Idilični prizori livada prekrivenih prvim cvijećem mame na branje, no taj naizgled bezazlen čin mogao bi vas skupo stajati. Mnoge proljetnice zakonom su zaštićene, a inspektori svake godine pojačano nadziru njihovo sakupljanje i prodaju, s kaznama koje se penju do vrtoglavih iznosa.

Prvi topliji dani i povlačenje snijega otkrivaju prizore koji ostavljaju bez daha, od prostranih polja visibaba do šumskih proplanaka posutih ljubicama i jaglacima. Gotovo da ne postoji osoba koja u šetnji prirodom ne osjeti poriv da ubere barem maleni buketić ovih vjesnika proljeća za ukras u vazi. No, iako se čini da ih ima u izobilju, branje proljetnica strogo je regulirano i može dovesti do ozbiljnih novčanih kazni.

Problem je u tome što su proljetnice trajnice, višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake godine odumire, a u proljeće izrasta novi. Sakupljanjem cijelih biljaka, pogotovo ako se iščupaju s lukovicom, one se trajno uklanjaju sa staništa, čime se značajno ugrožavaju njihove prirodne populacije. Osim toga, one su ključan, prvi izvor hrane za pčele i druge važne oprašivače koji se bude nakon zime. Njihova ljepota najpotpunija je upravo u prirodi, gdje će ih i sljedeće godine moći promatrati novi naraštaji, dok u vazi uvenu za manje od jednog dana. Zbog svega toga, država je Zakonom o zaštiti prirode uvela stroga pravila koja mnogi još uvijek ne poznaju

Zakon razlikuje dvije glavne kategorije proljetnica. U prvu spadaju strogo zaštićene vrste koje je apsolutno zabranjeno brati, sakupljati, uništavati ili prodavati. Na tom popisu nalaze se, između ostalih, prekrasna kockavica (Fritillaria meleagris) i velecvjetni kukurijek (Helleborus niger), ali i velebitska degenija, runolist i biokovsko zvonce. Njihovo branje dopušteno je isključivo u svrhe znanstvenog istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Svako drugo sakupljanje smatra se teškim prekršajem.

Druga kategorija obuhvaća takozvane zavičajne divlje vrste, u koje spadaju i najpoznatije proljetnice poput visibabe, mirisne ljubice, pasjeg zuba, drijemovca ili zvončića, šafrana, jaglaca i šumarica. Iako se njihovi buketići često mogu vidjeti na tržnicama, to ne znači da ih svatko smije slobodno brati u komercijalne svrhe. Za prodaju ili preradu obavezno je ishoditi dopuštenje nadležnog ministarstva. Građanima je, međutim, dopušteno njihovo branje za osobne potrebe, ali u strogo ograničenim količinama. Prema pravilniku, dnevno je dozvoljeno ubrati najviše do pet stručaka (što se definira kao obuhvat palca i kažiprsta), do dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima ili do pet komada podzemnih dijelova poput lukovica.

Inspektori na terenu, kazne paprene

Da se zakon ne bi sveo samo na mrtvo slovo na papiru, brine se inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata, koja s dolaskom proljeća provodi pojačane nadzore diljem Hrvatske. U fokusu su im najčešće tržnice, gdje se nerijetko prodaju buketići bez potrebnih dozvola. Svake godine obavi se više od stotinu takvih nadzora. Primjerice, tijekom prošle godine provedeno je 136 nadzora i pokrenuto šest prekršajnih postupaka, najčešće zbog prodaje visibaba, gljiva te strogo zaštićenog kukurijeka. Kazne za prekršitelje su iznimno visoke i nimalo bezazlene. Za fizičke osobe koje beru zaštićene vrste u svrhu prodaje kazne se kreću od 929 do gotovo 4000 eura, dok se za pravne osobe mogu popeti na vrtoglavih 26.500 eura.

Priroda nudi više od buketa

Osim ekološke važnosti, proljetnice kriju i brojne zanimljivosti. Visibaba, primjerice, vlastitom energijom proizvodi toplinu od osam do deset stupnjeva, što joj omogućuje da otopi snijeg oko sebe i prva nikne. Iako je otrovna, u farmaciji se koristi za proizvodnju lijekova. S druge strane, mirisna ljubica je jestiva i ljekovita. Njezini mladi listovi bogati su vitaminom C i mogu se pripremati poput špinata, dok se cvjetovi koriste kao ukras na kolačima ili dodatak salatama. Umjesto da ih berete i tako riskirate visoke kazne te nanosite štetu prirodi, stručnjaci preporučuju da u ljepoti proljetnica uživate na drugačiji način. Fotografirajte ih i sačuvajte trajnu uspomenu. Svoje fotografije možete čak i iskoristiti za doprinos znanosti sudjelovanjem u akciji Ministarstva zaštite okoliša “Jeste li ih vidjeli?”. Putem aplikacije iNaturalist svatko može poslati fotografiju uočene proljetnice, a ti podaci pomažu stručnjacima u praćenju rasprostranjenosti vrsta, što je u doba klimatskih promjena iznimno važno za njihovo očuvanje. – piše Večernji list.

Vijećnik romske nacionalne manjine Dario Pavić upozorio je na današnji događaj u Pribislavcu. Riječ je o akciji hvatanja pasa lutalica koja se, prema njegovim navodima, odvijala upravo u vrijeme kada učenici dolaze na nastavu.

Kako je naveo u svom obraćanju, hvatanje pasa lutalica provodilo se na prostoru kojim učenici svakodnevno prolaze na putu do škole. Tijekom te aktivnosti, tvrdi vijećnik, došlo je do potencijalno opasne situacije kada je jedno dijete koje je biciklom dolazilo u školu, naišlo na mjesto gdje se akcija provodila. Prema njegovim riječima, dijete se kretalo većom brzinom te je, zbog aktivnosti koje su se ondje odvijale, moglo doći do nezgode. Smatra kako takve intervencije ne bi trebalo provoditi u vrijeme dolaska učenika jer tada velik broj djece prolazi tim područjem.

S druge strane, komunalna redarka Općine Pribislavec Vesna Sobočanec navodi kako se akcija nije odvijala na prostoru same škole, već na javnoj površini u obližnjem kvartu.

Kako pojašnjava, ondje su došli nakon višednevnih i ponovljenih prijava roditelja i djelatnika škole koji su upozoravali na česta okupljanja pasa lutalica. Prema njihovim prijavama, psi su se redovito kretali javnim površinama kojima djeca dolaze u školu, a zabilježene su i međusobne borbe pasa.

– Roditelji i djelatnici škole upozoravali su na situacije u kojima dolazi do borbi pasa, nasrtanja na djecu, ozljeda životinja te tragova krvi koje djeca vide pri dolasku u školu – navela je Sobočanec.

Ističe kako su ovlašteni djelatnici bili na javnoj površini na putu prema školi s namjerom da, nakon ulaska učenika u školu, pokušaju uloviti pse koji se ondje redovito okupljaju. – Djeca ni u jednom trenutku nisu bila izložena opasnosti. Učenici koji su prolazili upućivani su da nastave prema školi, dok su djelatnici čekali pojavu pasa kako bi ih mogli sigurno uloviti i zbrinuti – dodala je.

Iz Bioinstituta su potvrdili da su njihovi djelatnici bili prisutni na lokaciji. Navode kako ih često pozivaju zbog problema s psima lutalicama, no u ovoj akciji, kako su istaknuli, psi na kraju nisu uhvaćeni.