U četvrtak, 9. prosinca 2021. godine u Svečanoj dvorani Palače Varaždinske županije HŽ Infrastruktura održana je prezentaciju rezultata Projekta povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica.

Cilj projekta bio je utvrditi optimalno rješenje željezničkog povezivanja Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije s gradom Zagrebom. Utvrđivanjem najpovoljnije trase u sklopu ovoga projekta omogućuje se i bolje povezivanje srednje Europe sa Zagrebom najkraćim željezničkim putem te s prometnim koridorom RH2 i lukom Rijeka.

U studijskoj dokumentaciji Lepoglavske spojnice izrađena su i analizirana idejna rješenja. Na temelju studije izvodljivosti odabrana je najpovoljnija varijanta trase, za koju je izrađena analiza troškova i koristi: Čakovec – Varaždin – Cerje Tužno – Ivanec – Lepoglava – Peršaves – Bedekovčina – Zabok – Sveti Križ Začretje – Krapina, u duljini od 92 km, procijenjena vrijednost radova iznosi 4,426 milijardi kuna, a radovi bi trajali najmanje 10 godina.

Iz navedenog je vidljivo da ovaj projekt ne uključuje i obnovu, modernizaciju dijela postojeće pruge od Kotoribe do Zagreba, odnosno dionice od Varaždina do Bedekovčine – preko Novog Marofa, čime će Međimurje i Varaždin još najmanje 10 godina biti željeznicom prometno izolirani od Zagreba i ostalog dijela Hrvatske. Samo da podsjetimo da se danas od Kotoribe do Zagreba, što je udaljenost od 145 km, putuje 3 sata i 39 minuta.

Da od obnove tog dijela pruge neće biti ništa govore nam i riječi voditelja tog projekta Marka Cara, koji je posebno istaknuo da se prugu od Varaždina do Novog Marofa, preko Varaždin Brega (što je crna točka cjelokupne dionice do Zagreba) i dalje do Bedekovčine u dužini od 65 km, ne isplati obnavljati, što znači da će ona propasti do kraja.

Ali, istovremeno, državi se isplati započinjati jedan megalomanski projekt procijenjene vrijednosti od 4,426 milijardi kuna, koji, između ostalog, uključuje izgradnju 17 km nove pruge Bedekovčina – Lepoglava, s izgradnjom dva tunela: jednokolosiječni duljine 5166 m i dvokolosiječni duljine 770 m i čiji ćemo rok završetka, izgleda, mjeriti ne u godinama, već u desetljećima!

Predloženi projekt, Lepoglavska spojnica, nije najpovoljnija varijanta za povezivanje ovog dijela Hrvatske sa Zagrebom, kako to tvrde predlagači, jer bi obnova postojeće pruge od Varaždina do Bedekovčine, preko Novog Marofa, bila puno jeftinija, a i gradnja bila puno kraća, što bi svakako bilo racionalno rješenje.

Prezentacijom ovog projekta pokazuje se da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i HŽ Infrastruktura nisu prihvatili Inicijativu o obnovi cijele dionice postojeće pruge Kotoriba-Čakovec-Varaždin-Novi Marof-Zagreb. Tu Inicijativu su na moj prijedlog (MDS), jednoglasno usvojile Skupštine Međimurske i Varaždinske županije, podržali su je i gradonačelnica Grada Čakovca, gradonačelnik Varaždina i župan Krapinsko-zagorske županije, a saborska zastupnica Andrea Marić prezentirala ju je u Hrvatskom saboru i Ministarstvu, ali to očito nije imalo odjeka u Ministarstvu.

Na žalost, ovaj primjer nam pokazuje da Republika Hrvatska još nije država u kojoj se politika vodi u duhu dobrog i racionalnog gospodara, već sina razmetnoga.

Zbog toga MDS izražava nezadovoljstvo što u Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije središnje Hrvatske nije uvrštena obnova postojeće pruge od Varaždina do Bedekovčine, preko Novog Marofa, jer bi obnova te dionice u dužini od 65 km bila najjeftinija i najkraće bi trajala, a nama u Međimurju je i te kako stalo da se, što prije, prekine prometna blokada, pogotovo željeznička, prema Zagrebu, a time i ostalim dijelovima Hrvatske. MDS će i dalje nastaviti sa svojim aktivnostima koje idu ka ostvarenju tog cilja.

Od sinoć, kad se saznalo za smrt umirovljenog svećenika Leonarda Logožara, Štrigova i okolica, gdje je služio 40 godina, zavijeni su u crno. Vjernici i ostali žitelji ne mogu shvatiti da voljenog župnika više nema. Iz Varaždinske bisklupije u izvjestili:

“Mons. Leonard Logožar, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije, preminuo je blago u Gospodinu nakon duge i teške bolesti u petak, 10. prosinca 2021. godine, u Svećeničkom domu u Varaždinu u 77. godini života i u 52. godini svećeništva.

Mons. Leonard Logožar rođen je 5. srpnja 1945. godine u Goričanu, od oca Leonarda i majke Marije r. Marđetko. Osnovnu školu pohađao je u Goričanu, a srednju u Dječakom sjemeništu u Zagrebu. U Bogoslovsko sjemenište u Zagrebu stupio je 1965. godine. Diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Sveti red prezbiterata primio je po zagrebačkom nadbiskupu mons. Franji Kuhariću 28. lipnja 1970. u Zagrebu. Od 1971. do 1973. godine vršio je službu kapelana u župi Nedelišće i katehete u župi Sv. Juraj na Bregu. Od 1973. do 1975. godine vršio je službu kapelana u Daruvaru. Od 1975. do 1977. bio je kapelan u župi Štrigova, a njezinim upraviteljem postaje 1977. godine. Vršio je službu člana Prezbiterskog vijeća, Zbora savjetnika i Ekonomskog vijeća Varaždinske biskupije.

U više je navrata vršio službu dekana Gornjomeđimurskog dekanata (2001.-2006.; 2006.-2011.; 2011.- 2016.; 2016.-2017.). Kapelanom Njegove Svetosti imenovan je 2001. godine. Godine 2017. zbog zdravstvenih razloga razriješen je službe župnika u župi Štrigova i umirovljen. Na 50. obljetnicu svoje mlade mise koju je slavio 5. srpnja 1970. godine, te ujedno i na svoj 75. rođendan, u Goričanu je 5. srpnja 2020. godine proslavio svoj zlatomisnički jubilej. Od umirovljenja do svoje smrti boravio je u Svećeničkom domu u Varaždinu.

Dobrom Bogu zahvalni na daru života i svećeništva mons. Leonarda, preporučamo ga Njegovoj dobroti i milosrđu, moleći oproštenje za sve njegove ljudske slabosti, a vječnu nagradu za sve dobro što ga je za života učinio. Svima koji zajedno s nama oplakuju pokojnog nam brata Leonarda, a osobito njegovoj rodbini i prijateljima, izražavamo iskrenu kršćansku sućut i molitvenu blizinu. Naše svećenike pozivamo da za mons. Leonarda prikažu svetu misu, a svim ga vjernicima preporučamo u njihove molitve”, ističe se u poruci javnosti iz Varaždinske biskupije.

Mnogo se ljudi kreće oko nas, koje ne zamjećujemo i zbog nekog sebičnog razloga, mislimo da smo bolji od njih i da nisu vrijedni naše pažnje. Nezamjetni, vrijedni ljudi, ljudi velika srca. Jedna od njih je Jasminka Sinković, gospođa koja se brine da Prelog bude čist, koja za nama pokupi papirić ili opušak koji nam slučajno padne.

Prije nekoliko dana, ova je gospođa pronašla veću količinu novca i nije dvojila ni sekunde. Pronađeni novac odnijela je u Policijsku postaju Prelog.

– Veliko hvala Jasminki! I ne zaboravite. Dobar dan, kako ste? Ljudima poput Jasminke to će uljepšati dan – poručuju iz Turističke zajednice Grada Preloga.

S njima su se složili i brojni građani koji su ispod objave ostavljali samo lijepe komentare. Navest ćemo ih nekoliko:

‘Pristojnost i dobrotu malo ljudi primjećuje, a Jasminki svaka čast.’

‘Ajde predložimo gospođu Jasminku za ponos i primjer svima u Prelogu.’

‘Svaka čast! Izuzetno pristojna i ljubazna osoba.’

U petak, 10. prosinca, u varaždinskoj Areni održan je baletni spektakl ‘Orašar’, u izvedbi renomirane trupe Ukrainian Classical Balleta.

Dvorana je bila posebno prilagođena predstavi te atmosferi kazališta, dok je fantastičan ples uz nadahnuta, živa i raskošna scenografska i redateljska rješenja, impozantne dekoracije, zapanjujuće kostime i uzbudljive video-projekcije oduševio publiku.

Duh i čarolija Božića tako su barem na jedan dan zavladali Arenom Varaždin. Uživajte u fotografijama…