju puške i napisao: ‘Ovo je fer…naruceno, da vidimo ak vupa prek one livade obloka otprti…i v auto si sesti, tam…v krizu…ili roletu zdici…za 1100 kuna…v ukrajini kobase z ljudi naprave…a za 200 eura… sam ljudi stisnu prsta…igrala se maca…pa neka…da vidimo…al stvarno vupa dimo…neko ju bu puhnul…ili ov z nedeljanca…ili zastitar od prošlog ljeta…ja bum uglavnom daleko… samo joj tak poruci.’

U svojoj obrani okrivljenik je priznao da je počinio kaznena djela za koje se tereti, navodeći da je bio revoltiran zbog ponašanja oštećene te je izrazio žaljenje i kajanje zbog toga.

– Sud je utvrdio da je optuženikovo priznanje počinjenja kaznenog djela potkrijepljeno ranije pribavljenim i na raspravi izvedenim dokazima, te je stoga utvrdio da je optuženik u konkretnom slučaju ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11, te mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca, te kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11, za koje mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca, te mu je temeljem čl. 51. KZ/11 izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a koju mu je zamijenio radom za opće dobro u trajanju od 480 sati – stoji u službenim dokumentima.

Kod odluke o kaznenopravnoj sankciji sud je optuženiku kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njegovo iskreno priznanje kaznenih djela, žaljenje i kajanje zbog počinjenja istih, dok mu je kao otegotnu okolnost uzeo raniju osuđivanost.

U Hrvatskoj su u posljednja 24 sata, prema podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite, zabilježena 3162 nova slučaja zaraze koronavirusom, što je značajan porast u odnosu na prošla dva tjedna, a umrle su 23 osobe.

Posljednji put je u Hrvatskoj više od 3000 zaraženih u danu bilo još u travnju. Udio pozitivnih na 10.691 testirani uzorak iznosi gotovo 30 posto.

Index doznaje da će se, ako se ovakav trend nastavi, uvesti covid-potvrde, i to za brojna mjesta.

Kako doznaju od pouzdanih izvora, covid-potvrde bi se uvele iza blagdana Svih Svetih, odnosno iza 1. studenog.

“Planira se uvođenje covid-potvrda za sve ugostiteljske objekte, restorane, kafiće, trgovačke centre, za sve proslave, okupljanja, festivale i sva okupljanja u zatvorenom prostoru”, rekao je za Index dobro upućeni izvor.

Grad Prelog objavio je Oglas za podnošenje inicijative za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga. Kao i svake godine, Grad Prelog i ove godine dodjeljuje javna priznanja zaslužnim građanima i udrugama, koji su, svatko na svoj način, pomogli razvoju Grada Preloga.

Pozivaju se građani i pravne osobe na podnošenje inicijative za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga.

Javna priznanja Grada Preloga su: Počasni građanin Grada Preloga, Nagrada Grada Preloga za životno djelo, Grb Grada Preloga te Plaketa Grada Preloga.

Sve informacije mogu se pronaći u raspisanom Oglasu za podnošenje inicijative za dodjelu javnih priznanja Grada Preloga.