Home Blog Page 495

Danas pretežno oblačno i hladno, u nizinama moguć slab snijeg

0
Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
14.12.2009., Cakovec, Hrvatska - Prvi snijeg pao je u Cakovcu. Snijegu su se veselili jedino srednjoskolci i mladji.rPhoto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Danas umjereno do pretežno oblačno, a ponajprije u drugom dijelu dana na kopnu mjestimice slab snijeg. Nošenog jakim vjetrom može ga biti i na sjevernom Jadranu, javlja DHMZ. Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu umjerena i jaka bura, na udare mjestimice i olujna. Najviša dnevna temperatura zraka od -2 do 2, a na Jadranu između 6 i 10 °C.

U četvrtak na sjevernom Jadranu te u Dalmaciji pretežno sunčano, ujutro mjestimice s više oblaka. Drugdje umjereno do pretežno oblačno, ujutro ponegdje magla, a ponajprije u Gorskoj Hrvatskoj i slaba oborina. Popodne su moguća sunčana razdoblja. Vjetar većinom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni. Umjerena i jaka bura, uglavnom podno Velebita s olujnim udarima postupno će slabjeti. Najniža jutarnja temperatura od -4 do 1, na Jadranu od 1 do 5 °C. Najviša dnevna od -1 do 4, na Jadranu od 6 do 11 °C.

Objavljeno prvo istraživanje o stranim radnicima u Hrvatskoj, evo što pokazuje

0

Prvo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, objavljeno u utorak, pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna i uglavnom zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 posto financijski pomaže obitelj u državama iz kojih su doselili te između ostalog, da ih najviše, gotovo 33 posto, planira ostati u Hrvatskoj do 5 godina, a svega 19,5 posto za stalno

Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Najveći broj anketiranih sudionika dolazi s Filipina (38 posto), iz Nepala (26 posto), Indije (20 posto), Egipta (6 posto) i Bangladeša (5 posto). Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande. 

“Ovo je inicijalno istraživanje koje nam je dalo prve uvide i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo svakako provoditi i sveobuhvatnija istraživanja ovog tipa koja će doprinijeti kvalitetnijem donošenju smjernica za uspješnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo”, istaknula je ravnateljica Instituta, Marina Perić Kaselj

Većina radi u ugostiteljstvu i industriji

Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu (22 posto), ugostiteljstvu (19 posto), graditeljstvu (17 posto) i industriji (13 posto). Što se tiče poznavanja hrvatskog jezika, 53 posto stranih radnika izjavilo je da ne govori hrvatski jezik, ali razumije osnovne riječi. Njih 21 posto izjavilo je da govori hrvatski na osnovnoj razini, 18 posto da uopće ne govore hrvatski, dok 8 posto smatra da govori hrvatski tečno, naveli su iz Instituta.

Što se tiče obrazovanja, 50 posto ispitanika izjavilo je da imaju završenu srednju školu, 35 posto da su završili preddiplomski studij, a 6 posto da imaju samo osnovnu školu. Nadalje, oko 36 posto ispitanika izjavilo je da pripadaju Rimokatoličkoj crkvi, 3 posto su se izjasnili kao hinduisti, a oko 15 posto kao pripadnici sunitskog islama. Ostali su naveli pripadnost drugim religijama (različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta, sikhizma) ili su izjavili da nisu religiozni. 

Gotovo 90 posto financijski pomaže obitelj

Više od polovine ispitanika (51 posto) boravi u Hrvatskoj manje od godinu dana. Oko 34 posto boravi u Hrvatskoj između 1 i 2 godine, 5 posto između 3 i 5 godina, dok je 9,5 posto izjavilo da u Hrvatskoj borave dulje od 5 godina, rezultati su istraživanja.

Čak 78,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu. Također, gotovo 90 posto stranih radnika izjavilo je kako financijski pomaže svoju obitelj u državama iz kojih su doselili u Hrvatsku. Nadalje, 55 posto stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28 posto neodlučno po tom pitanju, 10 posto ispitanika izjavilo je da neće preseliti obitelj, a 5 posto je navelo kako nemaju obitelj. 

Najveći broj stranih radnika (32,8 posto) namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina. Oko 23,5 posto želi ostati između 6 i 10 godina, 20,5 posto planira ostati do mirovine, a 19,5 posto izjavilo je da želi ostati u Hrvatskoj do kraja života. 

Većina zadovoljna životom u Hrvatskoj

Što se tiče zadovoljstva životom, 40 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životom (ocjene 8, 9 i 10 na ljestvici od 0 do 10). Oko 26,5 posto izjavilo je kako uopće nisu zadovoljni svojim životom (ocjene 0, 1 i 2). Dodatnih 27 posto nije ni zadovoljno ni nezadovoljno svojim životom, dok se 6 posto nije željelo izjasniti, naveli su iz Instituta.

Što se tiče životnog standarda, 43,5 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni, dok je oko 24 posto navelo da uopće nisu zadovoljni. Ostali su izjavili da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni svojim trenutnim životnim standardom. Slično tome, 44 posto ispitanika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životnim postignućima, dok je 25 posto vrlo nezadovoljno. 

Gotovo polovina (49,3 posto) ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je 2 posto vrlo nezadovoljno. Gotovo identičan broj stranih radnika (48,8 posto) izjavilo je da su vrlo zadovoljni osjećajem sigurnosti u budućnosti. S druge strane, oko 28% stranih radnika izjavilo je da su vrlo nezadovoljni svojim osjećajem sigurnosti u budućnosti. 

Što se tiče promjene u kvaliteti života, 34,5 posto stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala, Oko 46,25 posto smatra da im se kvaliteta života malo poboljšala, 11 posto da je ista kao i prije, dok 8,25 posto smatra da im se kvaliteta života pogoršala, bilo malo ili značajno. 

Većina, tj. 87,5 posto stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati, dok 12,5 posto smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati. 

Podjednak broj i zadovoljan i nezadovoljan migrantskim životom

Kada je riječ o migrantskom životu, 22 posto stranih radnika smatra da je njihov migrantski život blizu idealnom, no isto tako i gotovo jednak broj, 20 posto, smatra da njihov migrantski život nije niti blizu idealnom. 

Oko 33,5 posto stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti njihovog migrantskog života odlični, dok je 23 posto izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši. Sukladno tome, 38 posto stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim migrantskim životom, dok je 21 posto vrlo nezadovoljno, pokazuje istraživanje.

Većina svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim i vrlo dobrim

 Oko 61 posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33 posto svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo 5 posto stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim

Nadalje, 62 posto stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31 posto ocjenjuje ga dobrim, dok se oko 7 posto osjeća psihički jako loše ili loše. Oko 60 posto stranih radnika izjavilo je da su u posljednja 4 tjedna imali neki oblik bolova, od vrlo blagih do snažnih. Oko 40 posto stranih radnika nije imalo nikakve bolove u posljednja 4 tjedna.  

“Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutnom pozicijom u hrvatskom društvu, ali, općenito govoreći, trenutna se situacija može ocijeniti pozitivnom. Novi Zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu”, istaknuo je voditelj istraživanja Ivan Balabanić

Dodaje da je Ministarstvo demografije i useljeništva naglasilo kako će, osim rada na povećanju stope nataliteta, smanjenju iseljavanja i povratku hrvatske dijaspore, aktivno raditi i na integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo. 

“Smatram da rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da situacija nije kritična, kako se često zna prikazivati u javnosti, te da smo pravovremeno krenuli s aktivnostima poput izmjena Zakona o strancima, koje će omogućiti stabilan prihvat i integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo. Oni će, neminovno, u narednim godinama i dalje u značajnom broju dolaziti na naše tržište rada”, naveo je Balabanić. – piše tportal.

FOTO Prava snježna bajka: Adrijana Karol iz Preloga kod kuće napravila veliki snježni grad, Snowville!

0

Od sredine studenoga do 1. ožujka svake godine dom obitelji Karol Prelogu pretvara se u pravu snježnu bajku, tzv. Snowville (Snježni grad), s kućicama, ulicama, trgovima, snjegovićima, orašarima, vlakićima, figuricama ljudi, klizača, snjegovićima… koji preplavljuju njihov dom, a sve to ukrašeno bijelim lampcama. Snowille je kreacija Adrijane Karol, koja ju je stvara već više od 25 godina, sakupljajući kućice, kojih danas ima ih više od 500!

Adrijana Karol i samo dio Snowvillea

POČELA JE S NEKOLIKO KUĆICA…

– Prije oko 25 godina prijateljica moja prijateljica si je kupila par kućica, svidjele su mi se pa sam ih i ja odlučila nabaviti nekoliko. Pa onda još nekoliko, i tako je krenulo. Nakon par godina imala sam već oko 50-60 kućica, a sad ih je više od 500 – otkrila je Adrijana koja nam je otvorila vrata njihovog doma i provela nas kroz nešto što nikad prije nismo vidjeli i nismo to mogli ni zamisliti!

Glavna postava Snowvillea nalazi se u dnevnom boravku kuće, no njegove čari šire se i u hodnik, na stube, po policama kuće… Da nije bilo te prijateljice, vjerujemo da bi Adrijana već našla put do ovog snježnog čuda u svom domu, jer Snowville je nastao kao plod Adrijanine ljubavi prema ovom dijelu godine.

OBOŽAVA ZIMU I SNIJEG 

– Koliko god moj muž ne voli, ja obožavam zimu, snijeg i božićno vrijeme. Svakog studenoga izvlačim iz komode sve ove kućice i ukrase i postavljam ih na drvene ploče koje postavljamo na komodu, koju imam još od vjenčanja, ispred televizora, gdje postavljam glavni snježni grad. Na zid iza komode stavila sam božićni kožnati stolnjak koji se odlično uklopio kao dio priče – priča nam Adrijana i dodaje kako to voli odmalena, a najljepša sjećanja u srcu nosi na Badnjak, kad je s ocem išla kupovati bor i kititi ga na badnju večer.

DORADILA JE KUĆICE

Svaka je kućica savršena, snježna, a takva je postala upravo u Adrijaninim rukama.

– Svaku kućicu koja nije imala bijeli krov sam doradila kako bi postala snježna kućica, obojila sam ju korektorom i lakirala – objašnjava Adrijana. Na upit odakle joj to sve, rekla je kako je kućice uglavnom kupovala na sajmovima u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji, a ovoj raskošnoj zbirci svakako su pridonijeli i njezin suprug Ivan Karol, prijatelji i rodbina, koji su joj kućice donosili i iz raznih drugih država, kao što su Švedska, SAD (New York), Litva, Novi Zeland i čak Australija. Svaka kućica dakle krije svoju priču.

Počela je s nekoliko kućica i tako je krenulo

ODGOJITELJICA, SUPRUGA, MAJKA I KREATIVKA

Ovaj poseban dom takav je zahvaljujući naravno posebnoj ženi, Adrijani Karol, pozitivnoj i duhom mladoj umirovljenici, po struci odgojiteljici iza koje je 34 godine rada u vrtiću, s time da je prije mirovine više od 20 godina radila u Dječjem vrtiću „Fijolica“ u Prelogu. 

– Odmalena sam voljela djecu i uživala sam u ovom poslu, bilo mi je jako lijepo raditi kao odgojiteljica – kaže Andrijana, koja se ostvarila i kao majka te ima kći Saru u Čehovcu i sina Ivana u Varaždinu. 

Adrijana živi sa suprugom Ivanom, koji je također pedagoške struke, odnosno odnedavno je umirovljeni učitelj razredne nastave (OŠ Goričan). Imaju psića Neru, macu Sivku i još nekoliko mačaka i veliki su ljubitelji životinja. Adrijana je posljednjih 15 godina vegetarijanka. 

Najveće blago Adrijane i Ivana je unučica Dalia iz Čehovca, koja svakodnevno nakon škole dolazi kod bake i djeda.

– I Dalia voli Snowville, zna se igrati s figuricama. Znam joj reći: da se bar možemo stvoriti u Snowvilleu i šetati po njemu! Zajedno slušamo i božićne pjesme te gledamo božićne filmove. „Sam u kući“ se odlično ukopio na TV-u na komodi sa snježnim gradom – kaže Adrijana i dodaje:

‘UŽIVAM U SVOM SNJEŽNOM GRADU’!

– Za ovo treba imati puno ljubavi i strpljenja, a ja ga imam i ovo me oduševljava te uživam u ovome, posebno dok si pustim pjesme Michaela Bublea. Veseli me to, lampice gasim tek oko ponoći i ponovno ih palim u rano jutro.

Adrijana je inače velike kreativka koja i štrika, hekla, šiva, a velika ljubav joj je i slikanje

– Slikam posebno prirodu, cvijeće, realistične slike, tehnikom ulja na platnu ili akrilom. Želja mi je imati svoj slikarski atelje – otkriva Adrijana i pokazuje nam sliku snijega iznad kućica koju je naslikala i dodaje kako je njezin kreativni i slikarski talent naslijedila unučica Dalia.

Slika koju je napravila Adrijana Karol

‘NE MISLIM STATI!’

Želje za budućnost? Adrijana bi voljela snimiti božićnu video čestitku Snowville, a s nadopunjavanjem ovog raskošnog snježnog grada koji je njezin dom pretvorio u pravu bajku, ne misli stati.

– Suprug veli da mi je dosta, ja kažem da nije, moram ga potaknuti da mi obnovi grad, želja mi je nabaviti još manjih kućica! – otkriva Adrijana, kojoj postava Snowvillea nedostaje dok je nema, uvijek je nosi u srcu, kao i na trenutke iz za nju najljepšeg doba godine – zimskih mjeseci i božićnih blagdana. U ovom toplom domu oni će trajati sve do ožujka, a kako to izgleda provjerite u našoj fotogaleriji!

Županijska bolnica Čakovec: “Zdravstvena skrb i rad bolnice u punoj funkciji!“

0
18.02.2024., Cakovec- Ministar Vili Beros u kratkom posjetu ZB Cakovec gdje su smanjili liste cekanja. Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Iz Županijske bolnice Čakovec poslali su priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

”Ovim se putem želimo osvrnuti na recentne medijske napise koji sugeriraju da Županijska bolnica Čakovec funkcionira u kaosu, da je ugrožena kvaliteta zdravstvene zaštite, te da bolnica djeluje nezakonito nakon ostavke zamjenika ravnatelja, prim. Ivana Žokalja. Takve tvrdnje su neutemeljene, zlonamjerne i štetne za reputaciju bolnice, njenih zaposlenika i korisnika usluga.

Zamjenik ravnatelja bolnice, prim. Ivan Žokalj, podnio je ostavku na svoju funkciju, no njegova ostavka ne znači da bolnica ne funkcionira ili da je narušena zdravstvena skrb. Prim. Žokalj, do razrješenja od strane Upravnog vijeća i dalje obnaša funkciju zamjenika ravnatelja, a bolnica nastavlja s normalnim radom. Sve odluke o imenovanjima voditelja odjela, uključujući kirurške službe, bit će utemeljene na zakonskim i profesionalnim kriterijima, a ne, kako se pokušava uvjeriti javnost, na stranačkoj pripadnosti.

Medijski izvještaji koji sugeriraju masovne odlaske liječnika i pobune među medicinskim osobljem u bolnici također su netočni i pokušaj su pritiska na odluku o imenovanju novih pročelnika i voditelja.

Svi zaposlenici bolnice, uključujući liječnike, medicinske sestre i tehničare, predano i odgovorno obavljaju svoj posao, što se odražava u kontinuiranom poboljšanju usluga. Ponižavajuće je za sve njih biti predmetom neosnovanih optužbi koje ne samo da narušavaju ugled bolnice, već također mogu stvoriti nepotrebnu nesigurnost među korisnicima naših usluga.

Napisi o navodnom “rasulu” i “narušenoj kvaliteti zdravstvene skrbi” neistiniti su i zlonamjerni. Županijska bolnica Čakovec nastavlja s radom u skladu s važećim zakonima i pruža visokokvalitetnu zdravstvenu skrb svim svojim pacijentima.

Apeliramo na sve medije da odgovorno izvještavaju o situacijama u zdravstvu, imajući na umu da dezinformacije mogu ozbiljno utjecati na povjerenje građana u našu zdravstvenu instituciju,” stoji u priopćenju.


Ove godine obilježavaju 15 godina od osnutka i aktivnoga rada

0

Na fotografiji s lijeva su mr. sc. Renata Bermanec, predsjednica Udruge “Pomoć neizlječivima” Međimurske županije, Željka Kos, dugogodišnja blagajnica Udruge i Željka Siladi, isto tako dugogodišnja tajnica, a danas likvidatorica Udruge.

Spomenute dame ući će u povjesnicu Udruge koju su, uz nekoliko istomišljenika, osnovale prije 15 godina. Osnivački skup je održan 2. siječnja u Kotoribi kada je mr.sc. Renati još bilo prezime Marđetko. S njom za sutra najavljujemo veliki intervju za njih veliki rođendan.

Osnivačice su snimljene na tržnici u Kotoribi uoči božićno novogodišnjih blagdana kada je Udruga u toj sredini imali promidžbeno prodajni štand.

FOTO Prije dvije godine dijagnosticiran mi je rak. U trenutku sve mi se srušilo! Znači, to je to i gotovo!? Počela je borba za život!

0

Do prije dvije godine Radovan Radek (58), poznati glazbenik iz Čakovca, živio je život punim plučima. Svirao je, pjevao, nastupao, radio redovan posao u Eko-Međimurju u Šenkovcu, uživao sa svojom obitelji…

A onda su počeli problemi, koje je u početku skrivao, ali više nije mogao. Dijagnosticiran mu je rak debelog crijeva. Sve se odjednom srušilo, obuzimale su ga crne misli. Znači, to je to? Imam 56 godina i gotovo!? Zar neću dočekati ni da se kćerka uda? Neću vidjeti unuke? Sve to ga je proganjalo. Nije mogao spavati. Oči su same suzile!

No, nije se prepustio očaju, koji ga je sve više obuzimao. Prestao je svirati i posvetio se svom liječenju. Slijedila su zračenja, operacije, dug oporavak, kontrole i – ozdravljenje. Počeo je ponovo raditi i svirati, ali strogo kontrolira prehranu.

Vratio se životu, ili još bolje, život se vratio njemu. U subotu je ponovo stao za klavijature, zasvirao i zapjevao na zabavi udruge samaca. Prije toga na “Zlatnim hitovima evergreena” u Strahonincu otpjevao je “Još uvijek volim te”. I to kako!! Uz obitelj, njegov život je glazba i ona mu je pomogla da se oporavi od teške bolesti. Kad nije bio u bolnici ili na zračenjima, sjeo bi uz uz klavijature i prebirao po tipkama. Ništa određeno, ali mu je glazba ulijevala neku novu snagu, novi poriv da mora izdržati do kraja. I, evo, uspio je.

Radovan Radek je još kao dječarac počeo svirati harmoniku. Kad je krenuo u drugi razred osovne škole upisao se u prvi razred glazbene škole u Čakovcu, koju je polazio šest godina. Bio je u generaciji danas vrsnih glazbenika Golubića, Magdalenića i drugih. Ubrzo su ga počele privlačiti klavijature, odnosno orgulje, kako su ih onda nazivali. Sa 16 godina već svira u sastavu “Sony”. Uz njega tu je gitarist Teodor Počekaj, bubnjar Ivan Marčec, basist Salimir Štefić. Kratko vrijeme u grupi je bio i Bobo Bulat, danas šef “Zodiaca”.

-Svirali smo na zabavama po društvenim domovima, na raznim veselicama i uz put se školovali. Ja sam završio tekstilnu školu u Varaždinu, tkalački smjer, za održivača tekstilnih strojeva. Došla je vojska i svako je otišao na svoju stranu. Kad sam se vratio, zaposlio sam se u “Čateksu” i opek krenuo svirati. Prvo sa Zdravkom Ciglarićem i Petrom Vrbancem, koji su, na žalost, već pokojni. Umjesto njih došli su Marijan Lastavec i Teodor Počekaj. Bio je tu jedno vrijeme i Drago Šalamon, a onda je došao Marijan Šarić. Počeli smo pratiti pjevače i nazvali se prvo “Vrući kaj”, a kako je negdje u Zagorju postojao sastav istog imena, promijenili smo naziv u “Međimurski vrući kaj”. Sve ostalo je povijest – kaže Radovan Radek.

Žarili su i palili širom Međimurja, Zagorja, Podravine, a nastupali su i u inozemstvu, na festivalima… Pridružio nam se i saksofonist Mario Jagec. Pratili su povremeno i pjevače Duška Lokina, Borisa Babarovića, Željka Krušlina Krušku, Vladu Kalembera, Stavrosa, Zdravka Škendera, Mirjanu Bajzec i druge, a menadžer im je bio Milorad Korbar. Svirali su i na svatovima, zabavama svih vrsta, a usput u studiju Nenada Peršaka snimili i dva nosača zvuka: 1999. godine kasetu “Još uvijek volim te”, a nekoliko godina kasije i CD “Vjetar sa planine”. Na njima su i autorske pjesme Radovana Radeka: “Rastati se sada moram”, “Božić u Međimurju”, “Reci mi srećo ti” i još neke.

U međuvremenu je došlo do zasićenja poslom, pa su pojedini članovi “Međimurskog vrućeg kaja” dogovorno počeli napuštati grupu. Onda su bili trio, pa duo i od 2014. godine Radovan Radek uglavnom nastupa sam: jedan čovjek – orkestar! Svatovi, razne veselice, ide tamo gdje ga ljudi zovu, željni dobre zabave. Ponekad je imao potrebu uzeti i još kojeg glazbenika sa sobom da pomogne kad je gaža velika. Tu je najčešće uskakao kum Željko Pokupec Šero, pa su nastupali kao “Veseli kumovi”.

Sada, nakon pauze zbog bolesti, Radek opet nastupa. Njegov mobitel 091 504 2418 stalno zvoni. Ljudi ga traže, nude gaže! Prihvaća više-manje sve. Takav je. Zabavljajući ljude, zabavlja i sebe. Glazbu shvaća kao nešto uzvišeno, kao dar s neba, koji onda nesebično dijeli onima koji ga slušaju.

Radek, želimo ti još puno zdravih godina i lijepih pjesama! Sretno!

Evo kolike su šanse da Hrvatska pobijedi na Euroviziji

0

Izbor za pjesmu Eurovizije 2025. održat će se u Baselu nakon Nemove pobjede u Malmöu 2024, a kladionice su već počele s predviđanjima o ovogodišnjem pobjedniku, piše Tportal.

‘Ako slušamo jedno drugo, pronać ćemo ljubav’, moto je ovogodišnje Eurovizije koja će se održavati u Baselu od 13. svibnja do 17. svibnja. Ove će godine sve biti u znaku međusobnog uvažavanja nadahnutog švicarskom tradicijom izravne demokracije koja se vrti oko slušanja i dijaloga. Premda je još prerano govoriti o mogućim pobjednicima i ishodima natjecanja, kladionice su se već otvorile.

Hrvati će svoju uzdanicu odabrati krajem veljače, a čitav popis domaćih natjecatelja objavljen je početkom prosinca 2024. godine.

Od 24 finalista već se i naziru neki favoriti, no upravo je prošla godina dokaz da na Dori i Euroviziji baš ništa nije nemoguće. Marko Purišić pod imenom Baby Lasagna prvo je oduševio Hrvate, a onda i čitavu Europu, a njegov utjecaj u ovogodišnjim prijavama itekako je vidljiv.

‘Za uho su mi najviše zapeli Marko Bošnjak, EOT, Ogenj i LELEK u momentima. S obzirom na to da su mi glazbeno najbliži, mislim da to najmanje iznenađuje. Upravo zato, ovo nije moje predviđanje pobjednika ili išta slično već samo ono što mi uhu prija. Svakako mi je drago čuti i Fenkstu i baš me zanima kako će hip hip zvučati i izgledati na pozornici Dore. Moram izraziti oduševljenje spotom ‘Južina’, Luke Nižetića i Anandom koja zaista ima zanimljiv aranžman i sound design. Na kraju, zanimljivo mi je bilo čuti i Lauru koja pjeva. Ova Dora puna je novih imena, novih zvukova i ideja. Veselim se gledati Doru iz Estonije’, poručio je naš Baby Lasagna.

Iako ćemo našeg predstavnika u Švicarskoj odabrati tek u veljači, veseli vijest da nam kladionice ove godine predviđaju dobar uspjeh. Otprilike u ovo vrijeme prošle godine Hrvatska je bila na 32. mjestu, no ove godine nalazimo se na 14. mjestu. Prvo mjesto zasad drži Belgija, a slijede je Švedska i Ukrajina, dok je na zadnje mjesto zasjela Crna Gora.

Na snazi najviši stupanj Meteoalarma, na pomolu i novi snijeg

0
Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
07.02.2012., Cakovec - Kroz noc u Medjimurju je pao novi snijeg. Zapusi stvaraju poteskoce u prometu.rPhoto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje portala N1, Tee Blažević.

Pretežno vedro je u većem dijelu zemlje, tmurnije u gorskoj Hrvatskoj. Temperature su niske, u planinskom području ispod -11, a dojam hladnoće pojačava i snažan vjetar. Bura na udare puše orkanskom snagom, otežava promet, na snazi je najviši stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetrovito će biti i u nastavku utorka, u gorju može pasti još malo snijega, većinom u prvom dijelu dana.

U srijedu prolazno oblačnije, kako će nam se približiti hladna fronta, tako malo prolazno malo snijega može pasti lokalno u unutrašnjosti, češće u poslijepodnevnim i večernjim satima.

Tijekom noći na četvrtak još lokalno na kopnu može biti slabe oborine, slabog snijega uglavnom, no veći dio četvrtka bit će pretežno suh.

Kraj tjedna i vikend bit će u znaku anticiklone i većinom stabilnog vremena, no to znači i čestu maglu u unutrašnjosti. Na Jadranu i u višem gorju sunčanije, postupno i toplije.

Evo pod kojim uvjetima od 1. siječnja nezaposleni mogu do novčane naknade

0
Igor Kralj/Pixsell
novac, euri

Među brojnim promjenama koje su se dogodile od 1. siječnja nalaze se i povoljniji uvjeti za ostvarivanje prava na novčane naknade, ali i druge promjene koje će zanimati nešto manje od 95.000 građana u evidenciji nezaposlenih HZZ-a, piše Tportal.

Izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, koje su prošle javno savjetovanje još u rujnu prošle godine, donijele su povećanje osnovica za stjecanje naknada za nezaposlenost. Pravo na naknadu koristi nešto manje od 22 posto nezaposlenih.

Naknada za prvih 90 dana ostala je na 60 posto utvrđene osnovice, no za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti povećana je s 30 na 35 posto osnovice, ali pod uvjetom da ne može biti veća od 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u prošloj godini. Naknada za nezaposlenost nakon 180 dana ostaje na 30 posto osnovice.

Kako je bilo i najavljeno, u osnovicu, koja je zapravo prosjek bruto plaće u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, uračunavaju se od 1. siječnja i naknade plaća.

Uz to, prekid tromjesečnog razdoblja nezaposlenosti, o kojem ovisi visina naknade, ne računa se na dane vikenda i blagdane. Istovremeno, omogućen je nastavak isplate preostale novčane naknade, ali samo ako radni odnos prestane sporazumnim raskidom ugovora.

Olakšice za dobivanje naknade

Da bi nezaposlene osobe u raznim životnim situacijama mogle lakše doći do naknade, uvedene su neke ranije najavljene promjene. Tako, primjerice, inkluzivni dodatak ili invalidska mirovina više nisu zapreka da nezaposlena osoba primi naknadu u punom iznosu. Uz to, osobe mlađe od 30 godina na naknadu imaju pravo ako su u posljednja 24 mjeseca bile nezaposlene šest umjesto dosadašnjih devet mjeseci.

Prilikom određivanja iznosa naknade u obzir će se uzimati samo razlog prestanka posljednjeg radnog odnosa, s time da treba reći da zaposlenik ne smije sam dati otkaz. Uz to, nezaposlene osobe koje su upućene na osposobljavanje ili profesionalnu rehabilitaciju imaju pravo na naknadu i tijekom trajanja tog osposobljavanja ili rehabilitacije.

Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među popisom svih izmjena stoji da korisnici prava, prema ranijoj verziji Zakona o tržištu rada, neće moći računati na povećanje naknada i druge olakšice po tom pitanju. Iz HZZ-a navode da će se svi postupci pokrenuti prije stupanja na snagu izmjena i dopuna tog zakona dovršiti po staroj verziji.

Promjene prilikom prijave u evidenciju

Promijenjeni su i uvjeti za prijavu u evidenciju nezaposlenih. Tako se više neće tražiti podaci iz Registra osiguranika o tome da osoba ne ostvaruje mjesečne prihode te da ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu. Uz to, više nije nužno da nezaposlena osoba nije upravitelj zadruge, predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator.

No za upis u evidenciju nezaposlenih bitno je da ne ostvaruje pravo na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu, te da ne obavlja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

U evidenciju nezaposlenih se od 1. siječnja mogu prijaviti i državljani trećih zemalja kojima je prestao radni odnos u Hrvatskoj, ali samo ako im u tom trenutku traje privremeni boravak. Pritom uvjet prijave u evidenciju nema veze s pravom na novčanu naknadu za nezaposlene. Za strance pravo na naknadu prestaje istekom privremenog boravka.

FOTO Iako bez proračuna Općina Šenkovec provodi dio planiranih radova

0

Iako Općinsko vijeće Općine Šenkovec potkraj prošle godine u dva navrata nije prihvatilo prijedlog proračuna za 2025.godinu, a nije usvojena ni Odluka o privremenom financiranju, dio ugovorenih i planiranih aktivnosti se ipak provodi. Zanimalo nas je na koji način Općina funkcionira bez svojih temeljnih financijskih dokumenata, pa smo o tome danas razgovarali s načelnikom Robertom Meglićem.

-Krajem prošle godine započeli su radovi u kvartu Prvomajska čije se izvođenje dugo očekivalo, a ovih dana krenulo je i uređenje pristupne rampe za osobe s invaliditetom na ulazu u općinske prostorije. S obzirom da proračun u predloženom obliku nije prihvaćen, a nije donesena ni Odluka o privremenom financiranju, sukladno odredbama članka 70. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi 2.siječnja ove godine donio sam Odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka Općine Šenkovec. Njome se utvrđuje način financiranja u prvom tromjesečju ove godine koje se provodi razmjerno rashodima izvršenim u istom razdoblju prethodne godine, a najviše od jedne četvrtine ukupno izvršenih rashoda bez izdataka. Tako su u razdoblju do 31.ožujka ove godine planirani prihodi i rashodi u iznosu od 584.963 eura, pojašnjava načelnik Meglić dodajući da se u spomenutom razdoblju financiraju isti programi i ne smiju se preuzimati nove financijske obaveze, niti povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje s 31.12.2024.godine.

-O kronologiji svih događanja izvijestio sam nadležne županijske službe koje su, do 10.siječnja, tu dokumentaciju trebale proslijediti Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Očekujemo njihovo očitovanje, odnosno odluku Vlade RH temeljem prijedloga resornog ministarstva. Moguće je raspuštanje Općinskog vijeća, pa i načelnika te postavljanje povjerenika, no unatoč toga nema potrebe za izvanrednim izborima, jer u godini lokalnih izbora zakon predviđa njihovo održavanje u redovnom roku. S obzirom da smo provodili i natječaj za zapošljavanje pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela poslao sam upit treba li ga poništiti ili nastaviti njegovu provedbu, kao i pitanje što moramo učiniti s produženjem ugovora za jedno od postojećih radnih mjesta, rekao je Meglić. 

Što se tiče spomenutih radova oni su u kvartu Prvomajska započeli tijekom prosinca prošle godine i izvodi ih tvrtka Pavlic-asfalt-beton iz Donjeg Kraljevca. Njihova je vrijednost 443.000 eura bez PDV-a, a uz Prvomajsku obuhvaćaju Vrtnu i Cvjetnu ulicu, te ulice dr.Vinka Žganca i Ive Lole Ribara. Očekuje se da će biti završenu u roku od 6 mjeseci. Istovremeno se uređuje i pristupna rampa za osobe s invaliditetom na ulazu u općinske prostorije. Ukupna vrijednost radova koje izvodi tvrtka Gradis iz Savske Vesi je 25.987,50 eura od čega je 15.000 osiguralo Ministarstvo hrvatskih branitelja, a razlika će se pokriti iz općinske blagajne. Radovi bi trebali završiti do kraja veljače.