Home Blog Page 5052

Mlado vino, pečene guske, vinski gulaš i svečana sjednica u prvom planu

0

Martinjske svečanosti su enogastronomski, kulturni i sakralni događaj kojim se slave, svetac Martin, mlado vino, uspjesi općine, a trajat će tjedan dana s puno radosnih druženja.

Najsjevernija hrvatska općina, a to je Općina Sveti Martin na Muri u četvrtak 11. studenog na blagdan svetog Martina biskupa slavi svoj Dan općine koji pak je dio svečanosti pod nazivom ‘Martinje 2021.’

Program ‘Martinja 2021.’ započinje već u nedjelju 7. studenog u 11 sati i to u kultnoj i povijesnoj kapeli svete Margarete u Kapelščaku svetom misom zahvalnicom za plodove zemlje, ali i za lovce povodom blagdana njihovog zaštitnika svetog Huberta.

U srijedu 10. studenog navečer u 17 sati je sveta misa u župnoj crkvi, a najsvečaniji dio je ulična procesija s prizorom rezanja Martinovog plašta. Na samo Martinje u četvrtak 11. studenog prijepodne su misna slavlja i blagoslov mladog vina, te podjela pečenih gusaka i kestena.

Svečana sjednica Općinskog vijeća bit će u Kongresnoj dvorani Hotela Golfer Terma Sveti Martin s početkom u 17 sati. Narednih dana sve će biti u znaku mladog vina u ugostiteljskim objektima, klijetima i vikendicama, a vrhunac svih događanja je natjecanje u kuhanju ‘Svetomartinskog vinskog gulaša’ u nedjelju 13. studenog kod Skelarske kuće ( podjela gulaša nakon ocjenjivanja u 15 sati) gdje će biti i druga događanja.

Tradicionalno je proglašenje najboljega mladog vina i krštenje mota u mlado vino tradicijskim običajem. Ovogodišnja Martinje završit će Koncertom ansambla Antiphonus od 17 sati u svetomartinskoj župnoj crkvi.

Direktor Ureda Turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri David Novinščak kaže kako smo svi pozvani na svetkovinu Martinja, mlado vino, pečene guske, još pečenije kestenje, ali i misna slavlja koja će oplemeniti dušu, jer bez radosne duše niti Martinje ne bi bilo potpuno. Vidimo se!

‘Da se nazoj rodim, ne bi menjal posla!’

0

Ivan Kovač iz Dekanovca i tzv. Štef iz Domašinca, djelatnici tvrtke Hidtrotehnika iz Čakovca, već 30-ak godina rade na održavanju kanala na velikom području Međimurja: od Štrigove do Kotoribe te od Donjeg Vidovca do Donjeg Mihaljevca. Ovi vodograđevinski radnici po struci, kažu, kose travu oko kanala motornim strojem, ali nepristupačne dijelove i ručnom kosom, te motornom pilom režu granje koje smeta stroju uz kanal. Evo što o tome kažu.

Štef (56) ovaj posao radi već 34 godine, a Ivan (50) 28 godina, međutim niti im je dojadio, niti imaju primjedbi.

– Da se nazoj rodim, ne bi menjal posla! – rekao nam je Štef, a Ivek se u potpunosti složio s njim. Kažu da vole posao koji uključuje kretanje na svježem zraku i boravak u prirodi.

– Kad je jako hladno, ne moramo raditi, onda imamo preraspodjelu. A kad je ljeti jako vruće, malo radimo, a malo se sklonimo u hlad – kažu.

Komunikativni radnici otkrili su nam više i o svojem privatnom životu. Štefovi roditelji bili su gastarbajteri u Švicarskoj, gdje danas živi i radi i njegova starija kći, koja je završila Turističko-hotelijerski fakultet u Puli. Štef je i sam mogao raditi i živjeti u Švicarskoj, međutim umjesto toga izabrao je svoj rodni kraj koji mu je prirastao srcu, Međimurje.

Štef je dakle obiteljski čovjek te ima i mlađu kći, polaznicu gimnazije, a u slobodno vrijeme opet je u prirodi, kao lovac. Član je lovačkog društva Jastreb iz Domašinca već 33 godine. Nekad davno radio je i u GK Međimurju, a iz misli vjerojatno nikad neće moći izbrisati 112 dana koje je kao mladić proveo u ratu, u Grubišnom polju.

S druge strane, Ivek je „stari dečko“, koji u slobodno vrijeme voli druženje s prijateljima, a rado škica i žene te priznaje da bi volio u svom životu pronaći ljubav.

– Dok si mlad, dobar si, a poslije tko te šiša – požalio se Ivan, koji kaže kako jednostavno nije imao sreće u ljubavi. No, nikad nije kasno, a skromni Ivan možda ipak pronađe svoju srodnu dušu.

U svom dvorištu imam stotine guma, a nakon mene sve će ovo otići na otpad

0

Nema prolaznika koji se barem jednom nije zagledao u dvorište automehaničara Ivana Šafarića (67) iz Lopatinca.

– Automehaničar sam od kraja srednje škole, što je više od četrdesetak godina. Umirovio sam se, no svejedno tu i tamo pomognem oko vulkanizerskih poslova dobrim prijateljima. Negdje 92ˈ godine počeo sam se baviti uvozom automobila, a oko 2005. godine taj je posao stao, jednostavno više nije išlo. Nisam želio odustati od automehaničatskog zanimanja i počeo sam se baviti servisom motornih vozila, ponajviše promjenom guma. Do dana današnjeg, moje su ruke radie na tisućama automobila – govori nam Ivan.

Iako se umirovio, posao ga ne napušta. Njegovo dvorište zatrpano automobilskim djelovima i alatima njegova je stvarnost.

– Ovdje živim i u ovoj se stvarnosti budim. Ovaj posao moj je život, a moje dvorište samo je zrcalo moje velike ljubavi prema ovom poslu. Nažalost, moj posao nitko neće naslijediti. Sin Bruno (43) također je automehaničar, ali on radi u Sloveniji. Nema namjeru preuzeti moje carstvo. Sve će ovo nakon mene otići na otpad.

Maloljetnik sjekirom pokušao provaliti u trgovinu u Međimurju: ‘Bio sam pijan’

0
Ilustracija
sjekira

Općinski sud u Čakovcu objavio je danas, 9. studenog, na svojoj oglasnoj ploči odluku prema kojoj se maloljetniku s područja Međimurja izriču odgojne mjere.

Točnije, mora se uključiti u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja time da odradi 60 sati u razdoblju od 6 mjeseci i to tako da se ne ometa njegovo eventualno školovanje ili zaposlenje.

On je, kako stoji u službenim dokumentima, na nagovor dvojice prijatelja prošle godine u studenom sjekirom pokušao razbiti vrata i tako provaliti u trgovinu u Međimurju.

Maloljetnik je u obrani na raspravi naveo da je bio malo pijan, dok su njegov bratić M. K. te I. O. i A. O. bili jače pijani te ga nagovarali da idu provaliti u trgovinu, na što je on pristao.

– Okrivljeni je udarao sjekirom po ulaznim vratima, ali nije uspio potrgati gornju narbu na vratima, a osim toga odvojio mu se metalni dio sjekire od drvene drške pa su stoga odustali od svega. Nije znao da trgovina ima videonadzor. To se desilo po noći. Žao mu je i obećaje da više neće činiti kaznena djela – piše u sudskim dokumentima.

Radi se o maloljetniku koji ne radi, uzdržavaju ga roditelji, živi u izvanbračnoj zajednici, djevojka mu je trudna i uskoro treba roditi.

Podravka gasi tvornicu rajčice u Umagu: ‘Radnicima ponuđena Varaždinska županija’

0
Dusko Marusic/PIXSELL
29.08.2012., Umag - Podravka D.D. tvornica povrca Umag ove dane radi punim kapacitetom, branje i obrada rajcice su u tijeku. Polja rajcice nedaleko Umaga dan prije pocetka berbe stradala su od tuce, pa ce ovogodisnji urod biti manji . Photo: Dusko Marusic/PIXSELL

Podravka će uložiti oko 200 milijuna kuna u svoje proizvodne pogone u Hrvatskoj i inozemstvu ove godine, javlja portal Danica.

No, posebno je zanimljivo novo ulaganje u Podravkinu tvornicu za preradu povrća Kalnik u Varaždinu. Tamo je preseljena cijela nova linija Tetra Pak iz Podravkine tvornice za preradu rajčice u Umagu, što bi trebalo “rezultirati konsolidacijom proizvodnje prerađevina na bazi povrća”.

Tim je riječima Podravka, de facto, priznala kako će svi kapaciteti za preradu povrća biti na jednome mjestu – varaždinskoj tvornici Kalnik u koju je proteklih godina u energetsku učinkovitost, nove linije, zdence s vodom i sigurnost uloženo više stotina milijuna kuna.

Još u proljeće demontirana je i premještena u Varaždin nova Tetra Pak A3 Flex proizvodna linija za rajčicu, a oko 30 radnika dobilo je ponudu da radi u varaždinskom Kalniku. Zanimljivo, u umašku je tvornicu bila instalirana tek prije tri godine, što je opet otvorilo spekulacije da Podravka gasi tvornicu u Umagu, piše Danica.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

Dođite razgledati izložbu o najprepoznatljivijem elementu međimurske narodne nošnje-tibetu

0

Muzej Međimurja Čakovec u suradnji s Muzejom grada Koprivnice priprema izložbu „Tibeti u Međimurju i Podravini“. Tibeti su najprepoznatljiviji element međimurske narodne nošnje. To su rupci velikih dimenzija kvadratnog oblika koji se presavijaju po dijagonali u trokut, prebacuju preko ramena tako da vrh trokuta pada na leđa, dok se dulji krajevi preklapaju na prsima i vežu u čvor na leđima. Pozornost privlače svojom veličinom, centralnom pozicijom, jednobojnom podlogom jarke boje, cvjetnim uzorkom te bogatim resama koje se protežu cijelom dužinom rupca.

Ovom izložbom Muzej Međimurja Čakovec predstavlja povijest nošenja ovog odjevnog elementa u Međimurju te koprivničkoj i ludbreškoj Podravini. Autorice izložbe su kustosica MMČ-a Janja Kovač i viša kustosica MGK-a Marija Mesarić, a kao neovisna suradnica im se pridružila diplomirana etnologinja i konzervatorica savjetnica Venija Bobnjarić Vučković iz Restauratorskog centra Ludbreg.

Na izložbi će se javnosti predstaviti građa iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice. Na dijelu građe su u proteklim godinama provedeni restauratorski i konzervatorski radovi koje su provele djelatnice Hrvatskog restauratorskog zavoda – Restauratorskog odjela Ludbreg. Djelatnice HRZ-a uključile su se u pripremu izložbe stručnim savjetima oko načina prezentacije i izlaganja tekstilnih predmeta te dale mišljenje i preporuke o uvjetima izlaganja u predviđenom prostoru.

Otvorenje:

Izložba se otvara 12. studenog 2021. godine u 18:00 sati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec, a 2022. u Muzeju grada Koprivnice. Zbog trenutne epidemiološke situacije povećanog broja oboljelih virusom Covid-19, otvorenje je namijenjeno samo osobama s pozivnicama i održat će se na otvorenom, u atriju, a sve ostale zainteresirane građane pozivamo da posjete izložbu u radno vrijeme muzeja: od ponedjeljka do petka od 07 – 15 h te subotom i nedjeljom od 10 – 14 h.

Dodatni program uz izložbu:

Uz izložbu će biti organizirana i vodstva za škole (potrebna je najava u tajništvu muzeja) te vodstva za zainteresirano građanstvo u subotu i nedjelju, 27. i 28. 11. 2021. u 11 sati u Izložbenom salonu.

Planirano je i javno predavanje kustosice – autorice izložbe Janje Kovač na temu tibeta u Međimurju i Podravini. Predavanje će se održati u multimedijalnoj dvorani na katu Riznice Međimurja u petak, 10. 12. 2021. u 18 sati.

Izložba se može razgledati do 31. siječnja 2022. godine.

U Nedelišću provalio u osobni automobil!

0

Policijski službenici Policijske postaje Čakovec dovršili su kriminalističko istraživanje nad 65-godišnjakom s područja Zagrebačke županije zbog osnova sumnje da je počinio kazneno djelo Teška krađa.

Naime, 23. studenoga 2019. godine u Nedelišću, Grobljanskoj ulici provalio je u osobni automobil odakle je ukrao novčanik s novcem i bankovnim karticama.

Protiv osumnjičenog nadležnom državnom odvjetništvu podnijet će se posebno izvješće kao dopuna prethodno dostavljene kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja – kaže PU Međimurska.

FOTO Raskošni luleki, obilni feferoni i krasna domaća repa

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U proljeće i rano ljeto ove godine smo pohodili Stanka Trstenjaka u Marofu kod Svetog Martina na Muri i zabilježili njegove pripreme za sadnju povrća i cvijeća na njegovom EKO imanju, a sada smo došli vidjeti kakvim je to urodom naplaćen napor koji iziskuje obrada vrta, voćnjaka i cvjetnjaka. I ovaj puta se potvrdilo kako Trstenjaku nema ravnoga ne samo u Međimurju nego i puno, puno dalje kada je riječ o ekološkom uzgoju namirnica. Jer feferoni slatki i ljuti, žižula, endivija ili lentiba, pisani (šareni) grah bob ili bojz, repa stočna, ali za čovječju prehranu (repa kisela z grahom i suhim mesom), kesteni kao iz filma, jabuke se fele(vrste), tikve za pečenje i spremanje krem juhe, mrkva žuta i bogat vitaminima celer i još mnogo toga.

Stanko se najradije družio i govorio o lulekima, pogledavajući ih i mjereći (to su ovi crveni cvjetovi, ščiru ili štiru nalik). – Negda su luleki bili pojam muškosti i ako je pred hižom vu vrčnjaku bio onako kao količ veliki i trdi onda se celo selo spominalo i govorilo da je tu pri hiži pravi gazda-macan, ako pak su bili mali, onda je to značilo kaj je tu gazdek i o tomu se nej puno spominalo, sjeća se Stanko. Već je Stanko posadio češnjak, zimsku salatu i lukeca, sve domače ekološko, a nas je pozvao ako želimo u subotu kod njega zabilježiti spremanje Međimurske gibanice. Onakve istinske, starinske i prave kakve već gotovo nitko, a moguće i nitko ne sprema, jer su došle moderne ‘za pet minut gotove’. Takvom biseru ekološkog uzgoja, najboljem kuharu starinskih jela na ovim prostorima i vlasniku od preko tisuću odjevnih predmeta, alata, slika i mnogo čega drugog uvijek je lijepo u pohode doći. Ako urednik reče MOŽE, za vikend ćete poštovani čitatelji vidjeti kako Stankova gibanica CESARICA izgleda.

No Images found.

Javni poziv za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina

0

Na temelju članka 8. stavka 1.  Odluke o mjerama poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Mala Subotica (“Službeni glasnik Međimurske županije”16/21), općinski načelnik Općine Mala Subotica raspisuje

J A V N I  N A T J E Č A J

ZA DODJELU POTICAJA ZA UREĐENJE NEKRETNINA NA PODRUČJU OPĆINE MALA SUBOTICA

Ovim javnim natječajem Općina Mala Subotica dodjeljuje bespovratna novčana sredstva (u daljnjem tekstu: poticaj) samcima ili obiteljima (u daljnjem tekstu: korisnicima poticaja) za 

  1. uređenje nekretnina koje su stečene kupnjom na kojima je bio stambeni objekt ili se nalazi stambeni objekt, i
  2. kupnju građevinskog zemljišta na kojem se namjerava izgraditi novi stambeni objekt, te se uređuju prava i obveze korisnika poticaja na području Općine Mala Subotica.

Udio Općine Mala Subotica iznosi maksimalno 80% ukupne investicije, a u slučaju da je ukupni trošak investicije manji od 25.000,00 kn za kupnju nekretnine, odnosno 18.750,00 kn za gradnju, nakon podnošenja izvještaja o utrošku sredstava primatelj poticaja vratit će razmjerni dio u općinski proračun.

Poticaji se ne dodjeljuju za kupnju zemljišta u vlasništvu Općine Mala Subotica.

Za ovu mjeru u proračunu Općine Mala Subotica za 2021. godinu osigurana su ukupna sredstva od 200.000,00 kn.

I. OPĆI UVJETI I KRITERIJI ZA DODJELU POTICAJA I VISINA POTICAJA

UREĐENJE

Općina će korisnicima poticaja koji su tijekom tekuće kalendarske godine kupili nekretninu na području Općine na kojoj je izgrađen stambeni objekt kojeg namjeravaju urediti za stanovanje ili se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju kojeg namjeravaju ukloniti i na istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt, dodijeliti poticaj u iznosu od 20.000,00 kuna.

Korisnik poticaja iz ovog članka mora biti upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik 1/1, odnosno kada zahtjev za poticaj podnose bračni ili izvanbračni drugovi ili životni partneri, zbroj njihovih vlasničkih udjela mora iznositi 1/1. Odobrena sredstva poticaja doznačuju se na žiroračun korisnika poticaja. Korisnik može ostvariti pravo na poticaj po ovoj Odluci može se ostvariti samo jedanput. Za pojedinu nekretninu pravo na poticaj može se ostvariti samo jedanput.

Pravo na ostvarivanje ovog poticaja imaju korisnici poticaja uz uvjet da je korisnik poticaja ili supružnik/životni partner korisnika poticaja zaposlena osoba neprekinuto najmanje 2 godine do dana isteka roka za dostavu prijave na Natječaj za dodjelu poticaja, te da korisnici poticaja nemaju u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje, bez obzira na lokaciju. Korisnici ovog poticaja imaju obvezu da u roku od 2 godine nakon odobrenja poticaja prijave prebivalište na adresi nekretnine za koju je odobren poticaj te moraju zadržati prebivalište neprekinuto sljedećih 10 godina bez promjene.

Korisnici ovog poticaja ne smiju otuđiti nekretninu u roku od 10 godina od godine primanja poticaja.

Cijeli natječaj pročitajte na službenim stranicama Općine Mala Subotica.

Matija Horvat i babica razgalili srca nazočnika

0

Već trinaest godina zaredom Muzej Međimurja Čakovec, organizira događaj ili priredbu pod nazivom ‘Mali školski kustosi’ na koji je ove godine Osnovna škola Štrigova poslala svojeg učenika iz 7 razreda Matiju Horvata koji sa sobom ponio i babicu. A svi nazočnici su se pitali gdje je babica jer u Matijinoj blizini nisu vidjeli nikakvu ženu babicu ili bakicu. Tek kada je Matija pokazao željeznu napravu na kojoj se kleple ili oštri kosa pred košnju svi su Matiji zapljeskali iz dubine srca i čestitali na njegovom povratku u prošlost kada je babicu imalo skoro svako jače domaćinstvo.

A oni koji su znali na babici klepati bili su vrlo poštovani u svojim selu. Matijina mentorica je učiteljica Anita Škvorc Branda koja je Matiju spremila za malog kustosa. Mnogo njih čestitalo je Matiji i Aniti, a posebno je to emotivno učinio Stanislav Rebernik ravnatelj Osnovne škole Štrigova.