Postojeća osnovna škola u Murskom Središću sagrađena je 1963. godine, a stara škola godine 1926. Godine 2001. sagrađena je sportska dvorana kojom se služi i osnovna škola, a danas su u Murskom Središću pokrenuti postupci potrebni za nove velike infrastrukturne projekte koji se tiču osnovnoškolskog obrazovanja.

– Kako se slične stvari odvijaju dva do tri puta kroz stoljeće, današnji dan za Mursko Središće možemo nazvati jednim od onih povijesnih. Potreba za jednosmjenskom nastavom u Murskom Središću postoji već godinama i gradonačelnik Dražen Srpak na to je upozoravao još prije četiri godine. Osnivač Osnovne škole Mursko Središće je Međimurska županija i samo oni mogu biti naručitelj projekata – stoji u priopćenju.

Suradnja je ostvarena i danas je održan sastanak na kojem su prisustvovali gradonačelnik Dražen Srpak, ravnatelj Elvis Šarić i pročelnik Ureda grada Mursko Središće Miljenko Štefanić, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana Anita Strniščak i direktor tvrtke za upravljanje imovinom i vođenje investicija Međimurske županije „MIN – Međimurje, investicije, nekretnine d.o.o.“ Ivan Vinković.

Projektom dogradnje osnovne škole osiguralo bi se deset novih učionica, novi prostori specijalizirani za nastavu informatike i nova školska knjižnica. Dogradnjom bi se osigurala i mogućnost produženog boravka. Time bi se trajno riješilo pitanje školskih prostora u Murskom Središću, a otvorila bi se mogućnost i za dva razreda srednje škole – gimnazije, ukoliko bi postojao interes za to.

Grad Mursko Središće i Međimurska županija tako velike infrastrukturne projekte ne mogu realizirati koristeći svoj proračun, već je nužno apliciranje na natječaje za projekte Europske unije. Dogovoreno je da će građevinska dozvola i kompletna projektna dokumentacija biti spremni do jeseni ove godine, kada će moguće već biti otvoreni prikladni natječaji. Dobra suradnja lokalnih, regionalnih i državnih vlasti donosi i dobre rezultate.

Politika je Grada Mursko Središće sredstva za slične velike infrastrukturne zahvate osigurati kroz projekte financirane iz fondova Europske unije. Na isti je način izgrađen novi dječji vrtić, sanirano odlagalište otpada Hrastinka, na isti se način provodi projekt aglomeracije, a kroz fondove EU financirat će se i uvođenje širokopojasnog interneta. Osim toga, tu su i projekti Europskog socijalnog fonda poput ‘Svi u vrtić’ i Zaželi, kao i projekti prekogranične suradnje. Grad Mursko Središće prema izvješćima Ministarstva financija pri samom vrhu u Republici Hrvatskoj što se osiguravanja sredstava europskih fondova tiče.

Veliki projekti zahtijevaju dužu pripremu i važno je imati kompletnu dokumentaciju spremnu i prije nego se određeni natječaj pojavi. U tu svrhu pripremaju se i projekti dogradnje osnovne škole. Osim osnovne škole, za potrebe jednosmjenske nastave adaptirat će se i prostori stare školske dvorane, kako bi više razreda moglo istovremeno imati tjelesni odgoj.

Osim osnovne škole i stare sportske dvorane, jedan od većih projekata u pripremi je izgradnja tržnice u Murskom Središću. Vlada Republike Hrvatske osigurala je 24.2 milijarde eura za gospodarski oporavak unutar kojih će se moći naći i sredstava za slične infrastrukturne projekte.

Ako se veliki infrastrukturni projekti financiraju kroz izvanproračunska sredstva, oslobađaju se sredstva za potrebe građana. U povećanje sufinanciranja dječjeg vrtića, povećanje sredstava predviđenih za kulturne i sportske udruge, dodatno sufinanciranje gradskih ustanova, podizanje ekološkog i zdravstvenog standarda, dodatne pogodnosti za umirovljenike i slično.

Dušan Jelić, doktor biologije sa svojim suradnicima iz biotehnološke tvrtke BIOTA boravio je u Javnoj ustanovi Međimurska priroda u Križovcu potrebom dogovora daljnjih koraka monitoringa ribe piškur. Tom je prigodom obišao postav Centra za posjetitelje Med dvemi vodami, galerije Mura i Drava te brvnaru Moj hrast Adam. Pozitivno je ocijenio inicijativu Međimurske prirode koja je odaslala javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju zemljišta za pošumljavanje (više vidjeti na internet stranici Međimurske prirode, te je podijelio vlastita iskustva obnove šumskih područja.

– Provodimo aktivnosti borbe s klimatskim promjenama. Kao jedan od najefikasnijih alata u tome je upravo pošumljavanje ili obnova postojećih šuma. Radimo na velikom projektu koji se zove „02‟, dakle projekt kisik. Razvijamo flotu dronova za autonomnu sadnju šume čime želimo ubrzati proces sadnje. Postupak nije jednostavan kako na prvi mah izgleda. Prilikom pošumljavanja potrebno je brinuti o tome da mlada biljka nikne. Razvili smo sjemenske bombice za pošumljavanje nepristupačnih područja uz pomoć dronova. Naša patentirana sjemenska bombica omogućava da biljka ima klijavost do 60 posto. Finalno preživljavanje do odraslog stabla je pet do deset posto, što je dovoljno za obnovu jedne šume. Ovo su rezultati istraživanja koja su rađena na području Grubišnog polja odnosno Bjelovarsko-bilogorske županije, zatim u Šibensko-kninskoj županiji na području Oklaja u Općini Promina. To su bila dva testna područja. Tijekom 2021. godine projekt se proširio na cijelu Hrvatsku. Imamo planove i za međunarodnu suradnju. Draga mi je spoznaja kako na području Međimurske županije postoji inicijativa za pošumljavanje određenih parcela te da je Javna ustanova Međimurska priroda objavila natječaj za kupnju zemljišta s namjerom pošumljavanja.

Znanstvenik Jelić ističe kako se cijeli taj proces radi primarno zbog smanjenja utjecaja klimatskih promjena te nastavlja:

– Šume najbolje apsorbiraju plinovit ugljik odnosno reduciraju naš ugljični otisak koji svi mi ostavljamo. Jedan građanin Hrvatske u prosjeku ima ugljični otisak od 10 tisuća kilograma ugljika. Takav se ekvivalent može uz primjerice posjedovanje šume od 2 hektara ugljično neutralizirati. To postaje sve veći hit ne samo među privatnim osobama koje žele biti neutralne već i među kompanijama. Tako veće kompanije traže opcije za neutralizaciju otiska. Naš model je da imamo aplikaciju koja bilježi koliko je u stvari vaš ugljični otisak a koliko ste se ga do sad uspjeli poništiti kroz aktivnosti kao što su pošumljavanje. Dobro je također podsjetiti se kako staništa poput močvara mogu deponirati jako puno ugljika jer se velika količina tog vezivnog ugljika nalazi u crnom mulju, u vodi močvara i biljkama koje tamo žive. Tako da su svjetska močvarna staništa jedan od najvećih deponija ugljika. Time želim reći kako i močvare, koje su često meta isušivanja, imaju veliku ulogu u zaštiti od klimatskih promjena.

Međimurska priroda i nadalje temeljem Javnog poziva prikuplja ponude za kupnju zemljišta koje je legalno pogodno za pošumljavanje na području Međimurske županije.