Međimurska županija povukla je najviše sredstava iz EU po stanovniku, a vodeća je i po rastu povučenog novca u razdoblju od 2017. do 2020. godine te po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije.

Analiza o povučenim sredstvima napravljena je na temelju podataka FINA-e i konsolidiranih proračuna. Po stanovniku, najviše je iz europskih fondova lani povukla upravo Međimurska županija, točnije 933,89 kuna, te smo vodeća županija sa 8,33 posto po udjelu povučenih sredstava i po trendu rasta povučenih sredstava od 2017. do 2019. godine u iznosu od 94,1 milijuna kuna.

U obrazovanju je sredstvima EU fondova sufinanciran projekt obnove i dogradnje osnovnih i srednjih škola, izgrađen je studentski dom, obnovljen učenički dom te radionice za strukovno obrazovanje. Građanima Međimurja osiguran je veći standard u zdravstvenoj skrbi. Međimurska županija je prijavila i provela projekt nabavke preko 700 komada dijagnostičko terapijske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu, obnovljene su ambulante opće obiteljske medicine, odjeli Županijske bolnice Čakovec te je rekonstruiran i obnovljen bolnički Paviljon za potrebe dnevne bolnice.

Od kapitalnih investicija koje su izgrađene dijelom iz Europskih fondova, dva su znanstveno istraživačka centra, Metalska jezgra i Centar održivog razvoja, zatim Centar kompetentnosti iz strojarstva, Tehnološko inovacijski centar i Poduzetnički inkubator te ulaganja u gospodarske zone. Ljetos je završen Projekt rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Starog grada Čakovca u Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja, jedan od najvećih projekata sufinanciranih iz EU fondova, a sam natječaj bio je među najkompleksnijima za prijavu.

Misao vodilja Međimurske županije je da se potrebe za infrastrukturnim projektima zadovolje prijavama na natječaje za EU fondove, dok se izvorni prihod proračuna Međimurske županije usmjerava prema građanima kroz modele financiranog prijevoza za učenike, stipendije za učenike, potpore učenicima, umirovljenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima.

Županija već ima spremno novih 158 projekata vrijednih preko 3 milijarde kuna, od čega projekti vrijedni oko milijardu kuna imaju spremnu i svu projektnu dokumentaciju.

Županije su u razdoblju od 2017. do 2019. godine povukle 1,7 milijardi kuna, što ukazuje na veliku uspješnost u povlačenju sredstava u posljednjoj godini financijskog okvira 2014. do 2020. Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju sredstva će se usmjeriti na regionalni razvoj, koji će biti ravnomjeran, a ne kao ranije, usmjeren samo na nerazvijena područja. Podjelom zemlje na četiri statističke NUTS2 regije – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku dana je veća šansa razvoju sjevera Hrvatske. Zahvaljujući tome poduzetnici će imati više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije. Uz prethodni Razvojni sporazum Slavonija, Baranja i Srijem, sada je isti takav spreman za sjeverne županije te one na jugu zemlje. Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Prenosimo priopćenje prim.dr.sc. Andreje Marić, dr.med., zastupnice u Hrvatskom saboru (SDP):

Jučerašnja rasprava u Saboru o „Izvješću o provedbi Covid-19 mjera“ trajala je od jutra do kasno navečer. U nizu izlaganja (u ime Kluba SDP-a, replikama, pojedinačnom raspravom, odgovorima na replike drugih zastupnika) vrlo detaljno i objektivno govorila sam o onome što je dobro učinjeno i onome što ne valja i što bi trebalo ispraviti.

Cijepljenje je i dalje najbolji alat za zaustavljanje pandemije. Premalo nas je procijepljeno, a kampanja cijepljenja je i dalje manjkava. Nitko ne očekuje da se baš svi cijepe, nisam ni za prisilu, no edukacijom, savjetovanjima, odgovorima na pitanja onih građana koji imaju dileme, bojazni, nejasnoće oko cijepljenja, povećat će se i broj cijepljenih. COVID-19 je opasan, zdravstveni kapaciteti su opterećeni velikim brojem oboljelih, a mnogi naši sugrađani su i umrli. No, druge bolesti nisu nestale. Zbog situacije u zdravstvenom sustavu manji broj pacijenata odlazi na preventivne preglede, screening programi su znatno smanjeni, odgađaju se kontrolni pregledi i dodatne pretrage. Pandemija i dostupnost skrbi našim bolesnicima još će više pogoršati stope preživljavanja- zbog prekasnog otkrivanja raka do problema s liječenjem i drugih bolesti.

Da, aktualni problem jest dominacija COVID-19, preraspodjela djelatnika s redovnih radilišta na COVID odjele, nedovoljno djelatnika, izmorenost, problem prekovremenih sati itd. No kakav je odgovor i rješenje Ministarstva za to? Nismo ih još vidjeli. Što čine da se nadoknade odgođeni pregledi i pretrage? U više navrata mi iz oporbe iznijeli smo brojne prijedloge i rješenja. Vladajući su opet na potezu.

Na poziv Zrinske garde Čakovec i Grada Čakovca u dvodnevnom posjetu našem gradu i Međimurskoj županiji, boravio je gradonačelnik mađarskog grada Szigetvara. U sklopu posjeta, dr. Petera Vassa primila je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini te s njim održala radni sastanak.

Gradovi Čakovec i Szigetvar prije nekoliko godina potpisali su Sporazum o prijateljstvu.  Glavna dodirna točka dviju sredina je obitelj Zrinskih, a upravo je suradnja temeljena na zajedničkoj povijesti bila tema radnog sastanka održanog u utorak. Naime, oba grada imaju bogato povijesno naslijeđe vezano uz ovu velikašku obitelj, a u novoj europskoj financijskoj perspektivi, otvara se mogućnost prijave zajedničkih projekata.

I Čakovec i Szigetvar imaju povijesne utvrde koje nastoje obnoviti te u njima organizirati sadržaje koji će obogatiti turističku ponudu, odnosno biti u funkciji društvenog i javnog života. Dakle, obitelj Zrinski najbolji je temelj za suradnju na kulturnom, obrazovnom i turističkom planu. Kako je na sastanku istaknula gradonačelnica Cividini, suradnja između gradova osim međusobnog povezivanja i posjećivanja, omogućuje razmjenu iskustava ponajprije vezanih uz privlačenje sredstava iz europskih fondova. To je vrlo važno, jer svaki uspješno proveden projekt, osim društvene koristi, ima i mjerljive ekonomske učinke.

Na sastanku su bili i predstavnici Zrinske garde Čakovec. Inače, ova udruga već dugi niz godina uspješno surađuje sa mađarskom stranom, a bila je inicijator potpisivanja Sporazuma o prijateljstvu.

Neki stanovnici naselja kojima uslugu zbrinjavanja otpada pruža tvrtka GSK Pre-kom iz Preloga, još uvijek se pitaju zbog čega je došlo do poskupljenja cijena zbrinjavanja otpada, a to je pitanje i na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Preloga postavila vijećnica Snježana Ladić.

Siniša Radiković, direktor tvrtke Pre-kom, koja se bavi zbrinjavanjem otpada na području Grada Preloga i općina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Goričan, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec i Podturen, pritom je objasnio kako je gospodarenje otpadom pod velikim pritiskom od 2020. godine.

– Ove godine hrvali smo se s nekim uštedama, prodajem starih strojeva i držali smo cijene nepromijenjenima dvije godine. Početkom lipnja 2021. godine obaviješteni smo da nam cijena odlaganja poskupljuje u prosjeku 39,7 posto, o čemu smo o svemu obavijestili i naše korisnike putem web i Facebook stranice naše tvrtke. Ipak, cijene naših usluga su povećane samo 15,3 posto – rekao je Siniša Radiković te pojasnio kako je sve poskupjelo.

Porast svih troškova

– Nažalost, stvari se mijenjaju. Prihod se ostvaruje na papiru i metalu, s time da smo prije papir prodavali za 1200 kuna, a danas je to 600-700 kuna. Prihod se smanjuje, trošak raste. Korisnici više odvajaju i to je njihova obaveza, ali to ne pojeftinjuje cijenu. Međutim, kad ne bismo odvajali otpad, imali bismo još veće troškove jer bi plaćali naknadu. Fond za zaštitu okoliša ja za 2019. godinu naplatio 49 milijuna kuna poticajne naknade. Grad Prelog i ni jedna druga Općina gdje mi pružamo uslugu, nisu platili ni lipu. Također, cijena rada se povećava. Nitko ne želi više dizati kante, biti dimnjačar i slično. Isto tako, platni promet se promijenio. Tako da su svi ti troškovi porasli – istaknuo je Siniša Radiković.

Od proljeća 2022. opet novi cjenici

– Ovo je ujedno i prilika da vas upoznam da je 31. srpnja 2021. godine donesen novi Zakon o gospodarenju otpadom. U roku od 6 mjeseci gradska, općinska vijeća trebaju donijeti nove odluke o pružanju javne usluge, s time da je sad njihova obveza definirati fiksni dio cijene. Iza toga u roku od tri mjeseca trebamo donijeti nove cjenike. Znači, s 1. svibnjem 2022. imat ćemo nove cjenike – dodao je Siniša Radiković i dodao kako je u planu da svi plaćaju jednako zbrinjavanje otpada, što bi značilo 70 do 100 posto poskupljenje jednočlanim kućanstvima, a višečlanim kućanstvima 20 do 25 posto jeftinije, međutim Grad Prelog i Pre-kom su protiv takvog načina naplaćivanja.

Simona Murković (29) diplomirana je agronomkinja koja je fakultet završila u Križevcima. Poljoprivreda i uzgoj zanimali su ju od malih nogu, a od završetka fakulteta radi kao voditeljica voćnjaka u Vratišincu. Ona je ta koja pomno brine za kvalitetu zemlje, obrezivanje voćaka, presađivanje, berbu i proizvode. Uputila nas je u nekoliko poljoprivrednih tajna kako bi i naše voćke u vlastitim voćnjacima rasle i dozrijevale što bolje.

– U voćnjaku kojem radim uzgajamo nekoliko sorta jabuka, breskve i jagode. Proces uzgoja voća traje cijelu godinu. Tijekom zimskih mjeseci stabla se obrezuju, pratimo proces rasta stabala, a tijekom sunčanih razdoblja nadziremo pupove te potom i plodove koji se počinju razvijati. Od sorta jabuka, uzgajamo Idared, Zlatni Delišes, Delbar, Crveni Delišes i još pokoju sortu. Ukupno na zemljištu koje vodim imamo 7 hektara nasada jabuka i 6,5 hektara nasada breskve. Nešto manje zemlje, oko 1 hektar predviđen za jagode koje se moraju presađivati svake godine.

Simona nas je uputila u par tehnika kako uspješno obrezati voćke.

– Tijekom obrezivanja treba paziti da se odstrane sve grane koje nazivamo ˈvodopije.ˈ To su one ravne, tanke grane koje karakterizira mnoštvo listova i koje streme ka suncu. Obično se nalaze na vrhu stabla. Kad krene pupanje, treba obrezati i one grane koje nemaju pupove jer one neće dati plod. Prepoznati ćete ih po tome što na sebi uglavnom imaju samo lišće. To se treba raditi kako stablo ne bi bilo zagušeno te kako bi plodovi dobili dovoljno sunca i vlage. Što se pak tiče jagoda, preporučuje se njihovo presađivanje svake godine. Ukoliko se to ne radi, one svake godine postaju sve manje i manje.

Simpatična Simona pokazuje nam drvored jabuka. Gusta trava u podnožju stabala nije stvar nebrige, već pomne brige, govori nam.

– Visoka trava kod određenih sorta od izrazite je važnosti i ne smije se kositi. Trava kod crvenih sorta doprinosi boji jabuka. Prilikom ubiranja jabuka, obavezno je da onda bude ubrana s kličkom. Bez njega, ona počinje prijevremeno propadati. Sve jabuke koje padnu na tlo više nisu pogodne za berbu koja se odvija u dva navrata. Manje se jabuke ostavljaju da dozriju, dok se beru samo one koje zadovoljavaju veličinom.