U toplom obiteljskom domu u Pribislavcu zatekli smo Franju Oreškog usred zanimljivog posla. Njegov 3D printer upravo je izrađivao šarena uskrsna jaja, a proces je zahtijevao mnogo strpljenja i preciznosti.

– Za jedno jaje veličine šest centimetara, u četiri boje, treba oko dva i pol sata – objašnjava Oreški, pažljivo prateći rad stroja.

Poklon kao uvod u novi svijet

3D printer dobio je kao poklon za 60. rođendan, a taj dar njegovih najbližih otvorio mu je potpuno novo područje kreativnosti. Iako je riječ o hobiju kojim se tek počeo baviti, već izrađuje razne predmete – od uskrsnih jaja, zečića i pilića do brodova, svijećnjaka, satova, ukrasnih kutija, skulptura, vaza i sakralnih predmeta. Među zanimljivijim radovima nalazi se i Eiffelov toranj izrađen do najsitnijih detalja.

Dio dizajna osmisli sam, dok neke pronalazi među radovima drugih autora. Sve počinje izradom malog uzorka kako bi provjerio kako će predmet izgledati, a tek potom slijedi izrada većeg modela.

– Učim po sistemu pokušaja i pogrešaka. Kada nešto krene po zlu, nadaš se da si u blizini kako bi sve zaustavio jer u suprotnom propadne cijeli rad – kaže.

Materijal koji koristi zove se filament, a zbog visoke cijene nabavlja ga uz pomoć prijatelja po pristupačnijim cijenama. Za izradu jedne vaze visoke 25 centimetara potrebno je čak 60 sati rada i oko kilogram i pol materijala, dok printer samostalno mijenja boje tijekom procesa.

Iako zasad sve radi iz hobija, ne isključuje mogućnost da se jednog dana ozbiljnije posveti 3D printanju. Već je osmislio i izradio nagrade za Dramski susret ALKap u Pribislavcu, za što mu je trebalo 16 sati rada.

Kazalište kao najveća strast

Ipak, najvažnije mjesto u životu Franje Oreškog ima kazalište. Glumom se aktivno bavi od 2000. godine, a danas je predsjednik KUD-a Kaštel Pribislavec, glumac, autor i dugogodišnji promicatelj dramskog amaterizma.

– Plesao sam do prije petnaestak godina, a u KUD sam zapravo došao prateći suprugu Alenku na probama – prisjeća se.

KUD Kaštel Pribislavec osnovan je u travnju 1998. godine. Prvi koncert održan je na Bartolovo, 25. kolovoza iste godine, kada su članovi nastupili u posuđenim nošnjama i s posuđenim instrumentima kako bi prikupili sredstva za opremanje društva.

Tijekom prvih desetak godina rada društvo je ostvarilo velik zamah. Čak četiri puta predstavljali su Međimurje na državnim smotrama i osvajali nagrade.

Bogata povijest KUD-a Kaštel Pribislavec

Od svog osnivanja pa sve do sada, KUD Kaštel Pribislavec ostvario je više od 700 nastupa. Dramska sekcija izvela je 38 različitih predstava i ukupno 176 izvedbi. Nastupali su diljem Hrvatske, ali i u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Luxembourgu. Upravo su dva gostovanja u Luxembourgu među najdražim uspomenama – prvi put nastupili su na otvaranju festivala uz čak 187 država sudionica, a najavljeni su na šest jezika. KUD Kaštel Pribislavec danas broji 22 aktivna člana i 9 djece u dobi do 12 godina, dok kazališnu sekciju čini od dvoje do šest glumaca.

Franjo Oreški posebno je vezan uz Dramski susret ALKap u Pribislavcu koji je pokrenuo u spomen na Augusta Lesjaka, začetnika dramskog amaterizma u tom kraju.

– Lesjak je govorio: ‘Ja sam samo kap u moru umjetnosti’. Upravo po toj rečenici festival je dobio ime – objašnjava Oreški. U Pribislavcu je pokrenuta i Noć kazališta, dio europske manifestacije koja okuplja kazališta diljem kontinenta.

Od komedije do ratne drame

Tijekom godina Oreški je odigrao brojne uloge, od komedija do zahtjevnih dramskih tekstova. Posebno mu je u sjećanju ostala ratna drama Stjepana Škvorca u kojoj je izvodio monolog dug čak 57 minuta. Predstavu je odigrao u invalidskim kolicima jer govori o stradanjima u Domovinskom ratu.

– Bilo je to iznimno zahtjevno i emotivno iskustvo – prisjeća se.

KUD Kaštel Pribislavec izvodi djela domaćih autora, uključujući njegove tekstove, ali i drame Stjepana Škvorca, Augusta Lesjaka, Nine Škrabe, Senke Mujičić, Samuela Becketta i Antona Pavloviča Čehova.

Osim kazališne pozornice, Oreški je imao i televizijska iskustva. Snimao je popularne emisije „Sudnice”, „Večeru za pet” i „Punom parom”, a pojavio se i u seriji „Crno-bijeli svijet”. Imao je i statističku ulogu u filmu danske produkcije te nastupio u reklami.

– Kazalište je jedno iskustvo, a televizija potpuno drugo. Svaki projekt donosi nešto novo – kaže.

Autor nagrađivanih tekstova

Uz glumu, Oreški je i plodan autor. Do sada je napisao 22 dramska teksta koji su izvođeni i nagrađivani na književnim natječajima, dok ih još pedesetak čeka dovršetak.

– Najviše volim pisati trilogije, drame i ljubavne zavrzlame – govori.

Njegovi tekstovi izvode se u više županija, uključujući Varaždinsku županiju s kojom njeguju uspješnu suradnju, posebno sa Sračincem i Petrijancem, te Koprivničko-križevačku i Krapinsko-zagorsku. Član je Skupštine Hrvatskog sabora kulture, predsjednik Odbora hrvatskih zavičajnih književnika amatera te član Hrvatske matice iseljenika.

Kao dramskog voditelja, Hrvatski centar za dramski odgoj 2024. godine nagradio je Franju pohvalom za poseban doprinos promicanju i razvijanju dramskog i kazališnog odgoja i amaterskog stvaralaštva. Svake godine sudjeluje na dva do četiri kazališna seminara, između ostalih i u organizaciji Hrvatske matice iseljenika koji su mu posebno dragi. Seminari traju od dva do deset dana, a završavaju predstavom za mještane otoka Ugljana.

– Na seminarima učim nove tehnike glume i režije. To je neprocjenjivo iskustvo – kaže.

Oreški godinama surađuje i sa slovenskim kazališnim društvima. Nastupa u Pečarovcima, Lendavi i mjestu Selo u Prekmurju, a gostovao je i na prekrasnom vidikovcu Vinarium u Lendavi gdje se publika nalazi na sve četiri strane pozornice, što glumcima predstavlja poseban izazov. Određena natjecanja, poput onih u Sloveniji, imaju specifična pravila – predstava nekad mora trajati najviše 7 minuta ili pak 15 minuta, može imati najviše sedam glumaca, mora biti komedija i bez zahtjevne scenografije. Za svoje tekstove i glumačke nastupe u Sloveniji osvojio je više nagrada, uključujući priznanja za najbolji tekst i najbolju glumačku izvedbu.

Obitelj puna talenata

Franjo Oreški otac je dvoje djece, Saše Oreškog, nekadašnjeg uspješnog sportskog plesača latino plesova i Aleksandre Belec, koja uz ples i glazbu aktivno djeluje i u kazalištu.

U obitelji Oreški umjetnost je prisutna na svakom koraku. Supruga Alenka Oreški vodi veliki i mali folklor u KUD-u Kaštel Pribislavec, dok je kći Aleksandra educirani dramski voditelj i magistar predškolskog odgoja, a svi članovi obitelji aktivni su članovi KUD-a Kaštel Pribislavec.

Posebno mjesto u njegovu životu imaju unuci Oliver, Marija i Mirta.

– Zbog njih sam smanjio gotovo polovicu svojih angažmana. Oni su mi sve – kaže ponosni djed. Upravo su putopisi s unucima nagrađivani na natječajima, dok mala Mirta još čeka svoj.

Humanitarni rad i život posvećen kulturi

Uz umjetnički rad, Oreški je poznat i po humanitarnom djelovanju. Svojedobno je bio i aktivan vatrogasac, te vatrogasni sudac i stoga prema vatrogastvu gaji posebnu ljubav i poštovanje. Dugogodišnji je darivatelj krvi s čak 157 darivanja, a priznanje je dobio već nakon stotog darivanja. Krv je počeo darivati sa 17 godina, a prestao je nakon moždanog udara koji je doživio na Valentinovo 2017. godine, od kojeg se uspješno oporavio.

Unatoč zdravstvenim izazovima i danas je iznimno aktivan. Od 52 vikenda u godini čak ih 40 provodi na kazališnim seminarima, predstavama ili gostovanjima diljem Hrvatske.

– Najvažnija stvar koju iskustvo donosi je improvizacija – zaključuje Franjo Oreški, čovjek koji već desetljećima spaja ljude, prenosi znanje i neumorno promiče kazališnu umjetnost.

A dok nastaju nove predstave i tekstovi, njegov 3D printer u Pribislavcu nastavlja tiho stvarati, još jedan dokaz da kreativnost za Franju Oreškog nema granica.