Home Blog Page 438

FOTO Smeće i azbestne ploče u Donjem Vidovcu nisu se tu stvorili preko noći!

0
GLAVNA (100)

Ovih dana u fokusu javnosti našlo se žarište ilegalno odbačenog otpada u prirodi u Donjem Vidovcu koje je zgrozio javnost. Nažalost, Donji Vidovec nije izuzetak, a ovih dana čini se kako je sve više i više takvih žarišta. Županija smo s najboljom stopom odvajanja otpada, no šumarci i polja ipak su puni smeća, dok se volonteri koji sudjeluju u akcijama čišćenja okoliša osjećaju kao bedaci, odnosno netko tko radi Sizifov posao.

Za unutra 1 Ilegalno bačeni otpad na Pleišću
Ilegalno bačeni otpad na Pleišću

O smeću koje je zgrozilo javnost u Donjem Vidovcu upitali smo komunalnog redara općina Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba i Sveta Marija – Marinka Lukšu.

Za unutra 2 Marinko Lukša
Marinko Lukša

– Ovo se tu nije „stvorilo preko noći“ sad nakon održane akcije čišćenja okoliša u subotu, već je ovo mjesto, Hrastova klada ili popularno zvano Plaišće, mjesto na tromeđi između Donjeg Vidovca, Kotoribe i Svete Marije, crvena zona ilegalno odbačenog otpada već duže vrijeme. Tu se nakupilo svega, kao i opasnih azbestnih ploča, a dio njih odvezen je danas, 17. ožujka 2026. godine, i zbrinut u Pre-komu – rekao je Lukša.

Azbestne ploče, u ukupnom iznosu od 160 kilograma, je na palete stavio komunalni radnik Općine Donji Vidovec te ga je komunalni redar odvezao na propisno zbrinjavanje, a ostatak otpada bit će saniran u narednih nekoliko dana.

No, svi dobro znaju da će osoba koja ovdje iskrcava smeće, ili više njih, to nastaviti raditi i dalje dok ju se ne opali po džepu. Koliko kazni je u ovoj općini uopće napisano tijekom 2025. godine?

– Prošle godine predao sam dvije obavijesti o počinjenom prekršaju i počinitelji su morali platiti kaznu. Maksimalna kazna za nepropisno odlaganje otpada je 260 eura – rekao je Marinko Lukša.

Na našu konstataciju da bi moglo i bolje, odnosno kako je to mali broj kažnjenih, rekao je kako on, da bi pisao kazne, mora imati počinitelja prekršajnog djela, odnosno nekog svjedoka tko će potvrditi da je vidio nekoga da iskrcava otpad.

A raspoloženih svjedoka je, nažalost, malo, jer čini se da se svi boje da se nekome ne zamjere. A bez svjedoka, nema ni kazni. Bez kazni, ljudi rade što hoće.

Za unutra 3 Bojana Petrić (1)
Bojana Petrić

Načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić je već na izmaku snaga:

– To nema više nikakve veze sa zdravom pameti. Svi rade što hoću, kazne se teško provode, a teret i trošak zbrinjavanja otpada pada na općine i općinske proračune svih mještana.

Općina Donji Vidovec ujedno poziva sve mještane da, ukoliko vide primitivce koji iskrcavaju smeće, da ga fotografiraju i prijave komunalnom redaru, čiji posao je pronaći i kazniti ih.

Veliki uspjeh: Antun Kocijan osvojio srebro i broncu na Zlatnom orahu

0
BeFunky collage 2026 03 17T192239.271

U restoranu Višnjica održano je 8. međunarodno natjecanje slastičara “Zlatni orah”, koje je i ove godine okupilo vrhunske slastičare i mlade talente iz regije. Manifestacija je održana u organizaciji Udruge kuhara i slastičara grada Slatine, uz suorganizaciju Grada Virovitice i LAG-a Marinianis Slatina te pod pokroviteljstvom više ministarstava i institucija, uključujući Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, Virovitičko-podravsku županiju i Grad Slatinu.

652932632 1540181844776635 2467917081429006318 n

Ovogodišnje izdanje okupilo je 65 sudionika iz pet zemalja – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske i Srbije, među kojima je bilo 26 profesionalaca i 39 učenika slastičara. Natjecanje se odvijalo u tri kategorije, a zajednička nit svim radovima bila je glavna namirnica – orah.

Među natjecateljima istaknuo se i Međimurec Antun Kocijan iz Brezja koji se profesionalno bavi izradom slastica, a s ovog prestižnog natjecanja vratio se s dvije medalje – srebrom i broncom.

– Ponekad jedan trenutak, jedna ideja i puno uloženog truda stanu u nekoliko minuta na pozornici, opisao je Kocijan svoje iskustvo.

652703136 1540181884776631 6097914830574321750 n

Kako kaže, već sam poziv na sudjelovanje probudio je veliko uzbuđenje.

– Takvi događaji za svakog su slastičara prilika da pokaže svoje znanje, kreativnost i ljubav prema ovom zanatu. Već tada su se u glavi počele slagati ideje kako osmisliti rad koji će na najbolji način predstaviti moj stil, rekao je.

Ovogodišnja tema festivala bile su lude osamdesete, a naglasak je, uz izgled, bio i na savršenoj ravnoteži okusa. Nakon brojnih testiranja odlučio se za kombinaciju oraha, kave i čokolade, koja mu je donijela 3. mjesto u kategoriji torte.

– Tek nakon mnogo pokušaja i traženja idealnih omjera osjetio sam da je torta spremna za natjecanje, istaknuo je.

U drugoj kategoriji, izradi skulpture od slatke mase, odlučio se za simboliku proljeća.

– Izradio sam pčelicu – mali simbol buđenja prirode i podsjetnik koliko su pčele važne za sve nas, rekao je Kocijan, a upravo mu je ta kreativnost donijela 2. mjesto u kategoriji skulptura.

Konkurencija je bila iznimno jaka, a radove je ocjenjivao žiri sastavljen od svjetski priznatih imena u slastičarstvu.

– U konkurenciji toliko talentiranih kolega velika je čast kada se i vaš rad prepozna i nagradi, naglasio je.

651809249 1540181704776649 6576109850482757560 n

Posebno je pohvalio i samu organizaciju natjecanja.

– Sve je bilo na izuzetno visokom nivou. Organizatori su se pobrinuli da svaki natjecatelj ima sve što mu je potrebno i da sve protekne u profesionalnoj i prijateljskoj atmosferi, rekao je.

Veliku podršku imao je i iz privatnog života.

– Posebnu zahvalnost dugujem mojoj Katarini, koja je cijelo vrijeme bila uz mene. Njezina podrška i pomoć učinile su ovo iskustvo još ljepšim, dodao je.

Za njega ovo natjecanje nije samo uspjeh, već i dodatna motivacija.

– Ovakva natjecanja podsjećaju koliko je lijepo biti dio zajednice ljudi koji dijele istu strast. Za mene je ovo poticaj da nastavim stvarati, učiti i pretvarati ideje u nove slatke priče, poručio je Antun Kocijan.

Prelog u cvatu: Sajam cvijeća ponovno donosi proljetni spektakl u srce Međimurja

0
BeFunky collage 2026 03 17T180728.918

Prelog će i ove godine postati središte proljetnog ugođaja, hortikulture i kreativnosti jer se od 24. do 28. travnja održava Sajam cvijeća u Prelogu koji predstavlja jednu od najznačajnijih i najposjećenijih proljetnih manifestacija u Međimurju i široj regiji. Ova tradicionalna manifestacija, koja će se održati već 25. godinu zaredom, ponovno će okupiti brojne izlagače, ljubitelje cvijeća, vrtlarstva i uređenja prostora.

Studio VIPRO
studio VIPRO

Sajam cvijeća tijekom godina prerastao je okvire klasične sajamske ponude te postao važan društveni i turistički događaj koji svake godine u Prelog privlači velik broj posjetitelja iz cijelog Međimurja, ali i susjednih županija. Organizator manifestacije, Turistička zajednica Grada Preloga, i ove godine priprema sadržajan program kojim će se dodatno naglasiti ljepota proljeća, hortikulture i uređenja životnog prostora.

10110 74678 sajam

Temeljna ideja Sajma cvijeća od samih početaka jest poticanje kulture uređenja okućnica, vrtova i javnih prostora, ali i razvijanje svijesti o važnosti estetike i zelenog okruženja u svakodnevnom životu. Upravo zahvaljujući takvim inicijativama Prelog i Međimurje godinama slove kao sredina prepoznatljiva po urednosti, cvjetnim dvorištima i njegovanju hortikulturne tradicije.

10110 74679 sajam

Tijekom pet dana trajanja Sajma posjetitelji će moći razgledati i kupiti raznovrsne vrste cvijeća, sadnica i ukrasnog bilja, kao i proizvode vezane uz uređenje vrtova i okućnica. Uz bogatu sajamsku ponudu, priprema se i raznolik kulturno-zabavni program, nastupi domaćih i gostujućih udruga te radionice i prezentacije koje će sajamski prostor pretvoriti u živopisno mjesto susreta, inspiracije i druženja.

Interes izlagača iz godine u godinu raste pa je i ove godine premašen prošlogodišnji rekord. Na Sajmu će sudjelovati izlagači iz Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije što potvrđuje značaj i prepoznatljivost ove manifestacije na regionalnoj razini.

10110 74680 sajam

Sajam cvijeća u Prelogu i ove godine donosi spoj tradicije, kreativnosti i proljetne atmosfere te potvrđuje status jedne od najljepših manifestacija koje najavljuju dolazak proljeća u Međimurju.

10110 74681 sajam

Prelog će od 24. do 28. travnja ponovno procvjetati i to u bojama, mirisima i inspiraciji Sajma cvijeća.

10110 74674 25 sajam cvijea
Image003

Svjetski dan voda u Čakovcu: edukacija, druženje i naglasak na jednakost

0
BeFunky collage 2026 03 17T172304.542

Svake godine 22. ožujka diljem svijeta slavi se Svjetski dan voda, a čiji su dio već tradicionalno i tvrtka Međimurske vode. Tako će i ove godine na „čakovečkoj Špici“ pripremiti prigodno obilježavanje Svjetskog dana voda, a čiji je ovogodišnji slogan „Gdje voda teče, jednakost raste“.

Ovogodišnja tema „Voda i rodna ravnopravnost“ naglasak stavlja na ulogu vode u postizanju rodne ravnopravnosti. Pristup sigurnoj pitkoj vodi, pogotovo u dijelovima svijeta gdje su siromaštvo, nejednakost spolova i nedostatak vode povezani, više pogađa žene i djevojčice, koje često snose odgovornost za prikupljanje vode. Kad bi voda bila pristupačnija, omogućili bi se sigurniji sanitarni uvjeti vezani za žensko zdravlje, ali i kvalitetniji život i obrazovanje. Ovo je moguće jedino uz ulaganje i razvoj vodne infrastrukture.

Međimurske vode to kvalitetno i kontinuirano rade provedbom brojnih projekata ulaganjima u vodne građevine, jačanjem energetske neovisnosti i smanjenjem gubitaka vode. Sve nas to svrstava u sam vrh isporučitelja vodnih usluga po pitanju uspješnosti, a za Međimurke i Međimurce to znači da piju vodu koja je među najkvalitetnijima u Hrvatskoj!

Kako bi zajedno ukazali na potrebe za jednakošću u pogledu vode, Međimurske vode su udružile snage s međimurskim školarcima te će vas u subotu 21. ožujka na čakovečkoj Špici u prijepodnevnim satima (od 9:30) upoznati s malim segmentom svog djelovanja. Sva pitanja su dobrodošla, a najbrži će dobiti prigodnu bočicu s vodom, odnosno malen dar te razgledati kako dječje oči vide posao koji Međimurske vode rade.

Vidimo se u Čakovcu 21. ožujka, poručuju iz Međimurskih voda.

Snimka zaslona 2026 03 17

Maja Bistrović nova je predsjednica Općinskog vijeća Općine Sveti Juraj na Bregu

0
BeFunky collage 2026 03 17T185031.452

Maja Bistrović, dosadašnja vijećnica s liste SDP/HSS/MDS, izabrana je za novu predsjednicu Općinskog vijeća Općine Sveti Juraj na Bregu.

Viber slika 2026 03 17 18 41 12
Maja Bistrović

Na večerašnjoj sjednici Općinskog vijeća dobila je jednoglasnu podršku prisutnih vijećnika. Na toj dužnosti naslijediti će Damira Novaka čija je tragična smrt, na kućnom pragu u Malom Mihaljevcu početkom veljače, potresla cijelo Međimurje. U ovoj prigodi odana mu je počast minutom šutnje, a na svečanoj sjednici Općinskog vijeća posthumno će mu se dodijeliti Nagrada Općine Sveti Juraj na Bregu za životno djelo.

Viber slika 2026 03 17 18 42 36
Anja Okreša

Na početku sjednice potvrđene su još dvije kadrovske promjene u sastavu vijeća. Dosadašnji vijećnik Nikola Horvat promijenio je prebivalište, pa ga je u Vijeću zamijenio Dražen Drvoderić, dok će na mjesto Damira Novaka doći Anja Okreša.

Viber slika 2026 03 17 18 44 14
Dražen Drvoderić
Viber slika 2026 03 17 18 44 36
Viber slika 2026 03 17 18 43 38
Viber slika 2026 03 17 18 41 53

FOTO U Donjoj Dubravi odrađena akcija čišćenja udruge umirovljenika

0
BeFunky collage 2026 03 17T170630.688

Tko to baca pune vreće smeća i glomazni otpad na zelene površine i u šumu uz županijsku cestu D.  – gostionica Mlin?

– Da bi nam “Dobrava” bila ljepša i zelenija, 12.03.2026. Podružnica umirovljenika se uključila u tradicionalnu akciju proljetnog čišćenja zelenih površina uz županijsku cestu do gostionice “Mlin”.

Moramo istaknuti da smo ovaj put sakupili jako puno otpada – smeća. Na te zelene površine, a i u šumu uz tu cestu odbačene su velike količine vreća smeća, puno glomaznog otpada je navoženo u šumu, puno je bačene odjeće, plastike, staklene ambalaže , uginulih životinja, ma nema čega nema…pitamo se gdje  je ekološka svijest ljudi koji to bacaju u prirodu. Ovo je stvarno nedopustivo i krajnje neodgovorno pa i kažnjivo – poručuju iz Podružnice.

Poslije akcije su nastavile druženje uz malu zakusku i okrijepu u njihovoj prostoriji.

Anonimna kritika dimnjačaru koji u Belici radi već 43 godine. Potpiši se imenom!

0
GLAVNA

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Belica održanoj 16. ožujka 2026. godine, predsjednica OV-a Jelena Krznar pročitala je pismo koje je poslao „anoniman“ mještanin Općine Belica a kritike idu na dimnjačara Dragana Zdoleca iz Strahoninca, koji već 43 godine obavlja usluge dimnjačara u Općini Belica, naseljima Belica i Gardinovec i, koliko se priča, mještani ga cijene i poštuju!

– Problem je što se na dimnjačarske usluge čeka i više od 8 dana, pa kao korisnici tih usluga ne znam da li ujutro naložiti vatru ili ne, a u hladno vrijeme to je problem, posebno za starije i bolesne ljude. Molimo vas da ovo pokušate razmotrite na općinskom vijeću te pokušate donijeti neku pravovaljanu odluku koja bude dobra za dimnjačara, kao davatelja usluge, i za nas korisnike, te predlažemo:

Za unutra 1 Jelena Krznar
Jelena Krznar

U pismu je predloženo i da dimnjačar sam treba donijeti odluku koliko domaćinstava može obići u jednom danu i sl., te da shvaćaju da termini ophoda mogu se pomaknuti uslijed bolesti ili lošeg vremena.

Ovi pismo je mnoge iznenadilo, a načelnik Petar Janušić je rekao kako je općina zadovoljna njegovim uslugama te da se nada da će i dalje raditi za njih s obzirom na deficit dimnjačara. Spomenuo je kako općina planira i stipendirati učenike tog deficitarnog zanimanja jer ovaj dimnjačar će jednog dana otići u mirovinu.

Nazvali smo i dotičnog dimnjačara kako bismo ga upitali kome se to zamjerio.

Za unutra 2 (27)

Svi imaju moj telefonski broj, uvijek sam dostupan i nema problema oko dogovora, dolazim u dogovoreno vrijeme i uvijek sam spreman napraviti svoj posao kako spada i to prema dogovorenom terminu. Ne mogu doći svima u isto vrijeme u jutarnjem terminu i pretpostavljam o kome se radi – rekao je dimnjačar Zdolec i poručio:

– Nemam riječi za ovakva anonimna pisma. Nek’ se onaj tko je to pisao javno potpiše i kaže u čemu je problem!

Napomenimo i da Dragan Zdolec ima 57 godina i zdravstvene probleme, no unatoč tome radi ovaj posao i nastoji ga napraviti, kaže, na zadovoljstvo svih.

Ipak, kako stara uzrečica kaže, još se nije rodio onaj koji bi svima ugodio!

FOTO HGSS Stanica Čakovec ugostila legendu alpinizma Vikija Grošelja

0
BeFunky collage 2026 03 17T162050.170

HGSS Stanica Čakovec imala je čast ugostiti jednog od najuglednijih svjetskih alpinista – Vikija Grošelja.

Povodom velikih obljetnica slovenskog alpinizma – 50 godina od prvog slovenskog uspona na Makalu (8481 m) te 30 godina od uspona na Annapurnu sa skijaškim spustom – HGSS Stanica Čakovec, u suradnji s Planinarskim društvom Bundek, organizirala je otvorenje izložbe i predavanje koje je publiku ostavilo bez daha.

652869981 970468168644937 2519217972238483989 n

Kao sudionik obje povijesne ekspedicije, osvajač deset osamtisućnjaka i Božićev penjački partner, Grošelj je kroz svoje izlaganje približio priče o Himalaji, hrabrosti, prijateljstvu i granicama ljudske izdržljivosti.

Posebno dojmljiv bio je njegov dugogodišnji humanitarni rad u Nepalu, gdje kroz izgradnju škola, domova i pružanje pomoći pomaže djeci i obiteljima u zahtjevnim planinskim uvjetima, podsjećajući na važnost solidarnosti i humanosti iznad svih vrhova.

Zahvala svima koji su svojim dolaskom uveličali ovu posebnu večer.

Uspjeh učenika OŠ Prelog na Županijskom natjecanju iz kemije

0
Kemija ucenici natjecanje

Dana 12. ožujka 2026. sedmero učenika Osnovne škole Prelog sudjelovalo je na Županijskom natjecanju iz Kemije održanom u Osnovnoj školi Sveti Martin na Muri.

Najbolji rezultat ostvario je učenik 8. razreda Lovro Bermanec, koji je osvojio izvrsno 2. mjesto, dok je Tena Mihoci zauzela odlično 4. mjesto.

Preostalih pet učenika također je pokazalo veliko znanje, trud i ljubav prema kemiji te ostvarilo zapažen uspjeh. To su redom Hana Horvat, Kiara Lončarić, Lovro Markati, Tin Gavran i Ozren Martinec.

Svi učenici zaslužuju pohvale za uloženi rad, znatiželju i hrabro istraživanje kemije kao važne znanosti za budućnost.

U Orehovici: sedmorica se tukla pred kafićem pa nastavila obračun kod kuće

0
23.04.2014., Cakovec - Opcinski sud ostaje u Cakovcu i nece se seliti u Varazdin.rPhoto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

Općinski sud u Čakovcu izdao je ovih dana prekršajni nalog protiv sedmorice muškaraca zbog nasilnog incidenta koji se dogodio u listopadu prošle godine u Orehovici.

Prema sudskoj odluci, incident se dogodio 18. listopada 2025. oko 23 sata u Orehovici, ispred jednog ugostiteljskog objekta. Sedmorica okrivljenika, M.O., M.H., S.I., Ž.H., S.H., D.O. i R.H., međusobno su se fizički sukobili, pri čemu su se udarali nogama i nepoznatim predmetima po glavi i tijelu, i to na mjestu dostupnom pogledu i sluhu drugih građana.

Sukob se, međutim, nije zaustavio na jednoj lokaciji. Trojica sudionika – M.H., Ž.H. i R.H. – nastavili su nasilje na drugoj adresi, također u Orehovici. Tamo je, prema nalogu suda, razbijen prozor na obiteljskoj kući, nakon čega su fizički napadnuti S.I. i E.I., koji su zadobili udarce po glavi i tijelu.

Sud je zaključio da su svi okrivljenici svojim ponašanjem narušili javni red i mir na naročito drzak način, što predstavlja prekršaj prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Takvo ponašanje ocijenjeno je posebno opasnim jer se odvijalo na javnom mjestu, pred drugim građanima, čime je dodatno narušena sigurnost i osjećaj javnog reda u zajednici.

Zbog počinjenog prekršaja, svakom od sedmorice izrečena je novčana kazna u iznosu od 700 eura. Sud je naglasio kako je prilikom određivanja kazne uzeo u obzir težinu djela i njegove posljedice, smatrajući da će upravo ovakva sankcija imati preventivni učinak i utjecati na počinitelje da ubuduće ne ponove slično ponašanje.

Osim novčane kazne, okrivljenici su obvezani podmiriti i troškove postupka u iznosu od 20 eura po osobi. Također, sud je ostavio mogućnost da se kazna smatra u cijelosti plaćenom ako u propisanom roku podmire dvije trećine iznosa, što je standardna praksa u prekršajnim postupcima.

Zanimljivo je da je većina okrivljenika već ranije bila prekršajno kažnjavana, što dodatno ukazuje na problem ponavljanja nasilnog ponašanja. Ipak, među njima ima i onih koji dosad nisu bili evidentirani kao počinitelji prekršaja, što pokazuje da ovakvi incidenti mogu zahvatiti širi krug osoba.

Sud je prekršajni nalog donio na temelju optužnog prijedloga policije i prikupljenih dokaza, bez provođenja klasične rasprave, ocijenivši da postoje dovoljni elementi za donošenje odluke.