Između 23. prosinca 2024. i 2. siječnja 2025. godine u Nedelišću, šumskom predjelu zvanom “Čep”, nepoznati je počinitelj podesnim alatom porušio te potom ukrao stotinjak stabala bagrema, mladog hrasta i trešnje.
Zaprimljenim odštetnim zahtjevom Šumarije Čakovec materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura.
Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Iz šume nedaleko Nedelišća ukradena stabla bagrema, hrasta i trešnje
Za Valentinovo urnebesna predstava „Sve o muškarcima“ Teatra Gavran
Valentinovo je već treću godinu za redom rezervirano za predstave Teatra Gavran, a ovaj put stiže jedan od najvećih njihovih hitova – „Sve o muškarcima“. Ova je predstava izvođena diljem svijeta, od Rio de Jeneira do Moskve, a 14. veljače u 19.00 sati održat će se i na kazališnim daskama Centra za kulturu „Rudar“.
Cijena ulaznice je 10.00 eura za odrasle i 7.00 eura za djecu (do 12 godina) i umirovljenike. Do ulaznica možete već danas putem internet stranice ( https://czk-rudar.hr/ ), a od vikenda, prije redovnog programa, i na samoj blagajni Centra. Vidimo se!
O PREDSTAVI: Autor: Miro Gavran
Glume: Vedran Komerički, Tomislav Krstanovic i Rade Radolovic
Režija: Mladena Gavran
Asistent režije: Svebor Kamenski-Bačun
Kostimograf: Danica Dedijer
Scenograf: Dinka Jeričević
Scenski pokret: Tihana Strmečki
Oblikovanje svjetla: Mario Vnučec
Izbor glazbe i oblikovatelj tona: Neven Zebić
Šminka: Željka Horvat
Asistentica kostimografkinje: Paola Rilović
Premijera: 26. 9. 2019.
Trajanje predstave: 1 sat i 45 minuta
Muški svijet u ovoj se priči razotkriva s puno humora i neočekivanih sukoba, dok svaki od glumaca igra po nekoliko različitih uloga. Radnja je smještena u današnji Zagreb, a pred nama prolaze prepoznatljivi suvremeni likovi s kojima se svaki gledatelj može lako poistovjetiti.
Mladena Gavran, koja je prošle godine režirala “Sve o ženama”, prihvatila se režije i predstave “Sve o muškarcima” odabravši za nositelje zahtjevnih uloga tri mlada nadarena glumca: Vedrana Komeričkog, Tomislava Krstanovića i Radu Radulovića. U ovoj dinamičnoj predstavi, glumci su odlučili pružiti vam istinsko teatarsko zadovoljstvo propitujući krajnje granice glumačkog umijeća.
Brzi dijalozi, te izmjena dramskih i humornih pasaža karakteristika su ovog teksta koji pruža velike mogućnosti za glumačke transformacije. Ovaj tekst Mire Gavrana do sada je imao 18 kazališnih premijera diljem svijeta, od Rio de Jeneira pa do Moskve.
Ne propustite svjetsku uspješnicu hit-komediju Sve o muškarcima koja je samo u Pragu imala više od 500 repriznih izvedbi, a u Krakovu više od 400.
Do sada je “Sve o muškarcima” vidjelo više od pola milijuna ljudi diljem svijeta, budite i Vi što prije među njima.
Općina Kotoriba: HŽ Putnički prijevoz zaprima prijedloge i primjedbe s ciljem izrade novog voznog reda
HŽ Putnički prijevoz zaprima prijedloge i primjedbe s ciljem izrade novog željezničkog voznog reda za godinu 2025/26.
Novi vozni red stupa na snagu početkom mjeseca prosinca 2025. Kako bi se isti organizirao na način koji je prilagođen zahtjevima korisnika /putnika zaprimaju se vaši prijedlozi/primjedbe najkasnije do 31.01.2025. na mail adresu [email protected] te kopija na znanje Međimurskoj županiji na: [email protected].
Odana počast poginulim braniteljima iz Međimurja na 33. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Izaslanstva Međimurske županije, Grada Čakovca te udruga proizašlih iz Domovinskog rata na čelu sa županom Matijom Posavcem i gradonačelnicom Ljerkom Cividini danas su odala počast kod spomen-obilježja poginulim i nestalim braniteljima u Perivoju Zrinskih u Čakovcu. Svijećama i molitvom za ljude koji su život dali za slobodu domovine obilježena je 33. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15.1.1992.)te Dan mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, odnosno spomendan na 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak naše zemlje.
Uz podsjećanje na dva važna povijesna događaja vezana uz isti datum – 15. siječnja – iskazano je poštovanje ljudima koji su stali na branik domovine i bez kojih samostalnosti, pa ni čina međunarodnog priznanja, ne bi ni bilo.
U tom teškom razdoblju naše novije povijesti, međunarodno priznanje bilo je od iznimnog značaja, stoga je potez Islanda i Njemačke, potom i Vatikana, bio presudan za mladu državu koja se rađala u krvi njezinih branitelja. U prvom valu, uskoro je Hrvatsku priznalo 12 zemalja tadašnje Europske zajednice.
Doprinos Međimurja u povijesnim tokovima koji su određivali i sudbinu današnjih generacija je velik i broji se najboljim ljudima našega kraja koji su na svim bojištima branili svoju zemlju od okupatora. Branitelje iz Međimurja i danas, više od tri desetljeća nakon Domovinskog rata, u srcima nosi hrvatski narod od Slavonije do Dalmacije, ne zaboravljajući njihovu žrtvu.
One koji se s toga puta odanosti i ljubavi prema rodnoj grudi nisu vratili, Međimurje čuva srcima svojih ljudi te o svakoj prigodi podsjeća na njihova imena i zaslugu, a Međimurska županija ostaje pouzdana podrška njihovim obiteljima.
FOTO Više od 50 ekipa mladih nogometaša okupilo se u Kotoribi, donosimo rezultate
Protekle subote i nedjelje u dvorani Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba, organiziran je već tradicionalni malonogometni turnir u kategorijama U-8, U-9, U-11 i U-13. U kotoripsku školsku dvoranu stigle su čak 52 ekipe, čak sedam više u odnosu na prethodno izdanje turnira, a uz one iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, sudjelovala je i jedna ekipa iz susjedne nam Mađarske.
TURNIR U U-8 KATEGORIJI
U subotu je u prijepodnevnom terminu odigran turnir u U-8 kategoriji. U konkurenciji 12 ekipa najbolja je bila ekipa NA Međimurje, drugo mjesto osvojila je ekipa ŠN Rudar, treći je bio ŠN Ivanovec/Štefanec, a četvrta ekipa ŠN Naprijed iz Cirkovljana. Najboljim igračem turnira proglašen je Tin Matulin.
TURNIR U U-9 KATEGORIJI
U nedjelju prijepodne odigran je turnir u U-9 kategoriji u kojoj je bilo prijavljeno dvanaest ekipa. Prvo mjesto osvojila je ekipa Slaven Belupo bijeli koja je u finalu pobijedila ekipu ŠN Donje Međimurje. Treće mjesto osvojila je ekipa NA Međimurje sivi koja je u utakmici za broncu bila bolja od ekipe NK Graničar Đurđevac.
Najboljim golmanom proglašen je Andrej Šaronja, najbolji strijelac bio je Jurica Kaša, a najbolji igrač turnira Noel Orehovec.
TURNIR U U-11 KATEGORIJI
U popodnevnom terminu nastupale su ekipe U-11 kategorije. Bilo je čak 16 ekipa, a prvo mjesto osvojila je ekipa Mladost Komet Prelog. Drugo mjesto zauzela je ekipa MNK Fotex, treća je bila NK Podravina Ludbreg, pobjedom protiv ekipe NK Rudara. Najbolji igrač bio je Wolfing Nolan, najbolji strijelac Lovro Vađunec, a najboljim golmanom proglašen je Tin Orehovec.
TURNIR U U-13 KATEGORIJI
Završni dio turnira odigran je u nedjelju poslijepodne u kategoriji U-13 gdje je bilo prijavljeno 12 ekipa. U završnici turnira, NK Sloga Čakovec bijeli osvojili su treće mjesto pobjedom protiv ŠN Dinamo-Zelenko, a prvo mjesto zauzela je naša ekipa ŠN Donje Međimurje.
Oni su u finalu svladali NK Slogu Čakovec plave rezultatom 1:0. Najbolji golman turnira bio je Luka Novak. Najbolji strijelac je bio Deni Varga, a najbolji igrač Noa Kos.
Nagrade najboljima dodijelili su voditelj Škole nogometa Donje Međimurje Ivan Kos i načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić. Utakmice su sudili suci Dean Volar, Roberto Dežđek, Ivan Žganec i Rudolf Čižmešija.
Na zapisničkom stolu su utakmice vjerno vodili Dorian Pišpek, Lovro Rodek, Nina Friščić. Kroz dva dana mnogobrojni gledatelji uživali su u lijepim potezima mladih nogometaša, a stvorene su i brojne lijepe uspomene.
Organizacija turnira bila je više nego odlična, a od sudionika su se mogle čuti samo riječi pohvale. Škola nogometa Donje Međimurje zahvaljuje svim sponzorima i donatorima koji su se uključili u organizaciju turnira, kao i svim trenerima, roditeljima i ostalim volonterima koji su dali svoj doprinos uspjehu ovog turnira.
Lažni policajci u akciji! Evo kako su prevarili starca iz Čakovca za više od 34.000 kuna
Općinski sud u Čakovcu 29. studenoga 2024. godine izrekao je osuđujuću presudu protiv četvero okrivljenika, koji su proglašeni krivima za kazneno djelo prijevare prema članku 236. Kaznenog zakona. Žrtva njihove prijevare bio je Đ.L. iz Čakovca, kojeg su lažno predstavivši se kao službenici policije prevarili za iznos od 34.000 kuna i 565 eura.
Sud je utvrdio da su M.R., H.D., L.B. i R.M., zajedno s još jednom nepoznatom osobom, osmislili i proveli plan kojim su oštećenika doveli u zabludu te ga naveli da im preda sav novac koji je držao u svojoj kući.
Detalji prijevare
Prema presudi, 16. prosinca 2021. godine, prvooptužena M.R. kontaktirala je Đ.L. putem telefona, predstavivši se kao djelatnica banke. Tijekom razgovora navela je da se provjerava ispravnost novčanica, čime je stvorila povjerenje kod oštećenika.
Nakon toga, druga osoba, koja još nije identificirana, nazvala je Đ.L. i predstavila se kao glavni policijski inspektor. Lažno je tvrdila da se istražuje krivotvorenje novca te zatražila da pripremi sav novac koji posjeduje, uz obećanje da će uskoro doći dvojica policijskih inspektora kako bi obavili provjeru.
Ubrzo su se na Đ.L.-ovu adresu pojavili H.D. i L.B., koji su se lažno predstavili kao policajci. H.D. je predočio lažnu policijsku značku i od Đ.L. zatražio sav novac koji ima kod sebe. U uvjerenju da surađuje s pravim službenicima, oštećenik im je predao 34.000 kuna i 565 eura.
Osuđujuće presude i izrečene kazne
Sud je M.R. izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uz uračunavanje vremena provedenog u istražnom zatvoru. H.D. i R.M. dobili su kazne zatvora u trajanju od deset mjeseci, koje su im zamijenjene radom za opće dobro. L.B. je osuđen na osam mjeseci zatvora, ali je dobio uvjetnu kaznu s rokom kušnje od dvije godine.
Prilikom donošenja presude, sud je uzeo u obzir priznanje krivnje i iskazano kajanje svih okrivljenika kao olakotne okolnosti. No, sud je također naglasio da je M.R. višestruko osuđivana za slična kaznena djela te da je trenutno pod istragom u drugom kaznenom postupku zbog kaznenih djela počinjenih u okviru zločinačke organizacije.
Posljedice za žrtvu
Tijekom postupka, sud je utvrdio da je oštećenik Đ.L. u međuvremenu preminuo. Njegova nasljednica, Lj.L., ostala je pri zahtjevu za naknadu štete u iznosu od 38.200 kuna, koliko je njezin otac izgubio uslijed ove prijevare.
Sud je naložio solidarno obeštećenje nasljednice u iznosu od 3.427,45 eura, uz povrat privremeno oduzetog novca koji je pronađen kod okrivljenika.
Lažne značke i oduzeti predmeti
Sud je također naložio trajno oduzimanje predmeta korištenih u prijevari, uključujući lažnu policijsku značku, mobilni telefon i zaštitnu masku s logotipom MUP-a. Ti će predmeti biti uništeni ili dani na raspolaganje nadležnim tijelima.
Danas pretežno oblačno i hladno, u nizinama moguć slab snijeg
Danas umjereno do pretežno oblačno, a ponajprije u drugom dijelu dana na kopnu mjestimice slab snijeg. Nošenog jakim vjetrom može ga biti i na sjevernom Jadranu, javlja DHMZ. Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu umjerena i jaka bura, na udare mjestimice i olujna. Najviša dnevna temperatura zraka od -2 do 2, a na Jadranu između 6 i 10 °C.
U četvrtak na sjevernom Jadranu te u Dalmaciji pretežno sunčano, ujutro mjestimice s više oblaka. Drugdje umjereno do pretežno oblačno, ujutro ponegdje magla, a ponajprije u Gorskoj Hrvatskoj i slaba oborina. Popodne su moguća sunčana razdoblja. Vjetar većinom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni. Umjerena i jaka bura, uglavnom podno Velebita s olujnim udarima postupno će slabjeti. Najniža jutarnja temperatura od -4 do 1, na Jadranu od 1 do 5 °C. Najviša dnevna od -1 do 4, na Jadranu od 6 do 11 °C.
Objavljeno prvo istraživanje o stranim radnicima u Hrvatskoj, evo što pokazuje
Prvo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, objavljeno u utorak, pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna i uglavnom zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 posto financijski pomaže obitelj u državama iz kojih su doselili te između ostalog, da ih najviše, gotovo 33 posto, planira ostati u Hrvatskoj do 5 godina, a svega 19,5 posto za stalno
Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Najveći broj anketiranih sudionika dolazi s Filipina (38 posto), iz Nepala (26 posto), Indije (20 posto), Egipta (6 posto) i Bangladeša (5 posto). Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande.
“Ovo je inicijalno istraživanje koje nam je dalo prve uvide i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo svakako provoditi i sveobuhvatnija istraživanja ovog tipa koja će doprinijeti kvalitetnijem donošenju smjernica za uspješnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo”, istaknula je ravnateljica Instituta, Marina Perić Kaselj.
Većina radi u ugostiteljstvu i industriji
Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu (22 posto), ugostiteljstvu (19 posto), graditeljstvu (17 posto) i industriji (13 posto). Što se tiče poznavanja hrvatskog jezika, 53 posto stranih radnika izjavilo je da ne govori hrvatski jezik, ali razumije osnovne riječi. Njih 21 posto izjavilo je da govori hrvatski na osnovnoj razini, 18 posto da uopće ne govore hrvatski, dok 8 posto smatra da govori hrvatski tečno, naveli su iz Instituta.
Što se tiče obrazovanja, 50 posto ispitanika izjavilo je da imaju završenu srednju školu, 35 posto da su završili preddiplomski studij, a 6 posto da imaju samo osnovnu školu. Nadalje, oko 36 posto ispitanika izjavilo je da pripadaju Rimokatoličkoj crkvi, 3 posto su se izjasnili kao hinduisti, a oko 15 posto kao pripadnici sunitskog islama. Ostali su naveli pripadnost drugim religijama (različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta, sikhizma) ili su izjavili da nisu religiozni.
Gotovo 90 posto financijski pomaže obitelj
Više od polovine ispitanika (51 posto) boravi u Hrvatskoj manje od godinu dana. Oko 34 posto boravi u Hrvatskoj između 1 i 2 godine, 5 posto između 3 i 5 godina, dok je 9,5 posto izjavilo da u Hrvatskoj borave dulje od 5 godina, rezultati su istraživanja.
Čak 78,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu. Također, gotovo 90 posto stranih radnika izjavilo je kako financijski pomaže svoju obitelj u državama iz kojih su doselili u Hrvatsku. Nadalje, 55 posto stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28 posto neodlučno po tom pitanju, 10 posto ispitanika izjavilo je da neće preseliti obitelj, a 5 posto je navelo kako nemaju obitelj.
Najveći broj stranih radnika (32,8 posto) namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina. Oko 23,5 posto želi ostati između 6 i 10 godina, 20,5 posto planira ostati do mirovine, a 19,5 posto izjavilo je da želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.
Većina zadovoljna životom u Hrvatskoj
Što se tiče zadovoljstva životom, 40 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životom (ocjene 8, 9 i 10 na ljestvici od 0 do 10). Oko 26,5 posto izjavilo je kako uopće nisu zadovoljni svojim životom (ocjene 0, 1 i 2). Dodatnih 27 posto nije ni zadovoljno ni nezadovoljno svojim životom, dok se 6 posto nije željelo izjasniti, naveli su iz Instituta.
Što se tiče životnog standarda, 43,5 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni, dok je oko 24 posto navelo da uopće nisu zadovoljni. Ostali su izjavili da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni svojim trenutnim životnim standardom. Slično tome, 44 posto ispitanika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životnim postignućima, dok je 25 posto vrlo nezadovoljno.
Gotovo polovina (49,3 posto) ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je 2 posto vrlo nezadovoljno. Gotovo identičan broj stranih radnika (48,8 posto) izjavilo je da su vrlo zadovoljni osjećajem sigurnosti u budućnosti. S druge strane, oko 28% stranih radnika izjavilo je da su vrlo nezadovoljni svojim osjećajem sigurnosti u budućnosti.
Što se tiče promjene u kvaliteti života, 34,5 posto stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala, Oko 46,25 posto smatra da im se kvaliteta života malo poboljšala, 11 posto da je ista kao i prije, dok 8,25 posto smatra da im se kvaliteta života pogoršala, bilo malo ili značajno.
Većina, tj. 87,5 posto stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati, dok 12,5 posto smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati.
Podjednak broj i zadovoljan i nezadovoljan migrantskim životom
Kada je riječ o migrantskom životu, 22 posto stranih radnika smatra da je njihov migrantski život blizu idealnom, no isto tako i gotovo jednak broj, 20 posto, smatra da njihov migrantski život nije niti blizu idealnom.
Oko 33,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti njihovog migrantskog života odlični, dok je 23 posto izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši. Sukladno tome, 38 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim migrantskim životom, dok je 21 posto vrlo nezadovoljno, pokazuje istraživanje.
Većina svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim i vrlo dobrim
Oko 61 posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33 posto svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo 5 posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim.
Nadalje, 62 posto stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31 posto ocjenjuje ga dobrim, dok se oko 7 posto osjeća psihički jako loše ili loše. Oko 60 posto stranih radnika izjavilo je da su u posljednja 4 tjedna imali neki oblik bolova, od vrlo blagih do snažnih. Oko 40 posto stranih radnika nije imalo nikakve bolove u posljednja 4 tjedna.
“Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutnom pozicijom u hrvatskom društvu, ali, općenito govoreći, trenutna se situacija može ocijeniti pozitivnom. Novi Zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu”, istaknuo je voditelj istraživanja Ivan Balabanić.
Dodaje da je Ministarstvo demografije i useljeništva naglasilo kako će, osim rada na povećanju stope nataliteta, smanjenju iseljavanja i povratku hrvatske dijaspore, aktivno raditi i na integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo.
“Smatram da rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da situacija nije kritična, kako se često zna prikazivati u javnosti, te da smo pravovremeno krenuli s aktivnostima poput izmjena Zakona o strancima, koje će omogućiti stabilan prihvat i integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo. Oni će, neminovno, u narednim godinama i dalje u značajnom broju dolaziti na naše tržište rada”, naveo je Balabanić. – piše tportal.
FOTO Prava snježna bajka: Adrijana Karol iz Preloga kod kuće napravila veliki snježni grad, Snowville!
Od sredine studenoga do 1. ožujka svake godine dom obitelji Karol u Prelogu pretvara se u pravu snježnu bajku, tzv. Snowville (Snježni grad), s kućicama, ulicama, trgovima, snjegovićima, orašarima, vlakićima, figuricama ljudi, klizača, snjegovićima… koji preplavljuju njihov dom, a sve to ukrašeno bijelim lampcama. Snowille je kreacija Adrijane Karol, koja ju je stvara već više od 25 godina, sakupljajući kućice, kojih danas ima ih više od 500!
POČELA JE S NEKOLIKO KUĆICA…
– Prije oko 25 godina prijateljica moja prijateljica si je kupila par kućica, svidjele su mi se pa sam ih i ja odlučila nabaviti nekoliko. Pa onda još nekoliko, i tako je krenulo. Nakon par godina imala sam već oko 50-60 kućica, a sad ih je više od 500 – otkrila je Adrijana koja nam je otvorila vrata njihovog doma i provela nas kroz nešto što nikad prije nismo vidjeli i nismo to mogli ni zamisliti!
Glavna postava Snowvillea nalazi se u dnevnom boravku kuće, no njegove čari šire se i u hodnik, na stube, po policama kuće… Da nije bilo te prijateljice, vjerujemo da bi Adrijana već našla put do ovog snježnog čuda u svom domu, jer Snowville je nastao kao plod Adrijanine ljubavi prema ovom dijelu godine.
OBOŽAVA ZIMU I SNIJEG
– Koliko god moj muž ne voli, ja obožavam zimu, snijeg i božićno vrijeme. Svakog studenoga izvlačim iz komode sve ove kućice i ukrase i postavljam ih na drvene ploče koje postavljamo na komodu, koju imam još od vjenčanja, ispred televizora, gdje postavljam glavni snježni grad. Na zid iza komode stavila sam božićni kožnati stolnjak koji se odlično uklopio kao dio priče – priča nam Adrijana i dodaje kako to voli odmalena, a najljepša sjećanja u srcu nosi na Badnjak, kad je s ocem išla kupovati bor i kititi ga na badnju večer.
DORADILA JE KUĆICE
Svaka je kućica savršena, snježna, a takva je postala upravo u Adrijaninim rukama.
– Svaku kućicu koja nije imala bijeli krov sam doradila kako bi postala snježna kućica, obojila sam ju korektorom i lakirala – objašnjava Adrijana. Na upit odakle joj to sve, rekla je kako je kućice uglavnom kupovala na sajmovima u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji, a ovoj raskošnoj zbirci svakako su pridonijeli i njezin suprug Ivan Karol, prijatelji i rodbina, koji su joj kućice donosili i iz raznih drugih država, kao što su Švedska, SAD (New York), Litva, Novi Zeland i čak Australija. Svaka kućica dakle krije svoju priču.
ODGOJITELJICA, SUPRUGA, MAJKA I KREATIVKA
Ovaj poseban dom takav je zahvaljujući naravno posebnoj ženi, Adrijani Karol, pozitivnoj i duhom mladoj umirovljenici, po struci odgojiteljici iza koje je 34 godine rada u vrtiću, s time da je prije mirovine više od 20 godina radila u Dječjem vrtiću „Fijolica“ u Prelogu.
– Odmalena sam voljela djecu i uživala sam u ovom poslu, bilo mi je jako lijepo raditi kao odgojiteljica – kaže Andrijana, koja se ostvarila i kao majka te ima kći Saru u Čehovcu i sina Ivana u Varaždinu.
Adrijana živi sa suprugom Ivanom, koji je također pedagoške struke, odnosno odnedavno je umirovljeni učitelj razredne nastave (OŠ Goričan). Imaju psića Neru, macu Sivku i još nekoliko mačaka i veliki su ljubitelji životinja. Adrijana je posljednjih 15 godina vegetarijanka.
Najveće blago Adrijane i Ivana je unučica Dalia iz Čehovca, koja svakodnevno nakon škole dolazi kod bake i djeda.
– I Dalia voli Snowville, zna se igrati s figuricama. Znam joj reći: da se bar možemo stvoriti u Snowvilleu i šetati po njemu! Zajedno slušamo i božićne pjesme te gledamo božićne filmove. „Sam u kući“ se odlično ukopio na TV-u na komodi sa snježnim gradom – kaže Adrijana i dodaje:
‘UŽIVAM U SVOM SNJEŽNOM GRADU’!
– Za ovo treba imati puno ljubavi i strpljenja, a ja ga imam i ovo me oduševljava te uživam u ovome, posebno dok si pustim pjesme Michaela Bublea. Veseli me to, lampice gasim tek oko ponoći i ponovno ih palim u rano jutro.
Adrijana je inače velike kreativka koja i štrika, hekla, šiva, a velika ljubav joj je i slikanje.
– Slikam posebno prirodu, cvijeće, realistične slike, tehnikom ulja na platnu ili akrilom. Želja mi je imati svoj slikarski atelje – otkriva Adrijana i pokazuje nam sliku snijega iznad kućica koju je naslikala i dodaje kako je njezin kreativni i slikarski talent naslijedila unučica Dalia.
‘NE MISLIM STATI!’
Želje za budućnost? Adrijana bi voljela snimiti božićnu video čestitku Snowville, a s nadopunjavanjem ovog raskošnog snježnog grada koji je njezin dom pretvorio u pravu bajku, ne misli stati.
– Suprug veli da mi je dosta, ja kažem da nije, moram ga potaknuti da mi obnovi grad, želja mi je nabaviti još manjih kućica! – otkriva Adrijana, kojoj postava Snowvillea nedostaje dok je nema, uvijek je nosi u srcu, kao i na trenutke iz za nju najljepšeg doba godine – zimskih mjeseci i božićnih blagdana. U ovom toplom domu oni će trajati sve do ožujka, a kako to izgleda provjerite u našoj fotogaleriji!
Županijska bolnica Čakovec: “Zdravstvena skrb i rad bolnice u punoj funkciji!“
Iz Županijske bolnice Čakovec poslali su priopćenje koje prenosimo u cijelosti:
”Ovim se putem želimo osvrnuti na recentne medijske napise koji sugeriraju da Županijska bolnica Čakovec funkcionira u kaosu, da je ugrožena kvaliteta zdravstvene zaštite, te da bolnica djeluje nezakonito nakon ostavke zamjenika ravnatelja, prim. Ivana Žokalja. Takve tvrdnje su neutemeljene, zlonamjerne i štetne za reputaciju bolnice, njenih zaposlenika i korisnika usluga.
Zamjenik ravnatelja bolnice, prim. Ivan Žokalj, podnio je ostavku na svoju funkciju, no njegova ostavka ne znači da bolnica ne funkcionira ili da je narušena zdravstvena skrb. Prim. Žokalj, do razrješenja od strane Upravnog vijeća i dalje obnaša funkciju zamjenika ravnatelja, a bolnica nastavlja s normalnim radom. Sve odluke o imenovanjima voditelja odjela, uključujući kirurške službe, bit će utemeljene na zakonskim i profesionalnim kriterijima, a ne, kako se pokušava uvjeriti javnost, na stranačkoj pripadnosti.
Medijski izvještaji koji sugeriraju masovne odlaske liječnika i pobune među medicinskim osobljem u bolnici također su netočni i pokušaj su pritiska na odluku o imenovanju novih pročelnika i voditelja.
Svi zaposlenici bolnice, uključujući liječnike, medicinske sestre i tehničare, predano i odgovorno obavljaju svoj posao, što se odražava u kontinuiranom poboljšanju usluga. Ponižavajuće je za sve njih biti predmetom neosnovanih optužbi koje ne samo da narušavaju ugled bolnice, već također mogu stvoriti nepotrebnu nesigurnost među korisnicima naših usluga.
Napisi o navodnom “rasulu” i “narušenoj kvaliteti zdravstvene skrbi” neistiniti su i zlonamjerni. Županijska bolnica Čakovec nastavlja s radom u skladu s važećim zakonima i pruža visokokvalitetnu zdravstvenu skrb svim svojim pacijentima.
Apeliramo na sve medije da odgovorno izvještavaju o situacijama u zdravstvu, imajući na umu da dezinformacije mogu ozbiljno utjecati na povjerenje građana u našu zdravstvenu instituciju,” stoji u priopćenju.