16.05.2021., Sibenik - Otvorena su biralista na lokalnim izborim, na kojima gradjani i gradjanke Sibenika biraju novu vlast koja ce ih voditi iduce cetri godine.
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Prema najnovijim informacijama Državnog izbornog povjerenstva do 16:30 sati na lokalne izbore u Međimurskoj županiji izašlo je 35,17%, odnosno 32.735 od 93.074 birača. To je minimalno povećanje u odnosu na 2017.godinu kada je do tog vremena na birališta izašlo 34,73% birača. Radi se o podacima s 153 od 157 biračkih mjesta. Prednjače Ličko-senjska županija s 20,67% i Dubrovačko-neretvanska županija s 18,95%, dok je u susjednoj Varaždinska županija dosada glasalo 17,14% birača.
U Međimurju najveći odaziv i dalje je u Gornjem Mihaljevcu s 51,88% i Goričanu s 47,69%, dok je u Čakovcu dosada glasalo 35,42% birača. Najmanja izlaznost od 28,62% zabilježena je u Murskom Središću.
Mario Maruševac, kandidat Slobodne Hrvatske za gradonačelnika Grada Čakovca, u pratnji kćeri Tene i Donne, u poslijepodnevnim satima stigao je na glasovanje. U svom izboru uživa punu i iskrenu podršku svoje obitelji.
Nakon 12 godina rada u Prelogu poznati domaći trgovački lanac KTC znatno je proširio svoje prodajne prostore, a uz obnovljeni supermarket i poljoljekarnu iznimno je atraktivan i restoranski prostor koji, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, sada vrlo komforno može ugostiti do 300 gostiju. U obnovu je uloženo oko 3 milijuna eura, a već su prvi kupci bili prepuni iznimno pozitivnih dojmova. Kako je bilo na otvorenju pogledajte u videu.
03.06.2013., Cakovec- Predsjednik drzavnog izbornog povjerenstva Medjimurske zupanije Milko Sambolek, objavio rezultate lokalnih izbora.
Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
Kako doznajemo od predsjednika Županijskog izbornog povjerenstva Milka Samboleka izbori na području Međimurske županije protiču bez problema.
-Za onaj dio koji je u našoj nadležnosti zasada nismo imali nikakvih većih prigovora ili primjedbi. Tijekom jutra predstavnici općinskih i gradskih izbornih povjerenstava obišli su sve biračke odbore i prema informacijama kojima raspolažemo nije bilo problema. Ukoliko se nešto i desi u okviru njihove nadležnosti sasvim se sigurno radi o sitnicama, jer da su u pitanju veći prijepore i mi bismo bili upoznati s time, kaže Sambolek.
Tako, po svemu sudeći, najveći problem na području naše županije ostaje niski postotak izlaznosti prema kojem smo, do 11:30, bili na posljednjem mjestu u Hrvatskoj. Vidjet ćemo hoće li se situacija popraviti tijekom dana, ali treba reći da je i prije 4 godine prijepodnevna izlaznost bila na sličnoj razini, a u konačnici je glasalo 44,67 posto upisanih birača.
Preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek danas je na biralište stigao u pratnji kćerke Tene. Ona mu je pomogla da svoj glasački listić ubaci u biračku kutiju.
Među kandidatima za župana na ovim je lokalnim izborima i Dejan Levačić kao nezavisni s podrškom Domovinskog pokreta. Kao i njegovi protukandidati i on je izašao na biralište te, nakon glasanja, uputio poziv građanima da se u što većem broju izjasne o tome kome žele dati svoje povjerenje.
Na dan izbora mi se u Deset kratkih portala medjimurski.hr držimo stare izreke: In vino veritas. Zato je naš današnji gost predsjednik Udruge vinogradara i vinara Međimurske županije “Hortus Croatie” David Štampar. Pije li rađe čisto ili gemište, bijelo ili crno, Pušpel ili Sauvigno samo su neka od pitanja koja smo mu postavili.
Posjetili smo je u njezinom domu u Svetoj Mariji u Ulici Zelengaj 14 gdje u obiteljskom gnijezdu živi sa suprugom Josipom pune 53 godine.
-Imamo mali vrt i voćnjak. Volimo cvijeće. O tome više brine suprug, a ja sam orijentirana na ručni rad. Volimo pogledati dobar dokumentarac na TV, suprug utakmicu, a ja tada uzimam u ruke balo i batiće za druženje s čipkom – kazala nam je Magdalena Kvakan.
Danas je njihov dom svojevrsna galerija rukotvorstva, čije su kreacije obiteljski ponos, ne samo osobni već i ponos Svete Marije koja je Magdalenu prepoznala i višestruko je nagradila.
-Već kao djevojčica imala sam iglu u rukama. U osnovnoj školi imali smo ručni rad i tu sam naučila prve ubode iglom. Godine 1997. obnovile smo rad Društva žena. Tada smo osnovale i sekciju ručnih radova. Voditeljica je bila naša sumještanka Katarina Srpak. Mnoge su žene tada naučile „našivavati”.
A čipkanje?
–S njim sam se upoznala šezdesetih godina kod susjede i nitko drugi to nije radio. Čipka je ponovo ugledala svjetlo dana 1995. godine kada ju je iz zaborava izvukla Nada Mance, učiteljica u Svetoj Mariji i od tada se obnavlja u KUD-u Ivan Mustač Kantor da bi 2009. bila upisana u registar zaštićenih nematerijalnih dobara RH kao kulturno dobro, a od 2010. godine ima zaštitu izvornosti. Iste godine je osnovana i Udruga Svetomarska čipka.
Tada počinje procvat čipkarstva?
– Da. Počele su radionice na kojima se u početku znalo okupiti po 20 čipkarica. Kasnije su se uključivala i školska djeca. Zbog pandemije radionice se ne održavaju, ali većina čipkarica radi kod kuće. Čipka je ubrzo postala prepoznatljiva, a čipkarice su odlazile na razne manifestacije gdje se prezentirala, postale smo zaštitni znak Svete Marije.
Osobno o rukotvorstvu?
–Intenzivnije sam se počela baviti ručnim radom kad sam radila kao tajnica mjesne OŠ. Ustvari više sam radila goblene, a počela sam i šivati nakon završenog tečaja krojenja i šivanja . Moram spomenuti da smo u organizaciji Društva žena 1974. godine organizirale tečaj krojenja i šivanja. Uspješno je završilo tečaj od 100 sati 37 žena i djevojaka. Izradila sam stolnjake, nadstolnjake, tabletiće, ne znam im broja. Uglavnom sam dosta poklonila prijateljima, rodbini, a i u humanitarne svrhe. Uglavnom su s cvjetnim uzorcima a i prigodnim božićnim, uskrsnim. Svaki ručni rad je zahtjevan i onaj rađen iglom i onaj batićima. Ako želiš postići savršenstvo u izradi rukotvorina moraš imati strpljenja, upornosti i posvetiti se s puno ljubavi.
Čipka je došla na red 2008. godine, a prve osnove čipke naučila me Biserka Poljak. Ona je bila voditeljica i učila nas je izrađivati čipku. Kasnije sam za neke finese u čipkanju pitala Katarinu Varga. Zahvalna sam i jednoj i drugoj što su me naučile.
Posebnost Svetomarske čipke?
– U Svetoj Mariji su se plele špice. Zato je čipka posebna, ona se izrađuje na bali s batićima namotanim koncem i radi na podlošku (formi) na kojem su samo točkice koje čipkarica mora naučiti čitati i iz kojih nastanu razni motivi čipke. Plete se neprekinutom niti. Izvorni motivi su poculice, struglja, stara cifra, križ, srce i još puno drugih motiva. Prvo učimo križ da bi savladali sam način pletenja stezice. Ona je ustvari osnova za daljnje formiranje uzorka. Za prvu čipku – križ koji sam izradila sigurno mi je trebalo 10 sati. Mogu reći da sam usavršila tehniku izrade čipke iako ona zahtjeva i daljnje usavršavanje. Meni je jako bitno da ono što radim napravim kako treba pa makar utrošila duplo vremena. Važna mi je kvaliteta, a ne kvantiteta pa neka radim koliko god dugo.Uglavnom izrađujem fragmente poculica, zatim srca, anđele, ustvari razne vrste suvenira. Ono što se traži za poklone. Zadovoljstvo mi je izrađivati i poklanjati onome tko zna vrijednost čipke ali i ostalih rukotvorina. Posebno mi je drago što je moja čipka završila ne samo širom Hrvatske, Europe već i u prekomorskim zemljama. Do sada sam izradila preko 600 kreacija. Pola je poklonjeno što prijateljima, rodbini ili u humanitarne svrhe. – Kaže Magdalena
Za humanitarne svrhe kad poklanja vrijedi dvostruko ako je od srca. Ljudi to prepoznaju. Postala je prepoznatljiva i sve je više tražena. Znate neki muškarci prepoznaju njezinu vrijednost i ljepotu, a to mi je posebno drago. Pa znate kako je naš župan gospodin Posavec nedavno na otkrivanju biste Ivanu Mustaču-Kantoru rekao: “U Sveto Mariji imate 3 posebnosti – prekrasnu crkvu, Ivana Mustača Kantora i čipku.”
Eto, znači da trebamo njegovati ono kaj imamo i s tim se ponositi. Ja obično velim da je čipka dragulj Svete Marije. Mladi danas u vrijeme nove tehnike malo su manje skloni izradi čipke jer tu treba puno strpljivosti. Na sreću ima zainteresiranih, ali moramo više i poticati.
-Sretna sam što unatoč zdravstvenim poteškoćama mogu plesti. To mi je lijek za dušu, ne mislim na bolest zapravo lakše se nosim s bolestima. Ako posustaneš, ah ja to ne bi znala, ne ide to meni i slične izjave, samo su izgovori. Meni to upravo čini zadovoljstvo. Zapravo kad mi je najteže uzmem u ruke batiće i premećem ih ne misleći na vrijeme. Tako ponekad dnevno pletem 2 do 3 sata uz prekide. -Kaže zadovoljna i ponosna.
Ime Magdalene Kvakan, popularno znanu Magicu, znaju žitelji istočnog dijela Međimurja jer je 10 godina bila tajnica OŠ Marija na Muri (op. Sveta Marija).
–Bila su to lijepa vremena. I danas imam kontakte s bivšim učiteljima. Konačno u to vrijeme seže i naše prijateljstvo, a i mnoga druga prijateljstva. No, nakon 10 godina zapošljavam se u državnoj upravi na mjestu matičarke u Svetoj Mariji gdje sam provela 29 godina. Odradila sam punih 40 godina staža. U mirovini sam – rekla je o sebi i ponosno dodala kako ima dva sina, Nenada koji živi u Kotoribi i Dinaka koji je u Donjoj Dubravi. Baka je troje unučadi.
Do pred neko vrijeme bila je aktivna u mjesnim udrugama.
Do kada ćete raditi?
– Dok god budem mogla. Isto tako spremna sam pokazati na izložbama ne samo čipku već i ostali ručni rad. Treba se ponositi lijepim stvarima. Bila sam sretna što sam i ove godine unatoč zdravstvenim problemima izlagala u Muzeju u Prelogu povodom Dana žena. Suprug mi je podrška i „štima” se s mojim radovima. Posebno čuvam poculicu svoje bake s motivom jagnješce stare oko 100 godina koju je ona izradila.
Na kraju moram istaći posebno zadovoljstvo što motiv moje čipke krasi natpisne ploče na ulazu u Svetu Mariju, a original sam poklonila Općini i krasi općinske prostorije – završila je puna zadovoljstva.
Jedina žena među kandidatima za poziciju čakovečkog gradonačelnika Ljerka Cividini u prijepodnevnim je satima izašla na biralište. Kao i u mnogo toga drugoga, tako je i na glasanju imala svesrdnu podršku obitelji.
Među onima koji su ispunili svoju građansku dužnost tijekom prijepodneva bio je i načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc. Budući da je do 11:30 sati na području općine glasalo samo 11,65% birača Škvorc je sve stanovnike pozvao da izađu na izbore i izraze svoju volju.
