Za drugi ovogodišnji kvartal najavljene su izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a kao ciljevi navode se okrupnjavanje zemljišta i povećanje proizvodnje, što stručna javnost pozdravlja upozoravajući na brojne manjkavosti sadašnjeg zakona koji često nije u funkciji napretka poljoprivrede, piše Index.hr.
Problematika raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem godinama je vruća poljoprivredna tema koja nerijetko izaziva kontroverze i napetosti. Gotovo nikad nisu svi zadovoljni te uvijek ima onih koji smatraju da su nepravedno izostavljeni, upirući prstom u lokalne administracije i optužujući ih za pogodovanje prema političkom, pa i rodbinskom ključu.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović kaže da Komora više od dvije godine traži da se krene u izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, budući da trenutni nije funkcionalan i na štetu je domaće proizvodnje.
Od Vlade HPK traži hitne izmjene zakona, pa ako treba i zaustavljanje njegove primjene uredbom i obustavu svih natječaja dok se zakon ne promijeni. Totalno je neprihvatljivo, kažu u HPK, da jedna jedinica lokalne samouprave (JLS) ima ograničen zemljišni maksimum od 12 hektara, a neka druga tisuću ili dvije tisuće hektara.
Na takav način nije moguće postići ciljeve strateškog plana, a to i izuzetno loše utječe na razvoj pojedinih JLS-ova i njihovih poljogospodarstava, pri tome gaseći mnoga stabilna gospodarstva, kažu u HPK-u.
Smatraju da bi izmjenama zakona trebalo utvrditi stvarno stanje poljoprivrednog zemljišta – u sustavu i izvan njega, raspisati natječaje za slobodno i zapušteno zemljište (prodaja je isto poželjna), omogućiti produženje ugovora dosadašnjim posjednicima kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda, te koji su poštivali ugovore i gospodarske programe, odrediti maksimalnu količinu hektara koliko se može kupiti/dobiti u zakup prema jasno dogovorenim kategorijama.
Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra kako bi novi zakon trebao spriječiti potencijalni “rat” između svih onih koji do zemlje žele doći kroz sumnjive natječaje. U fokusu, kaže, treba biti proizvodnja, razvoj poljoprivrede i zapošljavanje, dok bi se kroz stroge kriterije trebalo eliminirati “lovce na poticaje” i one koji posluju u crnoj zoni na državnoj zemlji.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.
