Iako planirani projekt nadogradnje školske sportske dvorane Osnovne škole Domašinec nije prošao na natječaju zbog premalog broja bodova, iz roditelje i djecu u Domašincu ipak čekaju lijepe vijesti jer u tijeku je novi i puno bolji projekt, a sve detalje saznali smo načelnika Općine Domašinec Marija Tomašeka.

– U prvom projektu bila je projektirana samo školska sportska dvorana, no nije imala dovoljan broj bodova da bi prošla na natjecanju. Međutim, kako je cilj države i županije da svaka škola ima iste minimalne standarde: jednosmjensku nastavu i po mogućnosti omogućavanje cjelodnevnog boravka za djecu, uz naravno i školsku dvoranu, a ova škola zasad nema niti dvoranu niti mogućnost jednosmjenske nastave, a ima i dvije područne škole – jednu u općini Dekanovec, a drugu u općini Turčišće, krenuli smo u novi projekt za koji se nadamo barem minimalnoj pomoći iz fonda Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ako ne, svakako ćemo krenuti sa županijom u realizaciju ovog projekta. On mora biti gotov svakako prije početka izgradnje kanalizacije u sklopu Aglomeracije Podturen – objašnjava načelnik Mario Tomašek.

Kakve promjene očekuju OŠ Domašinec?

– S obzirom na to da je sportska dvorana odvojena od škole oko 50 metara, treba napraviti topli tunel kako bi djeca mogla doći u dvoranu iz škole, a ne preko dvorišta. Tako da smo, u suradnji s Međimurskom županijom, krenuli u novi projekt –  dogradnju škole sa sportskom dvoranom i toplim tunelom, šest novih učionica, zbornicom, WC-ima te izmjenu i dopunu postojeće građevinske dozvole. Tako bi se u tom novom objektu organizirala nastava za učenike nižih razreda, a u starom dijelu objekta za učenike viših razreda i tako bismo imali mogućnost jednosmjenske nastave i samim time i mogućnost cjelodnevnog boravka za niže razrede – rekao je Mario Tomašek.

Objasnio je i kako , s obzirom na nadogradnju škole s učionicama i dnevni boravak, postojeća školska kuhinja, koja je dosta stara i u lošem je stanju, ne zadovoljava uvjete, pa je sanitarna inspekcija uvjetovala da se školska kuhinja mora prilagoditi novoj, budućoj veličini škole i potrebama.

– Tako da se radi i projekt za adaptaciju školske kuhinje kako bi odgovarala potrebama novog objekta. Najkasnije u siječnju ili veljači imali bismo odobrenje izmjene i dopune građevinske dozvole te očekujemo da bi nadogradnja i rekonstrukcija škole mogla krenuti do proljeća. Općina Domašinec pritom bi trebala financirati 50 posto troškova, a Međimurska županija 50 posto. Ako bude potrebno, Općina će sve otplatiti, a zatim će joj županija otplatiti svoj dio – rekao je Tomašek.

Naglasio je i kako su nažalost, tu mogući i problemi nedostatka radne snage i stalnog porasta cijena građevinskog otpada, međutim Općina će uložiti maksimalan trud da se ovaj projekt odradi uspješno i na vrijeme.

Novi predsjednik Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec, Robert Veselko, sazvao je 5. sjednicu za utorak, 14. prosinca, u 19 sati, u vijećnici Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu.

U bogatom dnevnom redu, koji je objavljen i na info-stranicama Općine, svakako najvažnije mjesto zauzima prijedlog proračuna za 2022. godinu s projekcijama za 2023. i 2024. godinu. Tu su i programi potreba u društvenim djelatnostima i socijali, te prijedlog odluka o porezima Općine Gornji Mihaljevec.

Svakako će biti zanimljiva tema o programu građenja objekata i uređenju i održavanju komunalne infrastrukture kao i izmijenjenom programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH i Općine Gornji Mihaljevec.

Vijećnici će raspraviti i odluku o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu Općine G.Mihaljevec  na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro.

Kao i uvijek, na kraju vijećnici postavljaju pitanja i daju prijedloge, a na početku sjednice “veseo” će biti i aktualni sat, gdje na pitanja vijećnika odgovara Goran Lovrec, načelnik Općine. Sigurno će se morati suočiti i s pitanjem o tome zašto je nekoliko djelatnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine podnijelo ostavke!?

Cjepivo za djecu od pet do jedanaest godina danas stiže u Hrvatsku. Liječnici pozivaju roditelje da cijepe svoju djecu, osobito onu koja su u riziku. Provjerili smo o kakvom je cjepivu riječ, gdje će ga djeca moći dobiti, ali i koje su moguće nuspojave.

Danas stiže 48 tisuća doza cjepiva za djecu od pet do jedanaest godina.

“Ide distribucija diljem Hrvatske, tako da cijepljenje počinje tijekom ovog tjedna. Vjerojatno u većini županija negdje oko srijede ili četvrtka”, kazala je Ivana Pavić Šimetin.

Djeca se mogu cijepiti na cijepnim punktovima, ali i kod obiteljskih liječnika i pedijatara. Primaju se dvije doze. Cjepivo je drugačije od onog za odrasle. Doza je manja.

“Doza je tri puta manja nego za odrasle. Trideset mikrograma je doza za odrasle, a deset mikrograma za djecu”, objasnila je zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

Za djecu od 5 do 11 godina odobren je Pfizer, a oni od 12 do 18 godina cijepe se Pfizerom i Modernom. Dosad je prvu dozu primilo 6279 djece u dobi od 12 do 14 godina te 55.486 u dobi od 15 do 19 godina.

Što se nuspojava cjepiva za malu djecu tiče, zabilježeni su crvenilo i oticanje na mjestu primjene cjepiva, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima i vrućica. Slučajevi miokarditisa, prema sadašnjim podacima, događaju se rjeđe nego kod tinejdžera. Ipak, dobar dio roditelja s kojima je razgovarala novinarka Sanja Vištica nije sklon cijepljenju djece.

“Nemaju teže oblike bolesti i iz tog razloga ne bih ih cijepila”, kazala je jedna sugovornica. “Ne bih djecu cijepila, ne. Odrasle da, ali ne bih djecu još”, dodala je druga.

I vodeći liječnik s područja pedijatrijske infektologije Goran Tešović savjetuje cijepljenje djece. Posebice one s kompleksnim kroničnim komorbiditetima.

“Djeca koja imaju astmu, takvih ima doista puno, djeca koja imaju prekomjernu tjelesnu masu, a takvih je sve više, a ne može škoditi ni zdravoj djeci”, dodao je.

Jer, kaže, postoji opasnost od multisistemskog inflamatornog sindroma, koji je zabilježen kod oboljele djece. Relativno je rijetka komplikacija, ali teška. Može ostaviti trajne posljedice. Takvih slučajeva kod nas je bilo stotinjak.

“Od nje najčešće obole prethodno zdrava djeca. Prema tome, cijepljenje štiti i od te komplikacije. Ja znam da će netko reći da to nije istina jer se opisao postvakcinalni multisistemski inflamatorni sindrom. Da, ali ne kod djece, nego kod odraslih ljudi. Prema tome, ima smisla cijepiti sve. Ali ne zaboravimo cijepiti kronično bolesne”, zaključio je Tešović.

A cjepiva ima dovoljno. Sljedeća isporuka cjepiva za djecu očekuje se u ožujku.

Cijeli članak pročitajte ovdje.