Dođoh, vidjeh, odoh! Tako bi se ukratko mogao opisati današnji kratkotrajni posjet Čakovcu predsjednika RH, Zorana Milanovića. U pozivu novinarima piše da je došao u službeni posjet Gradu, a da mu je domaćin gradonačelnik Stjepan Kovač. No, više je to bio prijateljski nego službeni i sve je bilo brzinski.

Pješice je prošao nekoliko stotina metara Gospodarskom zonom Istok, zatim sa svojom bulumentom još malo prošetao središtem Čakovca te popio kavu s domaćinima, Kovačem i njegovim zamjenicima Mariom Medvedom i Zoranom Vidovićem. Okolo su sjedili građani i pozvani aktivisti. I gotovo.

E, da, kavu je popio u istom Caffe baru Park’s u Ulici kralja Tomislava gdje je to prije tjedna dana učinio i predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković. Šteta da nisu uskladili termine pa da dođu istovremeno. Bilo bi puno zanimljivije nego ovo danas.

„Vrijeme je i da učenici s teškoćama konačno dobiju školsku zgradu kakvu trebaju i kakva je primjerena za nastavu u 21. stoljeću. Postojeći Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec izgrađen je prije više od pola stoljeća, a kapacitet mu je tri puta manje učenika nego što ga trenutno polazi“, rekao je, među ostalim gradonačelnik Stjepan Kovač, najavljujući skori početak radova na novom objektu.

Regionalni Edukacijsko-rehabilitacijski centar, osim novih prostora Centra za odgoj i obrazovanje, imat će i prostorije, radionice i dvorane za provođenje dodatnih aktivnosti usmjerenih prema osobama s teškoćama. Nova centar će se nalaziti u južnom dijelu Čakovca, Martanama Istok, na lokaciji koju je prije više godina osigurao Grad Čakovec. Cijeli projekt težak je 80 milijuna kuna, a izvori financiranja su osigurani dogovorom između Grada Čakovca i resornih ministarstava.

Grad Čakovec izdvaja znatni iznos iz proračuna kako bi podupro projekte i programe usmjerene osobama s teškoćama, posebno djeci. Osim osiguravanja pomoćnika u nastavi svim čakovečkim osnovnoškolcima s valjanim rješenjem, sufinanciraju se i pomagači u dječjim vrtićima, rana intervencija, ali i udruge koje za cilj imaju poboljšanje uvjeta života i uključivanje u društvo osoba s invaliditetom. Novi Regionalni edukacijsko rehabilitacijski centar standard i mogućnosti naših sugrađana s teškoćama podići na višu razinu te tako pripomoći njihovom što kvalitetnijem uključivanju u društvo.

Mnogi turisti u Lijepu našu ulaze kroz najsjeverniji grad – Mursko Središće. Iako mnogih godina tek mjesto prolaska, danas u sve većoj mjeri postaje i prva stanica turista i izletnika. Glavni je razlog tome čarobna šetnica uz rijeku Muru. I dok se grad stoljećima pribojavao rijeke koja mu je podarila život i skrivao od poplava koje ona nosi, u posljednja je dva desetljeća našao način da iskoristi sve ljepote krajolika uz Muru. U početku polako, a posljednjih godina sve brže, Grad obogaćuje sadržajem obalu rijeke i time privlači sve veći broj ljudi koji žele uz opuštanje upravo tu provesti svoje slobodno vrijeme. Omiljeno je izletište Središćanaca, ali i ljudi iz drugih krajeva Međimurja i Republike Hrvatske.

Nedavno je i produžena novouređena poučno pješačka staza „Mura“. Na taj se način od mjesta za odmor pretvorila i u mjesto rekreacijskog turizma, pošto od početka do kraja šetnica ima punih 12 kilometara. Na različitim točkama postavljene su interpretacijske table koje će posjetitelje upoznati s biljnim i životinjskim svijetom, ali i poviješću mjesta i legendama vezanim uz rijeku Muru. Na Izletištu skela postavljeni je koš za basket, dječja igrala, uređuje se odbojkaško igralište na travi i malo nogometno igralište, otvoreni je objekt „Skela bar“ …  idealno mjesto za uživanje i opuštanje.

U planu je da se šetnica uz Muru obogati s još jednim inovativnim turističkim proizvodom – visećim mostom preko rijeke Mure. Zasigurno još jedna atrakcija s kojom bi se i hrvatski prostor s druge strane rijeke Mure revitalizirao. S obzirom na to da na izletištu „Fusek“ preko rijeke Mure vozi skela, a visećim mostom bi se omogućio prelazak na drugu stranu rijeke Mure i time bi se zaokružila nova dionica za šetnju, ribolov, lov… Pozicija koja odgovara i koja je dogovorena s projektantom je 150 metara uzvodno od Beach bar-a „Trska“.  

– Kad spojimo uređenu šetnicu uz rijeku Muru, sadržaje koji se nalaze na šetnici, novu stazu, uređenu skelu, dobivamo jedan novi, kvalitetan turistički sadržaj.

Jučerašnjem (srijeda, 12. svibnja) kratkom tekstu, u kojem pišemo o dolasku u Čakovec predsjednika SDP-a Peđe Grbina na zajedničko fotogorafiranje s kandidatima SDP-a za čelne dužnosti u općinama te Gradu Čakovcu i Županiji, priložili smo i forografiju na kojoj je Grbin u sredini, a sa strane su Stjepan Kovač i Mario Medved. Upravo ta fotka izazvala je bezbrojne reakcije kod naših čitatelja, među kojima se na fejsu razvila i živa rasprava o tome stoji li Peđa Grbin na stolici pa je tako visok ili Štef i Medo sjede? Zbog više od 10 tisuća zainteresiranih pregleda, ali i da odagnamo svaku sumnju da je fotografija namještena, danas objavljujemo fotografije u njihovom izvornom obliku kako su snimljene. Sami se uvjerite u činjenično stanje.

Dakle, Peđa Grbin, političar i pravnik, rođen u Puli 3. listopada 1979. godine, a predsjednik SDP-a od 2. listopada 2020. godine, visok je 210 centimetara (dva metra i 10 centimetara)! Zbog toga pored “normalnih ljudi” izgleda kao div.

No, treba reći da je i prijašnji predsjednik SDP-a, Davor Bernardić, relativno visok. Ima 195 centimetara. Ni predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković, nije puno niži. On je visok 191 centimetar. Tu negdje je i predsjednik RH Zoran Milanović. Spomenimo još i Miroslava Škoru, predsjednika Domovinskog pokreta, koji je izrastao do 181 centimetra.

Da bi dočarali visinu Peđe Grbina, snimili smo ga i u društvu korpulentne saborske zastupnice SDP-a iz Čakovca, Boške Ban Vlahek. I ona je, pored Grbina, ispala doista sitna. Riba.