Danas, u petak, 14. svibnja, u 15 sati u novouređenom Domu kulture u Štrigovi uručit će se odličja najboljim vinarima za njihova vina. Kao što smo već javljali, u restoranu Terbotz u Železnoj Gori, održano je 5. međunarodno ocjenjivanje vina. Organizator je bila Općina Štrigova u suradnji s Društvom vinogradara i vinara “Hortus Croatiae“, Međimurskom županijom te Ministarstvom poljoprivrede. Pod vodstvom dr.sc. Ivane Alpeza ocjenjivači su ocjenjivali uzorke, njih čak 165 (pušipeli, predikati, pjenušci…). Ove godine svaki sudionik dobit će uz diplomu i kompletnu analizu vina FTIR metodom koju je besplatno napravio Željko Horvat i njegova tvrtka HORVAT UNIVERZAL d.o.o., u čijem je vlasništvu i robna kuća “Vinarska oprema” Varaždin.

Na svečanosti u Štrigovi govorit će Stanislav Rebernik, načelnik Općine, dr.sc.Ivana Alpeza, predsjednica ocjenjivačke komisije, David Štampar, predsjednik Udruge vinograda i vinara “Hortus Croatiae” Štrigova i Matija Posavec, međimurski župan.

Ocjene su zbrojene i poznati rezulati, a samo naš portal Medjimurski.hr objavljuje popis svih nagrađenih vinara i njihovih vina.

ŠAMPIONI

1.) ŠAMPION U KATEGORIJI VINA REDOVITE BERBE – PUŠIPEL:

Pušipel classic, 2020., VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO CMREČNJAK,

Sv. Urban 273, 40312 Štrigova.

2. ŠAMPION U KATEGORIJI VINA PREDIKATNE BERBE – PUŠIPEL:

Pušipel prestige, kasna berba, 2019., VINA DK DVANAJŠČAK – KOZOL,

Dragoslavec 81, 40311 Lopatinec.

3. ŠAMPION U KATEGORIJI PREDIKATNIH VINA:

Graševina, ledena berba, 2007., VINA KRAMPAČ,

Kopriva 1, 9246 Razkrižje, R. Slovenija.

To je i ukupno najbolje ocijenjeno vino!

4. ŠAMPION U KATEGORIJI CRNIH VINA REDOVITE BERBE:

Mješavina crnih sorata, 2015., VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO BRANIMIR JAKOPIĆ, Železna Gora 92, 40312 Štrigova.

5. ŠAMPION U KATEGORIJI BIJELIH VINA REDOVITE BERBE:

Rajnski rizling, 2020., deMar vina,

Luka Ludbreška 7, 42233 Sveti Đurđ.

6. ŠAMPION U KATEGORIJI PJENUŠAVIH VINA:

Pjenušac “Polaris” (sorta PUŠIPEL), 2017., VINOGRADARSTVO I PODRUMARSTVO CMREČNJAK,

Sv. Urban 273, 40312 Štrigova

POPIS SVIH NAGRAĐENIH VINARA I NJIHOVIH VINA

Evo sada i popisa svih vina nagrađenih na 5. međunarodnom ocjenjivanju u Štrigovi prije desetak dana.

Vinogradarstvo i podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban: Veliko zlato za pjenušac Polaris (šampion), veliko zlato za Pušipel classic (šampion), veliko zlato za Pušipel Mađerka (2020.), zlato za Pušipel Mađerka (2019.), zlato za Merlot (2017.), zlato za Silvanac zeleni, zlato za Merlot (2018.), zlato za Pinot crni, zlato za Sauvignon, zlato za Muškat žuti, srebro za Rajnski rizling i srebro za Pinot sivi.

Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomšić, Železna Gora: zlato za pjenušac Zlatni zvir, zlato za pjenušac Evelin, zlato za Pušipel, zlato za Cabernet sauvignon, srebro za Silvanac zeleni, srebro za Sauvignon i bronca za Muškat žuti.

Vinarija Štampar, Sveti Urban: zlato za pjenušac Urban white, zlato za Pušipel classic, zlato za Urban red, srebro za Sauvignon i bronca za Muškat žuti.

Vina Krampač, Črenšovci, Slovenija: Veliko zlato za Graševinu, ledena berba (šampion predikata), zlato za pjenušac Bublley white, zlato za Sauvignon, zlato za Modri pinot, zlato za Laški rizling ove Mure exclusive, srebro za Muškat otonel, srebro za Traminac dišeči i srebro za Pinot bijeli.

OPG Hažić – Izletište Vinska kuća, Jurovčak: zlato za pjenušac Protagonist Toni, zlato za Sauvignon i srebro za Sauvignon barrique premium.

Željko Novak, Gornji Hrašćan: zlato za pjenušac Roko, srebro za Traminac kasna berba, srebro za Cabernet sauvignon, bronca za Rizling rajnski i bronca za Muškat žuti.

OPG Najman Dragutin, Varaždinske Toplice: zlato za pjenušac Iskra.

Vinogradarstvo i podrumarstvo Branimir Jakopić, Železna Gora: Veliko zlato za mješavinu crnih sorata (šampion), zlato za Pušipel, zlato za Rajnski rizling kasna berba i srebro za Rizling rajnski.

Vina DK Dvanajščak – Kozol, Dragoslavec: zlato za DK Pinot bijeli, zlato za DK Pušipel classic, zlato za Pušipel prestige (kasna berba 2019.), zlato za Pušipel prestige (kasna berba 2017.), zlato za DK Amaranth i srebro za DK Pušipel classic Grofovo.

Vina Kunčić, Banfi, Štrigova: zlato za Pušipel, zlato za Graševinu kasna berba, zlato za Muškat žuti, zlato za Sauvignon, srebro za Chardonnay, srebro za Graševinu i bronca za Rizling rajnski.

Vinarija Novak, Banfi: zlato za Pušipel classic, zlato za Graševinu sur lie /barrique, zlato za Muškat žuti, srebro za Sauvignon i srebro za Chardonnay.

Vina Horvat, Sveti Urban: zlato za Pušipel classic, zlato za Graševinu 279 barrique i srebro za Pinot bijeli.

Preiner vina, Sveti Urban: zlato za Pušipel, zlato za Sauvignon, zlato za Pinot crni, srebro za Graševinu, srebro za Urban cuvee i srebro za Muškat žuti.

OPG Kocijan Petar, Štrigova: zlato za Cabernet sauvignon, zlato za Rajnski rizling, srebro za Pušipel classic, srebro za Sauvignon i bronca za Chardonnay Anno Bona.

Vinska kuća Kossi, Štrigova: srebro za Pušipel, srebro za Rajnski rizling i bronca za Graševinu.

Vina Kojter, Sveti Urban: veliko zlato za Rajnski rizling kasna berba, veliko zlato za Pinot bijeli izborna berba i srebro za Pušipel kasna berba.

deMar vina, Sveti Đurđ: veliko zlato za Rajnski rizling (šampion), veliko zlato za Muškat žuti, zlato za Graševinu i zlato za Muškat otonel.

Stjepan Pozvek, Dunjkovec: zlato za Chardonnay i zlato za Cabernet sauvignon barique.

Vinarija Šafran, Breznički Hum: zlato za Graševinu kasna berba, zlato za Pinot sivi, zlato za Muškat žuti, srebro za Rajnski rizling, srebro za Manzoni, srebro za Graševinu i srebro za Sauvignon.

Vinska kuća Kirić, Ludbreški Sigeček: zlato za Chardonnay i zlato za Graševinu.

Dalibor Jagić, Hrženica: zlato za Chardonnay i zlato za Rajnski rizling.

Vinarija Kerman, Sveti Urban: zlato za Traminac mirišljavi, srebro za Silvanac zeleni, srebro za Sauvignon, bronca za Rizling rajnski i bronca za Muškat žuti.

Vina Medenjak, Sveti Urban: srebro za Rajnski rizling, srebro za Muškat žuti, srebro za Graševinu i srebro za Sauvignon.

Vinarija Hren, Selnica: zlato za Žuti muškat, zlato za Sivi pinot i bronca za Doroteu.

OPG Posedi, Krištanovec: zlato za Kupinovo vino.

Dražen Banjkovec, Hrženica: zlato za Graševinu i srebro za Muškat žuti.

Vladimir Čurila, Ludbreg: zlato za Graševinu 3 amigos, zlato za Silvanac zeleni i srebro za Rajnski rizling.

Munđarov breg, Filip Palašek, Frkanovec: zlato za Rajnski rizling, srebro za Muškat žuti i bronca za Pinot noir.

Obitelj Damira Markovića, Sveti Đurđ: zlato za Rajnski rizling.

OPG Maček, Nedelišće: zlato za Pinot sivi i srebro za Moslavac.

Luka Friščić, Vina Frille, Martijanec: zlato za Pinot sivi, srebro za Chardonnay i srebro za Traminac.

Vinarija Matočec, Đurđevac: zlato za Sauvignon, srebro za Graševinu, srebro za Chardonnay, bronca za Pinot sivi.

OPG Najman Dragutin, Varaždinske Toplice: zlato za Muškat žuti, srebro za Rajnski rizling i srebro za Graševinu.

Podrum Štrigova, Štrigova: srebro za Pinot crni, srebro za Muškat žuti, srebro za Pinot bijeli i bronca za Chardonnay.

OPG Valpatić, Sveti Urban: srebro za Mješavinu crnih sorata i srebro za Silvanac zeleni.

Željko Horvat, Majerje: srebro za Sauvignon.

OPG Šajnović, Železna Gora: srebro za Rajnski rizling, srebro za Muškat žuti, bronca za Muškat žuti i bronca za Vino Šajnović.

OPG Zaltko Kocen, Leskovec: srebro za Muškat žuti.

OPG Jelka Levačić, Sveti Urban: bronca za Rajnski rizling, bronca za Sauvignon i bronca za Chardonnay.

OPG Srećko Šajnović, Sveti Urban: bronca za Sauvignon i bronca za Rizling rajnski.

Darko Tomica, Đurđevac: bronca za Miješano vino.

Kad smo nedavno pisali o tome može li se u perspektivi desiti da Međimurje dobije župana, gradonačelnika ili općinskog načelnika iz redova romske nacionalne manjine, mnogima se to činilo poput znanstvene fantastike. Međutim, već ovi lokalni izbori potvrđuju da je proces političkog organiziranja Roma u Međimurskoj županiji započeo, a ostaje vidjeti koji su njegovi krajnji dosezi.

Naime, u Gradu Mursko Središće te općinama Nedelišće i Pribislavec Romi na predstojeće izbore izlaze sa svojim samostalnim listama. Njihovi predstavnici očekuju da će im takav nastup na izborima i jedinstvena podrška glasača u romskim naseljima donijeti najmanje jedno mjesto u gradskom, odnosno općinskim vijećima, a možda i više.

Među nositeljima triju romskih lista najviše iskustva ima Milorad Mihanović iz Sitnica. Dugogodišnji je aktivist, što je, zasigurno, bila prednost prilikom prikupljanja potpisa za kandidaturu.

-Prikupili smo oko 180 potpisa, ne samo u Sitnicama, nego i u Hlapičini, Peklenici, Štrukovcu i drugim gradskim naseljima. Nemamo novaca za kampanju i medije, ali ja sam čovjek iz naroda, svaki dan komuniciram s mnogo ljudi, pa sam, unatoč tome što su me zvale i neke političke stranke, želio na izborima dijeliti sudbinu svojih sumještana iz naselja. Mi jesmo Romi, ali smo i Međimurci i Hrvati, pa mi je jedina želja miran suživot s većinskim stanovništvom. Očekujem da bismo mogli dobiti 1-2 vijećnika i sudjelovati u kreiranju politike Grada Mursko Središće, naročito kada je u pitanju odnos prema našem naselju, kaže Milorad Mihanović.

Među listama za Općinsko vijeće Općine Nedelišće nalazi se i ona koju čine uglavnom mlađi Romi iz Paraga. Predvodi je Martina Oršuš.

-Mi mladi želimo pokazati da se može izaći iz začaranog kruga. Vjerujem da se premalo zna koliko je mladih, školovanih Roma, pa sam i osobno pri završetku školovanja za prvostupnicu sestrinstva. Obrazovanje koje smo stekli, a sve više mojih vršnjaka upisuje fakultete, podloga je na kojoj želimo graditi promjene, ne samo za nas mlade nego i naše starije stanovništvo. Iako smo vrlo mlada lista pomažu nam i oni iskusniji, poput Matjaša Oršuša, te uz njihovu pomoć želimo razvijati našu sredinu i graditi bolje odnose s većinskom zajednicom. Ovakav stav podržava sve više ljudi u našem naselju, svjesni da kao mladi, obrazovani ljudi i njima možemo pomoći, te otvoriti perspektive da svi živimo bolje. Uvjerena sam da ćemo biti zastupljeni u Općinskom vijeću Općine Nedelišće, možda i s 2-3 vijećnika, nada se Martina Oršuš.

Slično razmišlja i nositelj romske liste za Općinsko vijeće Općine Pribislavec Kruno Oršuš.

-Organizirali smo se i napravili listu, jer vjerujemo da će se naši predstavnici u Općinskom vijeću najbolje zalagati za potrebe sviju nas ovdje u naselju. Siguran sam da ćemo imati podršku svih Roma iz naše zajednice i očekujem da ćemo svakako dobiti barem jednog vijećnika, rekao je Kruno Oršuš.

Sva ova razmišljanja potvrđuju nekoliko stvari. Prije svega, dani kada su se, prema legendama iz političkih kuloara, romski glasovi dobivali za pivo i kobasice nepovratno su prošli. Međimurski Romi su shvatili da o sudbini svojih naselja mogu i trebaju odlučivati u predstavničkim tijelima općina i gradova na čijem području žive. Dosadašnja razjedinjenost i pojedinačni interesi očito će, s vremenom, prerasti u organizirane nastupe mladih i sve obrazovanijih Roma u gotovo svim jedinicama lokalne samouprave gdje se nalaze romska naselja. Prve samostalne liste s kojima se pojavljuju na ovim lokalnim izborima neka su vrsta generalne probe za ono što će, bez ikakve dileme, sigurno uslijediti.

Iako neki kažu da su procjene prema kojima u Međimurju živi oko 15 tisuća Roma prenapuhane, posve je sigurno da stvarna brojka ne može biti mnogo manja. S obzirom na demografske trendove i činjenicu da je na prošlim lokalnim izborima glasalo tek 45 posto međimurskih birača, masovniji odaziv Roma i disciplinirano glasanje za vlastite liste mogao bi im, možda ne sada, ali u perspektivi donijeti takav broj vijećnika bez kojih će se, u sredinama gdje se budu kandidirali, teško formirati vladajuća većina.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović za današnjeg je službenog posjeta Čakovcu, tijekom boravka u Gospodarskoj zoni istok, govorio o značaju lokalnih izbora.

– Lokalni izbori su važni jer je to direktan odnos između politike i ljudi. Hrvatska ima milijun općina, ali ne mislim da je to najvažniji hrvatski problem. Postoje neke općine i gradovi, kao ovi, koji mogu funkcionirati sami, ali i neki koji ne mogu. Mislim da je ustroj Hrvatske održiv, iako se neki neće složiti sa mnom, ali na njemu treba raditi, smatra Milanović.

Kratko je odgovorio i na pitanje kako gleda na pražnjenje ovih prostora s obzirom na odlaske na rad u inozemstvo.

– Ljudi imaju mogućnosti raditi vani. Ovdje ne vidim neko veliko pražnjenje, kao ni u Zaboku gdje sam boravio ranije. Broj stanovnika u tim sredinama ne pada previše i situacija je dosta stabilna, jer ovdje ima mogućnosti. Ljudima ne možete zamjeriti kada se bore za bolji život i odlaze, jer imaju pravo na to, a na nama je stvoriti uvjete da ostanu ovdje. Ova zona je jedan od primjera, jer je sve pripremljeno i za godinu dana će, sigurno, biti posve popunjena – rekao je Milanović.

Dođoh, vidjeh, odoh! Tako bi se ukratko mogao opisati današnji kratkotrajni posjet Čakovcu predsjednika RH, Zorana Milanovića. U pozivu novinarima piše da je došao u službeni posjet Gradu, a da mu je domaćin gradonačelnik Stjepan Kovač. No, više je to bio prijateljski nego službeni i sve je bilo brzinski.

Pješice je prošao nekoliko stotina metara Gospodarskom zonom Istok, zatim sa svojom bulumentom još malo prošetao središtem Čakovca te popio kavu s domaćinima, Kovačem i njegovim zamjenicima Mariom Medvedom i Zoranom Vidovićem. Okolo su sjedili građani i pozvani aktivisti. I gotovo.

E, da, kavu je popio u istom Caffe baru Park’s u Ulici kralja Tomislava gdje je to prije tjedna dana učinio i predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković. Šteta da nisu uskladili termine pa da dođu istovremeno. Bilo bi puno zanimljivije nego ovo danas.

„Vrijeme je i da učenici s teškoćama konačno dobiju školsku zgradu kakvu trebaju i kakva je primjerena za nastavu u 21. stoljeću. Postojeći Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec izgrađen je prije više od pola stoljeća, a kapacitet mu je tri puta manje učenika nego što ga trenutno polazi“, rekao je, među ostalim gradonačelnik Stjepan Kovač, najavljujući skori početak radova na novom objektu.

Regionalni Edukacijsko-rehabilitacijski centar, osim novih prostora Centra za odgoj i obrazovanje, imat će i prostorije, radionice i dvorane za provođenje dodatnih aktivnosti usmjerenih prema osobama s teškoćama. Nova centar će se nalaziti u južnom dijelu Čakovca, Martanama Istok, na lokaciji koju je prije više godina osigurao Grad Čakovec. Cijeli projekt težak je 80 milijuna kuna, a izvori financiranja su osigurani dogovorom između Grada Čakovca i resornih ministarstava.

Grad Čakovec izdvaja znatni iznos iz proračuna kako bi podupro projekte i programe usmjerene osobama s teškoćama, posebno djeci. Osim osiguravanja pomoćnika u nastavi svim čakovečkim osnovnoškolcima s valjanim rješenjem, sufinanciraju se i pomagači u dječjim vrtićima, rana intervencija, ali i udruge koje za cilj imaju poboljšanje uvjeta života i uključivanje u društvo osoba s invaliditetom. Novi Regionalni edukacijsko rehabilitacijski centar standard i mogućnosti naših sugrađana s teškoćama podići na višu razinu te tako pripomoći njihovom što kvalitetnijem uključivanju u društvo.