Home Blog Page 5

Stigli Samuel, Elias, Neo, Luna, Liam, Jan, Elin, Nikol, Franka, Jakov Lea, Nobel, Dominik, Nea, Izak, Stela, Gabrijel i Ella

0

Proteklog tjedna na području Međimurja rođeno je samo 18 beba: 8 djevojčica i 10 dječaka. Vjenčano je čak 16 parova. Preminule su 24 osobe.

Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije, Odsjeku za osobna stanja građana.

MATIČNI URED ČAKOVEC
ROĐENI:
Samuel Bebek, sin Josipe i Vedrana
Elias Jurković, sin Nataše i Denisa
Neo Smolek, sin Sanje i Denisa
Luna Kren, kći Lane i Luke
Liam Lovrec, sin Nikoline i Denisa
Jan Oršuš, sin Alijane i Sebastijana
Elin Horvat, kći Livijane i Daria
Nikol Karlovčec, kći Manuele i Mire
Franka Mišić, kći Tatjane i Valentina
Jakov Jurović, sin Anamarije i Jure
Lea Hren, kći Viktorije i Josipa
Nobel Sakač, sin Natalije i Marka
Dominik Oršoš, sin Vanese i Želimira
Nea Strojko, kći Nade i Daria
Izak Grbavec, sin Antonije i Mihaela
Stela Božić, kći Anđele i Mihaela
Gabrijel Vugrač, sin Andreje i Davora
Ella Kovačić, kći Natalije i Damijana
VJENČANI:
Anja Sačer i Mišel Cirkvenčić
Anica Rašperger i Krunoslav Kovačić
Patricija Novak i Edo Numanović
Kristina Kvapil i Antonio Milde
Sara Drk i Zoran Kiralj
Rosana Novak i Robert Kanski
Daria Kos i Danijel Kovačec
Valentina Golub i Boris Juršić
Leona Zadravec i Fran Cerovčec
Vanesa Požgaj i Luka Bosnar
Emina Pintarić i Marko Lovrek
Anja Vurušić i Gordan Dajč
UMRLI:
Katarina Gašparić r. Žerdin
Marija Mesarić r. Ivanović r. 1950.
Zdravko Živčec r. 1958.
Antun Kovačić r. 1948.
Franjo Oršoš r. 1969.
Vladimir Lisjak r. 1960.
Ana Branović r. Zadravec r. 1947.
Marijan Gašparlin r. 1966.
Stjepan Vuk r. 1955.
Franjo Fučko r. 1944.
Dragutin Obadić r. 1964.
Dragutin Šarić r. 1954.
Julija Obadić r. Jelenić r. 1933.
Antun Višnjarić r. 1944.

MATIČNI URED KOTORIBA
VJENČANI:
Sonja Kostel i Robert Blagus

MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE
VJENČANI:
Ana Zidarić i Alen Varga
Katarina Mađarić i Dino Valentino Slamek
UMRLI:
Vladimir Hrženjak r. 1936.
Marija Cilar r. Tkalec r. 1937.

MATIČNI URED PRELOG:
VJENČANI:
Višnja Čonkaš i Krešimir Horvat
UMRLI:
Ivan Mihalec r. 1951.
Marija Matić r. Orehovec r. 1929.
Marijan Borko r. 1952.
Marija Kerovec r. Kovač r. 1931.

MATIČNI URED ŠTRIGOVA
UMRLI:
Mirko Olaj r. 1949.
Drago Heric r. 1973.
Nediljko Sablić r. 1952.
Josip Škramlec r. 1957.

Policija na međimurskim cestama zaustavila 67 vozača motocikala, mopeda, bicikala i romobila

0

U srijedu, 25. lipnja od 8 do 16 sati policijski službenici Policijske uprave međimurske u suradnji s kolegama iz Policijskih uprava koprivničko-križevačke i varaždinske, proveli su aktivnosti iz akcije „Nadzor vozila na dva kotača“.

Tijekom akcije utvrđen je ukupno 31 prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to:

  • prekršaj nepropisne uporabe mobitela,
  • prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • 11 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa,
  • sedam prekršaja ne korištenja zaštitne kacige,
  • prekršaj upravljanja vozilom u vrijeme kada je vozačka istekla i
  • 10 ostalih prekršaja.

Kod vozača motocikla, mopeda, bicikla i osobnih prijevoznih sredstava (električnih romobila) utvrđeni su sljedeći prekršaji:
–  sedam prekršaja ne korištenja zaštitne kacige (pet prekršaja kod vozača električnih romobila te po jedan prekršaj kod vozača mopeda i motocikla),
– dva prekršaja ne kretanje uz desni rub kolnika kod vozača bicikla i
– prekršaj umanjivanja stabilnosti vozila kod vozača bicikla.

Tijekom akcije ukupno je kontrolirano 67 vozača motocikla, mopeda, bicikla i električnih romobila.

FOTO/VIDEO Vatrena stihija progutala devet hektara pšenice kod Domašinca

0

U četvrtak 26. lipnja 2025. godine oko 14 sati u polju „Gušćara“ kod Domašinca izbio je požar na poljoprivrednim zemljištima zasađenim pšenicom vlasništvo 33-godišnjaka (2 hektara) i 26-godišnjaka (7 hektara) kojom prilikom je izgorjela pšenica.

Obavljenim očevidom u prisustvu inspektora za zaštitu od požara utvrđeno je da je uzrok otvoreni plamen nepoznatog podrijetla na divljem odlagalištu smeća koji se pod utjecajem vjetra proširio na suhu travu i raslinje te parcele pšenice.

Ukupna materijalna šteta cijeni se na više tisuća eura.

Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca i DVD Belica, Gardinovec, Domašinec i Mala Subotica.

U tijeku je kriminalističko istraživanje.    

Provaljeno u bankomat u Ivanovcu

0


U noći sa srijede na četvrtak, 25./26. lipnja u Ivanovcu, Čakovečkoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u bankomat.
 
Nastala materijalna šteta zasad nije poznata te će se utvrditi naknadno.
 
Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku.

FOTO Općina Sveta Marija: Vijećnici odbili produljenje ugovora o poticajnim naknadama doktoru

0

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Sveta Marija, održanoj u četvrtak, 26. lipnja 2025. godine, kao jedna od točaka dnevnog reda na Općinskom se vijeću našla se i naknadno dodana točka o suglasnosti o produljenju poticajne naknade doktoru obiteljske medicine u Ambulanti Sveta Marija.

Nakon duge potrage, prije dvije godine svi su srdačno dočekali novog doktora obiteljske medicine, koji je ovdje, u dogovoru Općine Sveta Marija i Doma zdravlja Čakovec, došao raditi uz poticajnu naknadu od 500 eura mjesečno, što je bilo ugovoreno na dvije godine.

Dvije godine je eto prošlo 15. lipnja, a doktor je naime 24. lipnja poslao Općini Sveta Marija dopis u kojem je iskazao interes za produljivanjem ugovora za poticajnu naknadu. Kad je predsjednica Općinskog vijeća Općine Sv. Marija Gabriela Jakupek Tokar provela glasovanje, svi prisutni vijećnici bili su „Protiv“ (oporbenih vijećnika Ivice Mustača i Željka Pavlica nije bilo) bez obzira na to što je Jakupek Tokar rekla da je na kolegiju gradonačelnika i načelnika Međimurske županije rečeno kako se općine mole da daju poticajne naknade liječnicima da dođu u ambulante koje nemaju stalni tim ili sa svrhom njihova zadržavanja. Tako upit tamošnjeg doktora za produljenjem ugovora o poticajnim naknadama – nije prihvaćen.

Što je razlog tome, u vremenu kad sve više općina, u nedostatku liječnika obiteljske medicine, dijeli poticajne naknade liječnicima kako bi ih zadržali ili privukli u njihovu ambulantu, ne znamo, jer svi su odbili dati komentar, kako vijećnici Općinskog vijeća i načelnica Đurđica Slamek, tako i sam doktor.

Na sjednici su usvojene i odluka o plaći djelatnika Dječjeg vrtića „Kockavica” (osnovica će se uskladiti sa zakonom kako bi im se automatski povećavala plaća shodno zakonu), odluka o izmjeni i dopunama Prostornog plana uređenja (usklađivanje sa zakonom) i odluka o sredstvima za financiranje političkih stranaka i vijećnika (članovi OV-a dobivaju naknadu od 132,72 eura, a članice kao manje zastupljeni spol 146 eura godišnje, dok kao članovi političke stranke muškarci dobivaju naknadu od 66,36 eura, a žene 73 eura godišnje). Također su odabrani članci raznih vijeća, komisija i povjerenstava, što će sve biti objavljeno na stranici općine ovdje.

Na Aktualnom satu, vijećnica Marija Frančić je upitala kad će udruge moći koristiti najam nove školske sportske dvorane, na što joj je načelnica Slamek odgovorila da će najam dvorane biti moguć najvjerojatnije od jeseni, što će biti u nadležnosti OŠ Sveta Marija.

Ivica Kočiš

Vijećnik Ivica Kočiš pitao je kad će se mještani Donjeg Mihaljevca moći priključiti na optički Internet. Načelnica je odgovorila da će se 95 posto kućanstava moći priključivati na optičku mrežu od sredine srpnja, a da već sada mogu uputiti zahtjev za priključkom prodajnoj mreži Magic neta.

FOTO Dodijeljena Nagrada Zdenko Barbarić najistaknutijim čakovečkim gimnazijalcima

0

Već dvadeset i jednu godinu Nagrada Zdenko Barbarić simbol je snažne podrške i priznanja kreativnim, umjetnički nadarenim i svestranim maturantima Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec koji su svojim talentom, entuzijazmom i predanošću obogatili školu i ponosno je predstavljali tijekom svog gimnazijskog obrazovanja.

Dobitnici Nagrade Zdenko Barbarić za školsku godinu 2024./2025. su:
Juraj Vičević, Sara Hassan, Nino Košak, Vito Vukoja, Marsel Bedi, Vili Novak, Kaja Gačal, Klara Bijelić i Karolina Horvat.

Posebna zahvala upućena je gospođi Zdenki Barbarić, majci nezaboravnog Zdenka, čije riječi svake godine iznova nadahnjuju učenike i profesore da budu još bolji, plemenitiji i posvećeniji zajednici.

Zahvala je upućena i Zdenkovim prijateljima iz 4. l razreda koji već više od dva desetljeća s ljubavlju i predanošću čuvaju uspomenu na njega, na način koji odražava poštovanje, tišinu, ustrajnost i velikodušnost.

Nagrada i ove godine potvrđuje važnost zajedništva, umjetnosti i osobne angažiranosti u životu škole i lokalne zajednice.

FOTO/VIDEO Glazbeni spektakl u čast 100. rođendana Ljube Kuntarića

0

U središtu ovogodišnjeg „Čakovečkog ljeta“ je obilježavanje 100. obljetnice rođenja, Ljuboslava Ljube Kuntarića. Kuntarić je rođen u Čakovcu, a svojim skladbama zabavne glazbe, obilježio je hrvatsku glazbenu scenu druge polovice 20. stoljeća. Bio je počasni građanin Čakovca, a preminuo je prije devet godina. Njegov 100. rođendan bio je odlična je prilika da se okruglim stolom i koncertom prisjetimo njegovog glazbenog opusa te značenja za hrvatsku popularnu glazbu.

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, koja je sa svojom zamjenicom Lanom Remar, uz mnogobrojnu publiku nazočila koncertu i samom otvorenju „Čakovečkog ljeta“, tom je prigodom kazala, “Već niz godina ova manifestacija označava početak ljetne sezone u našem gradu, omogućujući Čakovčanima i posjetiteljima da uživaju na nekom od zanimljivih događanja. Bilo da je riječ o kazališnim predstavama, programima za najmlađe ili koncertima, organizatori iz Centra za kulturu su se i ove godine potrudili te pripremili kvalitetni program u kojem ima sadržaja za sve. Jedan od takvih je i koncert posvećen 100. obljetnici rođenja našeg sugrađanina, drugog počasnog građanina Čakovca po redu, Ljube Kuntarića. Stariji će se moći prisjetiti glazbe koja je obilježila njihovu mladost, a mlađi uvjeriti kakav je Kuntarić trag ostavio u hrvatskoj glazbenoj kulturi druge polovice 20. stoljeća.“ kazala je Cividini.

Kao što je i nedavno rekla na okruglom stolu posvećenom životu Ljube Kuntarića, kustosica u Muzeju Međimurja Tajana Vidović i jučer je uoči početka koncerta istaknula kako Muzej Međimurja Čakovec čuva Kuntarićevu ostavštinu, uključujući notne zapise i osobnu dokumentaciju, koja je digitalizirana i dostupna online. „To je nešto najvrijednije, za osobu koja prepoznaje svoj talent, svoju širinu. On je svoje pjesme pisao u jednu malu crnu knjižicu koju smo mi digitalizirali kao i cjelokupnu ostavštinu.“ istaknula je  Vidović, ujedno i autorica izložbe posvećene Ljubi Kuntariću  pod nazivom “Falat zemlje šteri ima dušu“

Koncert u čast Ljuboslava Ljube Kuntarića  „U divnom času tom“, okupio je brojne glazbenike koji su izveli tek mali dio skladbi  iz njegova velikog i bogatog glazbenog opusa. Njegov megahit “U nedilju Ane” slušalo je i pjevalo staro i mlado, a pripjev “Kad si kupim mali motorin” znala su čak i djeca. Tu svakako spadaju i “Autobus Calypso”, “Ti ni ne slutiš”, “Ako nećeš da te ljubim”, “Nina”, “Opatijo divna”, “Bez jedra i vjetra” i mnogih drugih, a “Ta tvoja ruka mala” osvojila je dvadeset različitih nagrada, pjevali su je mnogi pjevači, od Ive Robića do Arsena Dedića. Dio tog bogatog glazbenog repertoara moglo se čuti i na jučerašnjem odličnom koncertu.

Pod vodstvom prof. Tomislava Cvrtile nastupili su Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipić” s gostujućim članovima, a na  pozornici su im se pridružili Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski“, Filip HozjakGabriela HrženjakChriztel Renae Aceveda i Karlo Čeh. Kroz program koncerta je vodila Aleksandra Ličanin.

FOTO/VIDEO Svečano obilježeno 100 godina kapele u Otoku

0

U četvrtak, 26. lipnja 2025. godine,  u župi Otok svečano je obilježena 100. obljetnica izgradnje mjesne kapele Presvetog Srca Isusovog, jedne od ključnih duhovnih i kulturnih središta ovog kraja. 

U ozračju zahvalnosti, ponosa i molitve, brojni vjernici, župljani i gosti okupili su se kako bi proslavili ovaj veliki jubilej.

Središnji dio proslave bila je svečana sveta misa koju je predvodio varaždinski biskup mons. Bože Radoš. U svojoj homiliji biskup je istaknuo važnost crkve ne samo kao građevine, već i kao mjesta gdje se kroz generacije oblikovala vjera, zajedništvo i identitet cijele zajednice.

Na početku misnog slavlja, okupljene je pozdravio kapelan vlč. Dominik Cestar, koji je uputio toplu dobrodošlicu biskupu Radošu. Posebno je naglasio kako ova proslava ne predstavlja samo pogled unatrag, već i poticaj za budućnost i nastavak duhovnog rasta župe.

U ime Grada Preloga, događaju je nazočio i gradonačelnik Ljubomir Kolarek, koji je biskupu i župniku Antunu Hoblaju uručio prigodne poklone kao znak zahvalnosti i podrške.

FOTO Ulica Jože Požgaja u Globetki dobila novi asfaltni sloj

0

U stambenom kvartu Globetka, iza hotela Park u Čakovcu u tijeku su radovi na obnovi i rekonstrukciji prometnica u ulicama Jože Požgaja, Braće Vajs, Josipa Štolcera Slavenskog, Florijana Andrašeca, Mirka Kolarića i Miroslava Magdalenića.

Samim projektom  predviđeno je uklanjanje postojećih dotrajalih asfaltnih slojeva kolničke konstrukcije, cestovnih rubnjaka, te izvedba nove kolničke konstrukcije s novim rubnjacima i slivnicima za oborinsku odvodnju.

Novo projektirane prometnice zadržavaju svoju funkcionalnost gradskih prometnica, a poboljšavaju se i rekonstruiraju elementi prometnice kao što su radijusi skretanja na raskrižjima, širine kolničkih traka, prometna signalizacija u cilju povećanja sigurnosti prometa, usklađivanje visinskog stanja s kolnim prilazima i osiguranje funkcionalne oborinske odvodnje u postojeći kanalizacijski sustav. Pješačke staze bit će denivelirane u odnosu na kolnik, s potrebnim taktilnim površinama za sigurniji prolaz pješaka.

Izvođač radova  poduzeće Pavlic-Asfalt-Beton d.o.o.,  ovog je četvrtka započelo s asfaltiranjem Ulice Jože Požgaja

U Šandorovcu postoji bunar dubok 66 metara iz kojeg su ljudi pili vodu da bi liječili gušu!

0

Malo tko zna da u nizinskom dijelu Međimurja postoji najdublji bunar, star 86 godina. I još je ispravan, i još iz njega može poteći voda. No, sada više nema one nasušne potrebe koja je nekad vladala selima uz Dravu.

Predsjednik MO Šandorovec Dejan Tomašić

– Otkako je sagrađen vodovod u Šandorovcu i drugim mjestima dravskog bazena, više nema potrebe za tim bunarom, mada je on sačuvan u ispravnom stanju ograđen i, bude li potrebno, može opet služiti svojoj svrsi – kaže Dejan Tomašić, predsjednik Mjesnog odbora Šandorovec i tamošnjeg DVD-a.

I doista, tu uz Društveni dom, stoji pumpa na cijevi koja seže 66 metara u dubinu, a na ogradi metalna ploča s tekstom koji sve objašnjava.

Tekst glasi:

“Zbog loše i nezdrave vode u kojoj je nedostajalo joda stoljećima su trpjeli i uglavnom obolijevali od bolesti struma stanovnici Šandorovca, u rujnu 1939. godine uglavnom sredstvima Grada Varaždina, kamo je u to vrijeme administrativno spadao Šandorovec, dovršeno je kopanje i uređenje arteškog bunara dubokog 66 metara. Svečano je na upotrebu mještanima Šandorovca predan 4. studenog 1939. godine. Obnovio ga je Grad Čakovec i Mjesni odbor Šandorovec 2005. godine.”

Najstariji stanovnici dravskih sela još se sjećaju gušavosti (struma) koja je najviše zahvatila žene, nešto manje i muškarce. Žlijezda štitnjače, smješten pri dnu vrata, zbog nedostatka joda u vodi i prehrani znala je narasti gotovo kao druga brada. Osim što je ružno izgledala, oteklina je i znatno remetila govor.

Doktorica Marija Gluhak

– Srećom, danas guše u tom obliku više nema – kazala nam je liječnica obiteljske medicine dr. Marija Gluhak, u čiju ambulantu u Strahonincu dolazi najviše pacijenata iz “dravskog bazena”.

– Guša je bila endemska bolest ovog kraja i nije u tom obliku i intenzitetu zabilježena nigdje na području Hrvatske. U to vrijeme majke, koje su imale poremećaje štitnjače, odnosno gušavost, prema medicinskoj literaturi, često su rađale bolesnu djecu. Bolest se zvala kretenizam. No, iskopavanjem dubokih arteških bunara i kasnije dodavanjem joda u kuhinjsku sol guša je potpuno nestala, ali su se pojavili drugačiji oblici bolesti štitnjače – kaže doktorica Marija Gluhak.

Najčešća bolest štitnjače je hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitne žlijezde, koja se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih osoba. Kod liječenja se nadoknađuje hormon koji nedostaje i ako se terapija uzima redovito, prognoza bolesti je odlična.

No, to je već druga tema.