Učenice 7. razreda Osnovne Škole Donja Dubrava rade na Projektu ‘Građanin’ u sklopu kojeg će ove godine na Smotri predstaviti Novi Zrin kao dio kulturne baštine Donja Dubrava.

Kako bi im pomogli i olakšali u prikupljanju podataka, načelnik Marijan Varga održao je s njima sastanak te im dao sve potrebne informacije vezane za Novi Zrin koje mogu iskoristiti u Projektu.

Učenice koje rade na Projektu su: Mihaela Gadanec, Ivona Međimurec, Mia Perenc i Ria Mikulan. Kroz Projekat vodi ih učiteljica povijesti i geografije Renata Heric. 

Povijest našeg grada unatrag nekoliko desetljeća, pa i stoljeća, mnogo nam je bliža zahvaljujući dugogodišnjem radu Srećka Pospišila. Ovaj čakovečki kolekcionar starih razglednica i čestitki danas slavi 71.rođendan što je bila prilika za provjeru jesu li mu stari hobiji još uvijek u središtu interesa. Iako u mirovini, kaže nam da je još uvijek vrlo aktivan i ukratko opisuje čime se sada bavi.

-Mirovina i korona uvelike su mi omogućili da sredim svoje razglednice i čestitke. Pripremio sam oko 100 panoa čestitki za buduće izložbe, govori Pospišil.

Skupljanjem starih razglednica i čestitki bavi se jako dugo, pa je teško izdvojiti one najdraže.

-Moj hobi sakupljanja starih razglednica i čestitki traje već jako dugo, oko 40 godina. Radujem se baš svakom djeliću svoje kolekcije, a osobito sam ponosan na izložbe gdje sam predstavljao sakupljene radove i svoje 4 objavljene knjige, nabraja ostvareno Pospišil.

Entuzijazam ga ne napušta, pa se uhvatio ukoštac s novim izazovima.

-Trenutno radim na projektu moje pete knjige koja bi, slikovnom usporedbom, prikazala Čakovec  negda od 1898.godine i danas. Isti motiv iz istog ugla, tako da se vide promjene. Osim toga, zasada više za svoju dušu, radim ulice Čakovca od njihovih početaka do danas. Veliki projekti, ali, kao i dosad, s vremenom ću ih dovesti kraju, uvjeren je.

U sadašnjim epidemiološkim uvjetima rođendanske proslave ne mogu biti baš uobičajene, ali neko se manje okupljanje sigurno planira.

-Naravno da će proslava biti skromna u krugu obitelji. Ja se znam šaliti i reći da slavim što sam živ. Danas jesam!

Pravi mali praznik obilježen je u petak, 5. ožujka, u kasno popodne u vijećnici Općine Kotoriba. Tamo su se našli predstavnici obitelji koji su s Općinom potpisali ugovore o dodjeli poticaja za uređenje nekretnina u 2020. godini.

Okupljene je, uz podsjećanje na općinsku odluke o dodjeli, pozdravio načelnik Ljubomir Grgec uz kojeg su tom činu nazočili njegov zamjenik Roberto Ujlaki i Karolina Bajkovec Horvat, pročelnica Jedinstvenmog upravnog odjela. Grgec je istaknuo kako je bilo devet prijava na natječaj i da dvije nisu zadovoljile uvjete. Sredstva će svima u kratkom roku nakon potpisa ugovora biti isplaćena na račun.

-Nadam se da će ta naša skromna pomoć svima svima biti „opeka više“ da dovrše ono što su zamislili – istaknuo je načelnik te dodao da za nekretnine, čija je cijena bila najmanje 120.000 kuna, Općina dodjeljuje poticaj u iznosu od 30 tisuća kuna, dok je za nekretnine jeftinije od 120.000 kuna predviđen poticaj u visini od 10 posto iznosa kupljene kuće.

Iz proračuna Općine Kotoriba izdvojeno je za tu namjenu 187.000 kuna pa je tako šest korisnika dobilo po 30.000 tisuća kuna, dok je jedan korisnik dobio sedam tisuća kuna.

Potpise na ugovore su stavili: Mario Friščić, Tomislav Božek, Ana Perc, Sanja Lukša, Alen Nestić, Karlo Žinić, Bernarda Dobranski.

Jedan od najmlađih dobitnika poticaja je Mario Friščić koji je s budućom suprugom Natašom Matoš odlučio ostati u Kotoribi. Kupili su nekretninu koju će urediti po svojoj mjeri. Mario je zaposlen kao knjižničar u mjesnoj Knjižnici i čitaonici kojoj je i ravnatelj, dok je Nataša zdrastvena djelatnica koja na posao putuje u Čakovec.

Grgec je obaviestio kako je otvoren natječaj kojim se sufinancira i uređenje fasada na privatnim kućama.

Kako doznaje medjimurski.hr, u petak je u 104. godini preminula Marija Marković, najstarija stanovnica Grada Preloga. Svake godine gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek,,zajedno sa suradnicima, čestitao je rođendan najstarijoj i dragoj stanovnici Preloga. Naime, do mirovine je gospođa Marija bila omiljena nastavnica povijesti i zemljopisa u Osnovnoj školi Prelog. Ima brojnu obitelj, unuke i praunuke.

Marija Marković rođena je 23. rujna 1917. godine u Prelogu, u obitelji Pavčec. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Mađari su je otjerali iz Preloga u Ludbreg, a nakon završetka Drugog svjetskog rata tri je godine učila djecu u Plaškom. Po povratku u Prelog do mirovine je bila nastavnica povijesti i zemljopisa u Osnovnoj školi. Gradonačelnik Kolarek uputio je izraze sućuti obitelji.

Sućut cijeloj obitelji upućuje i portal medjimurski.hr.

Bliži nam se Međunarodni dan žene pa su i naše dame odlučile jutros pokazati modne novitete u centru grada.

Tko se sve prošetao centrom Čakovca, provjerite u fotogaleriji.

– Počeli su radovi na kanalizaciji u Selnici. Izvedbeni projekt je dobar i nadam se da će ići sve prema planu. Ovakav projekt događa se jednom u dugom vremenskom razdoblju, a njime se rješava vječni problem – odvoz septičkih jama – stoji na službenim stranicama Općine Selnica.

Općina Selnica morat će osigurati 800 tisuća kuna za njihov udio sufinanciranja radova, a moraju osigurati i dodatnih 500 tisuća kuna za sanaciju ulica nakon izgradnje kanalizacije.

Koordinator na terenu za područje Općine Selnica je Davor Debelec. Ukoliko imate pitanja vezana uz izvođenje radova možete nazvati na broj: 098/163-6494.

– Molim sve za strpljenje, a zadovoljstvo će uslijediti kada radovi budu gotovi – poručuju iz općine.

Ovih dana 1963. godine izmjerena je najniža temperatura u nizinskoj Hrvatskoj u mjesecu ožujku! To se dogodilo u Varaždinu gdje se živa u termometru spustila na nevjerojatnih -23.4 Celzijeva stupnja!

Hladno vrijeme bilo je i u drugim dijelovima unutrašnjosti. Tako je, po podacima DHMZ-a, u Bjelovaru 1. ožujka 1963. godine izmjereno -20, u Križevcima -19, a u Zagrebu -18 Celzijevih stupnjeva. 

Vrlo hladno vrijeme je bilo i na Jadranu pa je tako na meteorološkoj postaji DHMZ-a na Marjanu u Splitu izmjereno ledenih -7°C.
Posljednjih godina puno češće bilježimo visoke temperature pa obaramo uglavnom tople, a ne hladne rekorde.