DIVERT inkluzivni plesni kolektiv profesionalni je edukacijski i izvedbeni plesni projekt, specifičan po tome što uključuje plesače sa i bez tjelesnog invaliditeta.

Inkluzivna plesna zajednica dvodnevni je projekt namijenjen publici zainteresiranoj za inkluzivne umjetničke i društvene sadržaje. Program sadrži kratku izvedbu, predavanje o inkluzivnim plesnim praksama uz video projekcije, te inkluzivne plesne radionice. Program izvode 3 člana DIVERT kolektiva, od kojih je jedan s invaliditetom – Iva Nerina Sibila, Helvecia Tomić i Leon Goličnik.

Program:

Subota 20.11. u 17:00 sati (Kreativno edukativni centar Murai)

Izvedba kratkog dueta Lemia (12 min.)

Lemia je susret dvoje plesača – Leona i Mije, kreiran iz njihovih specifičnih tjelesnosti, energija, muzikalnosti i jedinstvene partnerske kemije. Lemia je nastala iz njihove zaigrane potrebe da uznemire uobičajene pristupe kretanju kroz prostor, plesu, upotrebi objekta i odnosu. Tako Lemia počinje polako, privlačeći gledatelja u preokrenuti prostor i vrijeme. Mia i Leon, mijenjajući neprekidno pravila svoje igre, kroz spirale i kruženja, napuštaju svoje vlastite tjelesne identitete kako bi kreirali jedno tijelo. Lemia je neustrašiva i precizna, dirljiva i duhovita. Lemia je karusel percepcije.

Nakon izvedbe očekuje vas predavanje o razvoju inkluzivnih plesnih i izvedbenih praksi na međunarodnoj sceni i u Hrvatskoj. Predstavit će se rad DIVERT kolektiva kao jednog od najutjecajnijih organizacija koje sustavno probijaju granice plesnih i izvedbenih konvencija. Spomenut će se potencijali inkluzivnih teorija i praksi na širu umjetničku scenu, koje su prepreke u hrvatskom edukativnom i kazališnom sustavu, kako se uspostavlja inkluzivna umjetnička zajednica, a kako publika.

Nedjelja 21.11. 11:00 – 14:00 sati (Školska sportska dvorana OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu)

Inkluzivne plesne radionice

Ove radionice omogućavaju rad unutar grupe mješovitih psihofizičkih mogućnosti, odnosno otvorene su za sve, neovisno o invaliditetu (gluhoća, sljepoća, paralize, kretanje pomoću pomagala, intelektualne poteškoće i drugi spektri) ili savršenosti tijela osobe (standardne psihofizičke mogućnosti, razina fitnesa ili koordinacije), neovisno o dobi i iskustvu (da li je osoba plesala do sad amaterski, rekreativno, profesionalno ili nikad nije plesala). Dakle, pozivamo sve zainteresirane za istraživanje svog tjelesnog izričaja kroz ples i pokret, kroz neverbalnu i kreativnu komunikaciju.
Naš pristup kombinira Dance ability metodu, s ostalim plesnim improvizacijskim metodama, s ciljem pronalaska i/ili produbljivanja vlastitog kreativnog pokreta. Princip rada je iznutra prema van, kroz maštu, bez zadanih pokreta, osjećajući i razvijajući vlastite pokrete. Područja koja ćemo plesački istraživati su: pažnja na osjećanju vlastitog tijela, iskustvo jezika vlastitog tijela, pažnja na odnos sebe u prostoru, pažnja na otvaranje plesnog odnosa s drugima, odnos s glazbom, iskustvo koreografije i izvedbe.

MURAI – web stranica

Na portalu Top generacija već je objavljeno podosta radova iz Bosne i Hercegovine, a ima i pokoji rad iz drugih država, naravno djece iseljenika. Neki radovi su objavljeni i u do sada izašlim zbornicima u nakladi udruge Mlada pera. 

Za svaki literarni natječaj do sada uvijek je bilo upita i interesa učitelja, mentora i učenika izvan Republike Hrvatske koji pišu na hrvatskom jeziku. U nekoliko navrata udruga Mlada pera tražila je podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske no redovito je stizala odbijenica i nije se mogla zatvoriti financijska konstrukcija da se učenicima izvan Republike Hrvatske omogući sudjelovanje na literarnim natječajima osim van konkurencije.

No oni su uporni, doslovce svaki put kad udruga Mlada pera objavi neki literarni natječaj oni se opetovano jave sa željom da sudjeluju na natječaju.

I udruga Mlada pera je odlučila da ovaj put neće ostati gluha kao i država; stoga literarni natječaj “Kontinent ili more, u čemu različite su zore?” proglašava međunarodnim literarnim natječajem na kojem mogu sudjelovati svi osnovnoškolci i srednjoškolci Republike Hrvatske te učenici izvan Republike Hrvatske koji pišu na hrvatskom jeziku!

Svatko zna što voli u svome zavičaju, u svome kraju i po čemu je njegov kraj jedinstven u odnosu na druge dijelove, ali…

…uvijek postoji to ali! Pitamo mlade literate, što ima u nekom drugom dijelu Lijepe naše ili nekom dragom kutku zemaljskom, a što nema u njihovom zavičaju? Što bi htjeli da bude i kod njih jer drugdje toga ima, a kod njih nema? 

Nagrađuju se najbolji (čitaj: najkreativniji) u četiri kategorije:

• osnovnoškolci 1. – 4. razreda
• osnovnoškolci 5. – 8. razreda
• srednjoškolci
• učenici izvan RH koji pišu na hrvatskom jeziku

Svi detalji natječaja na web stranici udruge Mlada pera!

Dana 12. studenog, predsjednik Kluba 54. samostalne pješačke bojne Goričan – Mladen Magdalenić, zapovjednik 54. samostalne pješačke bojne Čakovec – Vinko Horvat i zapovjednik voda i satnije – Stjepan Vugrinec, bili su gosti u Muzeju ratne i vojne povijesti u Pakracu.

Voditelju i osnivaču muzeja Mariu Tušeku predali su panel 54. samostalne pješačke bojne Čakovec. Panel bojne biti će uvršten u stalni postav muzeja. Najavljena je daljnja suradnja između udruge, zapovjednika i muzeja kako bi se znala istina o Domovinskom ratu i žrtvi međimurskih branitelja na ovom bojištu.

Treba podsjetiti da je 54. SPB Čakovec dala sedam poginulih branitelja na ovom području tijekom Domovinskog rata. Poginuli, i od posljedica ranjavanja umrli međimurski branitelji na Lipičko-Pakračkom bojištu su: Marijan Zadravec – Macan, Branko Marinčić – Đinac, Franc Potočnik – Slovenac, Branko Vrtarić – Banci, Josip Žvorc – Rista, Dražen Grabar – Dado i Stjepan Juršić – Jura.

Bojna je sudjelovala u oslobađanju Lipika u prosincu 1991. godine.

Nakon preuzimanja ovog područja od strane međunarodnih snaga UNPROFORA, bojna je počela djelovati na posavskom bojištu u Bosanskoj Posavini gdje su također imali žrtve.

Navik on živi ki zgine pošteno!

Nakon što je u četvrtak održano tradicionalno Martinje u Murskom Središću, zajednička manifestacija koju u sklopu prekograničnog projekta Cross Cultural Tool Kit provode gradovi Mursko Središće i Lenti, održana je i u Lentiju.

Kulturna manifestacija započela je prezentacijom domaćih proizvoda, pri čemu su naš kraj svojim proizvodima predstavili OPG Kristoš i OPG Sarač.

Nastavljeno je dvosatnim programom koji je otvorio gradonačelnik Lentija, László Horváth, a nastavili su međimurski tamburaši, TS Svirci. Domaćine su predstavili Narodni glazbeni sastav Bojtár, Komorni zbor Trilla i Folklorna skupina Kerka, koja je u četvrtak zabavila i građane Murskog Središća.

Na kraju je uslijedila degustacija jela od guske, ikonografskog simbola svetog Martina. Time je napravljen novi korak u suradnji ova dva grada koji trenutno zajednički provode čak dva prekogranična projekta.

Luka Dominik (33), glazbenik i ljubitelj prirode iz Goričana, odlučio je sa svojim nećacima Dominikom i Josipom, prijateljicom Blaženkom Kočiš te djevojčicom Elenom Bergavec, članicom svog Puhačkog Orkestra Goričan, vidjeti kako se kreće sa sadnjom drveta od nule. O tome, kaže, nema pojma, a ako bude sreće, možda sazna na godinu. Želi stvoriti nova stabla hrasta.

Luka Dominik, inače magistar trube, učitelj glazbene kulture u Daruvaru te voditelj Puhačkog orkestra Goričan je u subotu, 13. studenoga 2021. godine bio aktivan sudionik u akciji „Zasadi stablo, ne budi panj!“ koja se odvijala na goričanskoj Šuderici, zajedno sa svojim nećacima i učenicom Elenom Bergavec i Blaženkom Kočiš. Međutim, kad su sva drva na Šoderici posađena, Luka i jedan dio njegovog tima odvojili su se i krenuli u daljnju, istraživačku akciju.

S obzirom na to da je hrast u Međimurju rijetko drvo, a žir ispod ovih hrastova još rjeđi, odlučio je, kaže, potražiti žireve i posaditi ih kako bi jednog dana narasli u velike, lijepe hrastove. Nedaleko graničnog prijelaza Goričan pronašao je polje hrastova i ispod njih krenula je potraga za žirevima. Nakon otprilike pola sata, zaključak je bio da je mnogo žireva trulo, a oni koji nisu, upitni su. No, nadu je dalo nekoliko žireva koji su na sebi imali pup – mladu zelenu biljkicu koja je počela rasti iz njih.

Sakupljeno je 20-ak žireva, a Luka je rekao da će za probu sve žireve posaditi u svom dvorištu, a kad ovo usavrši, sadit će ih po Međimurju, u kojem nedostaje hrastova. Žir se, kaže, mora položiti u tlo horizontalno na dubinu od 5-6 cm, a preporuka je u rupu dodati malo šumskog tla koje se nalazi u blizini istog stabla. Hrast zahtijeva puno sunca, a problem je što teško klija i zato se slabo razmnožava u prirodi.

– Prva faza je pronaći sjemenke, a druga faza je ‘Vidimo se za 100 godina, pa ćemo vidjeti koliko smo u tome uspjeli’ – kaže Luka.

– Znate li kad je najbolje vrijeme za sadnju hrasta? Prije 50 godina. A drugo najbolje vrijeme za sadnju hrasta? To je danas! – upozorava Luka i dodaje kako zasad budućim generacijama i djeci ostavljamo neznanje.

– Možda na godinu budemo malo iskusniji – nada se.

– Mi živimo s prirodom. U djetinjstvo sam uživao u prirodi s prijateljima. Kupali smo se u potocima, svakodnevno hodali u šumu… Ta ljubav prema šumi je ostala i ništa drugo nije došlo na njezino mjesto, dosad još nisam našao bolju stvar. Uz glazbu, naravno, koja oduvijek, od mojih najmlađih dana, ima važno mjesto u mom životu – kaže Luka.

Na web stranici „Međimurske prirode“ piše kako je prostor uz nizinske rijeke Muru i Dravu nekoć pokrivala golema prašuma hrasta lužnjaka. Do današnjih dana u Međimurju su se održale samo skromne hrastove šume i malobrojna usamljena hrastova stabla. Hoće li se trud Luke Dominika za oko 100 godina pokazati u svojoj punoj veličini?