Europska Komisija želi uskladiti trajanje valjanosti potvrde o cijepljenju protiv COVID-19, uključujući učinke booster doza, rekla je u ponedjeljak povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Svjesna sam hitnosti i zato Europska komisija s najvećom žurnošću radi na jačanju koordinacije slobodnog kretanja, uključujući duljinu valjanosti i ulogu pojačivača u kampanji cijepljenja, rekla je eurozastupnicima u Strasbourgu.

Kyriakides je rekla da se o COVID certifikatu vode rasprave s državama članicama, te da Komisija namjerava ovog tjedna iznijeti prijedloge.

– Sada smo suočeni s pandemijom koju pokreću, prije svega, necijepljene osobe, istaknula je Kyriakides i dodala da “cjepivo funkcionira i još uvijek je najefikasniji instrument za čuvanje zdravlja ljudi, za što postoje čvrsti dokazi.

Zastupnici su s povjerenicom za zdravstvo Europske komisije Stellom Kyriakides raspravljali o koordinaciji mjera država članica s obzirom na rast broja slučajeva bolesti covid-19 u Europskoj Uniji.

U raspravi je sudjelovala i Sunčana Glavak, HDZ-ova zastupnica iz Kluba zastupnika EPP-a.

– Molim sve one koji zaziru od cijepljenja: razmislite o onima koji umiru, istaknula je Glavak, dodavši da u Hrvatskoj dnevno umire oko 60 ljudi. Istaknula je da “više od 80 posto umrlih nije cijepljeno” i upozorila je da se ne smije dovesti liječnike u dilemu da biraju koga će liječiti.

Véronique Trillet-Lenoir iz kluba zastupnika Renew Europe istaknula je dezinformacije kao ključan problem pri procjepljivanju.

– Sada trebamo raditi na suzbijanju dezinformacija koje dovode do oklijevanja ljudi kod cijepljenja, poručila je.

S njima se nije složio Robert Roos iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji smatra da cjepivo nije dovoljno učinkovito, zato što, kako tvrdi, i cijepljeni pojedinci mogu biti prenositelji zaraze.

– “Covid potvrda je promašaj. Stvorila je lažni osjećaj sigurnosti. Nema smisla nastaviti istim smjerom. Moramo razviti suživot s covidom-19, rekao je Roos.

Članak pročitajte ovdje.

Jedna od najznačajnijih odluka na 4. sjednici Općinskog vijeća Općine Belica, koja je zbog epidemioloških razloga održana 11. studenoga 2021. godine online, odnosno glasanje se održalo elektronskim putem, svakako je ona o sufinanciranju produženog boravka za školsku djecu.

Općina Belica je danas, 22. studenoga 2021. godine, objavila rezultate glasovanja i donesenih odluka sa sjednice. Svih 13 vijećnika jednoglasno je prihvatilo svih 13 točaka Dnevnog reda sjednice, koje je predložio općinski načelnik Zvonimir Taradi.

Sufinanciranje Programa produženog boravka u Belici i Gardinovcu

Na osnovi iskazanog interesa učenika i roditelja u školskoj godini 2021./2022., sufinancirat će se provedba produženog boravka za tri skupine učenika u Osnovnoj školi Belica i jednu skupinu učenika u Područnoj školi Gardinovec.

Tri skupine učenika produženog boravka u Osnovnoj školi Belica započinju s radom u rujnu 2021. a završavaju u lipnju 2022. dok skupina učenika produženog boravka u Područnoj školi Gardinovec započinje s radom u siječnju 2022. a završava s radom u lipnju 2022.

Roditeljima/skrbnicima učenika koji imaju prebivalište na području Općine Belica sufinancirat će se program produženog boravka, tako da on iznosi 400 kuna za 1. dijete, 200 kuna za 2. dijete koje istovremeno polazi produženi boravak, a za treće i svako sljedeće dijete koje istovremeno polazi produženi boravak isti je besplatan. Za roditelje učenika koji nemaju prebivalište na području Općine Belica boravak iznosi 700 kuna mjesečno.

Uvodi se poludnevni program za predškolce u vrtiću u Gardinovcu

Usvojena je i odluka o uvođenju redovitog poludnevnog programa odgojno-obrazovnog rada za djecu predškolske dobi u Dječjem vrtiću „Belica“ – područnom odjelu Gardinovec za djecu od navršene treće godine života do polaska u osnovnu školu, počevši od 1. siječnja 2022. godine.

Razvojni planovi

U Odluci o izvršenju Plana razvojnih programa Općine Belica, u projekcijama za 2022. i 2023. godinu, osim za standardne djelatnosti kulturnih i sportskih udruga, stipendije, sufinanciranje knjiga srednjoškolcima, predviđena su sredstva i za, među ostalim, izgradnju muzeja krumpira, uređenje etno kuće te izgradnju sportske građevine.

Ušteda na ravnoj rasvjeti

Odlukom o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2021. godinu, ustanovljeno je da su porasle cijene usluga održavanja nerazvrstanih cesta (288.600 kuna) i javnih zelenih površina (257.500 kuna), no prilično se uštedilo na održavanju javne rasvjete (75.000 kuna umjesto procijenjenih 145.000 kuna), pa sveukupni troškovi u tom smislu za ovu godinu iznose 803.100 kuna umjesto 814.000 kuna.

Usvojene su i odluke o usvajanju polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, izmjenama i dopunama proračuna, zatim o prodaji zemljišta u vlasništvu Općine Belica u Športskoj ulici i u Radničkoj ulici u Belici, te Odluka o prijedlogu izbora člana Nadzornog odbora Međimurskih voda d.o.o. za općine Podturen, Vratišinec, Mala Subotica, Orehovica, Belica, Domašinec, Dekanovec i Pribislavec, za što je određena Sanja Mikec iz Dekanovca.

Sve odluke možete pogledati na stranici Općine ovdje.

Dinko Golubić iz Svete Marije u sklopu svog OPG-a ima hektar lješnjaka, a ovih dana uklanja lišće kako bi se lješnjaci mogli pognojiti. Uzgojem lješnjaka bavi se već 6 godina i sve bi bilo divno i krasno, da nema ludih cijena koje skaču u nebo!

– Moj sin, koji mi pomaže u poslu, i ja upravo mičemo lišće. Zadovoljni smo, ove godine smo imali 600 kilograma lješnjaka, u odnosu na 200 kilograma prošle godine. Bitno je da ga imamo gdje prodati – rekao je Dinko Golubić.

– Prodajemo ga u Zagrebu, 18 kuna po kilogramu u ljusci, što je odlično. Međutim, problem je umjetno gnojivo, čija cijena za 100 kilograma je otišla sa 250 na 650 kuna! To je katastrofa! – dodao je.

Riječ je, kaže, o standardnom gnojivu NPK 15-15-15, a ističe da mu nije jasno zašto su cijene otišle tako gore te se požalio:

– Umjetno gnojivo nas bu pojelo!

Dinko Golubić inače ima sve preduvjete za uspješan uzgoj lješnjaka. Na polju lješnjaka ima i sustav navodnjavanja, bez čega posao, kaže, ni bi išao.

Bavi se isključivo time, a da ulaže puno truda vidi se već samim pogledom na njegovo polje lješnjaka.

Hrvatska udruga radijskih nakladnika HURiN održat će svoje na dane 23. i 24. studenog 2021. godine u Lifeclass termama Sveti Martin. U organizaciji HURIN-a, u Toplice će doći stotinjak predstavnika lokalnih radijskih postaja i regulatornih agencija. Dani HURiN-a održat će se uz primjenu svih epidemioloških mjera i predočenje EU digitalnih covid potvrda.

Naglasak će ove godine biti na primjeni novog Zakona o elektroničkim medijima, zatim DAB + tehnologiji te poslovanju i programu lokalnih radijskih postaja u uvjetima pandemije koronavirusa. Susret radijskih djelatnika bit će iskorišten i za dodjelu godišnjih nagrada HURiN-a za najbolja radijska ostvarenja u prošloj godini.

Domaćin susreta radijskih djelatnika iz cijele Hrvatske u Toplicama Sveti Martin je Željko Švenda, direktor radijske postaje Studio M iz Donjeg Kraljevca, ujedno i predsjednik HURiN-a. Svečano otvorenje zakazano je za utorak, 23. studenoga, u 13.30 sati, a onda slijede radionice i panel rasprave, da bi poslije večere, u 20.30 sati počela svečana dodjela HURiN-ovih godišnjih nagrada.

Skup radijskih nakadnika i predstasvnika lokalnih radijskih postaja završit će u srijedu oko podneva.

Osnivač portala Index Matija Babić javno je prozvao nekadašnjeg saborskog zastupnika Živog zida iz Međimurja Branimira Bunjca za lobiranje protiv cijepljenja.

Njegov status prenosimo u cijelosti.

– Dugo oko covida nismo znali skoro nista. Ali sada se pouzdano i neupitno zna da se znatno više umire bez cjepiva nego s cjepivom. A to znači da za sve ove mrtve necijepljene ljude postoje odgovorni. To su ljudi s imenima i prezimenima koji su nagovarali ljude da se ne cijepe. Ljudi poput Marina Miletića, Vice Batarela i Branimira Bunjca osobno su odgovorni za stotine ili tisuće, mrtvih ljudi. Da nije bilo njihove ekstremističke propagande, ljudi koji ih slušaju danas bi gotovo sigurno bili živi – napisao je Babić.

Od posljedica covida-19 u KBC-u Rijeka prije nekoliko dana je preminuo riječki novinar i kolumnist Nenad Bunjac, brat od Branimira. Imao je 53 godine te nije bio cijepljen protiv koronavirusa.

Nenad Bunjac završio je Grafičku školu u Zagrebu i studirao psihologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci. 90-ih je u riječkom Novom listu pisao kolumnu te je bio žestoki Tuđmanov kritičar, a kasnije je pisao i za Index.

Grad Čakovec obavještava obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava/Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji, sa sjedištem/prebivalištem na području Grada Čakovca i koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca, bave se ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i ispunjavaju druge propisane uvjete, da se do 10. prosinca 2021. godine zaprimaju zahtjevi za dodjelu subvencije za ekološku biljnu proizvodnju. 

Subvencionira se 100% troškova nadzora i izdavanja godišnje Potvrdnice za tekuću godinu i ekološka proizvodnja voća, povrća i žitarica koja je propisano evidentirana na minimalnoj površini od 0,1 ha u iznosu od 1.000,00 kn/ha. Najviši iznos subvencije koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 3.000,00 kn.

Uvjeti za dobivanje subvencije sadržani su u Zaključku i Javnom pozivu koji su u cijelokupnom sadržaju objavljeni na oglasnoj ploči i na službenoj internetskoj stranici Grada Čakovca, www.cakovec.hr. Dodatne informacije mogu se dobiti u  Gradskoj upravi, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec ili na broj telefona 314-937.

Sve detaljne informacije pročitajte na službenim web stranicama Grada Čakovca.