Četverodnevna radionica Računalne igre za najmlađe, u organizaciji udruga Međimurski informatički klub (MIK) i Mladi informatički stručnjaci (MIS), završena je u utorak, 13. srpnja. Provedena je u sklopu besplatnih ljetnih radionica za djecu i mlade, a u cijelosti financirana sredstvima Grada Čakovca. Zbog velikog interesa za sudjelovanjem, radionica je podijeljena na dva dijela kako bi svi zainteresirani imali priliku prisustvovati.

Na radionici upriličenoj u informatičkoj učionici Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje tridesetak polaznika steklo je osnove razvoja računalnih igara, od samog stvaranja ideje i definiranja sadržaja (slika, zvučnih efekata i sl.) do upoznavanja s razvojnim okruženjem PyCharm te mogućnostima programskog jezika Python i Pygame Zero bibliotekom. Polaznici su na zanimljiv i kreativan način stekli uvid u svijet programiranja i stvaranja računalnih igara te praktičnim primjerima od pasivnih igrača postali aktivni stvaratelji.

–Naučili smo kako se crtaju grafički oblici (poput kružnica i pravokutnika), a zatim i postavljaju likovi u okvire. Ideja je bila izraditi igru u kojoj glavni lik, mali majmunčić s košarom, lovi voće koje naizmjenično pada. Za svaki uhvaćeni komad dobivaju se bodovi, dok propušteno rezultira gubitkom bodova. Djeci je bilo jako zanimljivo vidjeti kako se biraju pozadine, animiraju likovi i uključuju zvučni efekt, odnosno kako se aktivno sudjeluje u razvoju i osmišljavanju igara. Vrijeme na radionici doslovno nam je proletjelo. Ovo je pokazatelj da ljeto može biti zabavno i poučno, a radionice poput ove obogaćuju ljetne praznike i djeci pružaju mogućnost da usvoje nova znanja i pomiču granice svojih mogućnosti, naglasio je voditelj radionice Dejan Drabić, mag.inf., ujedno predsjednik udruge Mladi informatički stručnjaci (MIS) koja u partnerstvu s udrugom MIK tijekom ljetnih praznika provodi niz od 17 besplatnih radionica za djecu i mlade.

Građevinski radovi kod baroknog dvorca Bela II u blizini Novog Marofa završili su pogubno za dvojicu radnika, javlja jutarnji.hr. Njih su dvojica sudjelovali na sanaciji i oko dvorca dubine oblagali kanal dubine oko četiri metra kada je došlo do odrona i zatrpala ih je zemlja.

Nesreća se dogodila malo prije 14 sati, a kad je policija iz Varaždina stigla na teren, hitna pomoć je već bila ondje, ali liječnici su mogli samo konstatirati njihovu smrt. U 15.10 sati je prvo otkopano i izvučeno mrtvo tijelo 45-godišnjeg muškarca, dok je nakon nekoliko sati iskopano tijelo i drugog radnika koji je imao 22 godine.

Dvorac Bela II, inače, u vlasništvu je istaknutog hrvatskog poduzetnika Dubravka Hoića iz Varždina, koji je donedavno bio na čelu osam tvrtki poslovnog sustava Calzedonije.

– Izuzetno mi je žao što se dogodila ova tragična nesreća na mom posjedu. Nisam još uspio saznati detalje, Izražavam duboku sućut obiteljima stradalih – rekao je za Jutarnji Hoić.

Kao što smo danas već objavili Županijska bolnica Čakovec dobila je prvog specijalistu dječje kirurgije. Radi se o 32-godišnjem Svenu Palu iz Čakovca koji je završio Medicinski fakultet u Rijeci te stručni poslijediplomski studij Dječje kirurgije i završava stručni poslijediplomski studij Medicine rada i sporta na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Osim u Županijskoj bolnici Čakovec, dio specijalizacije Dječje kirurgije odradio je i na Klinici za dječje bolesti u Zagrebu.

U njegovoj impresivnoj biografiji su i naslovi asistenta Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci te asistenta u području biomedicine i zdravstva Sveučilišta Sjever u Varaždinu, a znanstveni je suradnik Međimurskog veleučilišta u Čakovcu na predmetu Medicina u sportu i turizmu. Liječnik je hrvatske nogometne reprezentacije U-19, član multidisciplinarnog odbora Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike pri Ministarstvu zdravstva, član koordinacijskog odbora „Grad Čakovec – grad prijatelj djece“, nacionalni koordinator javne kampanje o podizanju svjesnosti o racionalnoj uporabi antibiotika, član povjerenstva za kvalitetu Županijske bolnice Čakovec, a tu lista ne prestaje.

Ovaj mladi stručnjak svoje korijene vuče iz obitelji u kojoj se sve vrti oko medicine, pa je pokojni djed Đorđe bio osnivač pedijatrijske djelatnosti čakovečke bolnice, majka Marina je mikrobiolog i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, a otac Andrej ugledni čakovečki radiolog.

Dolazite iz medicinske obitelji?

-Da, to je nešto na što sam stvarno ponosan. Moji su medicinari od djeda koji je tu bio prvi bolnički pedijatar, tate radiologa i mame koja je mikrobiolog. Tako sam već od malena znao što želim biti u životu i na kraju sam se odlučio za dječju kirurgiju te nedavno i službeno postao specijalist dječje kirurgije.

Izbor zvanja je, znači, otpočetka bio jasan?

-Medicina je dio mojeg obiteljskog naslijeđa i od samog je djetinjstva, preko djeda i roditelja, dio mene. Tako da sam ljubav prema medicini i brizi o ljudima razvio od malih nogu. Pokazalo se da mi je posebno lijepo raditi s djecom i zato sam se odlučio za tu specijalizaciju.

Što Vas posebno privlači medicini?

-Prije svega mogućnost da pomognem ljudima i rad za opće dobro. To mi je, nekako, od malena bila misao vodilja na koji bih način mogao promijeniti i poboljšati svijet oko sebe. Medicina mi u tome pruža velike mogućnosti, od širokog izbora različitih specijalizacija do neposrednog kontakta s pacijentima koji je, meni osobno, jako važan i bitan i mislim da tu stvarno možemo napraviti razliku.

Kada ste počeli raditi u čakovečkoj bolnici i kako je tekla sama specijalizacija?

-Nakon što sam jedno vrijeme radio kao asistent na Medicinskom fakultetu u Rijeci, u čakovečku bolnicu došao sam u lipnju 2015.godine kada je raspisan natječaj za specijalizaciju iz dječje kirurgije. Tadašnji ravnatelj dr. Miroslav Horvat i šef kirurgije dr. Robert Grudić prepoznali su važnost tog segmenta, a meni je bila velika želja upravo takva specijalizacija. Kao što je predviđeno pravilnikom ministarstva, nakon dvije godine specijalizacije ovdje otišao sam u Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj gdje mi je bio mentor prof. Božidar Župančić, a nakon njegovog odlaska u mirovinu prof. Stjepan Višnjić i prim. Zoran Bahtijarević.

Prvi ste specijalist ove vrste u čakovečkoj bolnici?

-Treba reći da je prvi specijalist dječje kirurgije iz Međimurja dr. Nikica Lesjak koji radi u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu. U našoj ustanovi ja sam prvi specijalist te vrste i naravno da je to velika odgovornost. Moram, međutim, istaknuti da sam od početka specijalizacije imao podršku svih ravnatelja i šefova kirurgije čakovečke bolnice što mi je puno pomoglo i na čemu sam im svima jako zahvalan. Kroz cijeli proces moje specijalizacije razvijali su se planovi i ideje za organizaciju dječje kirurgije tako da kad sam završio specijalizaciju već je mnogo toga, što se tiče samog prostora i opreme, bilo riješeno. Na specijalizaciji iz Dječje kirurgije sada je i kolegica dr Ana Trstenjak tako da se nadam da će se i ona uskoro vratiti u Županijsku bolnicu Čakovec.

Jeste li se dosada u svom stažu susreli s nekim osobito složenim operacijama na području dječje kirurgije?

-Tu u čakovečkoj bolnici na sreću ne toliko, jer se dosta toga iz ovog segmenta dosada rješavalo u Varaždinu i Zagrebu što će se, nadam se, sada promijeniti. Naravno da je u Klaićevoj, kao centralnoj dječjoj ustanovi za cijelu Hrvatsku, bilo takvih slučajeva i to mi je uvelike pomoglo u stjecanju potrebnih znanja i iskustava.

Kako ste se snašli u čakovečkoj bolnici i kakvi su međuljudski odnosi?

-Meni je ovdje lijepo raditi, a kako sam, kao šte ste spomenuli, uz ovu ustanovu i obiteljski vezan nekako je smatram svojim drugim domom. Kada sam bio školarac dešavalo se ponekad da sam poslije nastave ovdje čekao roditelje da završe s poslom, pa u šali mogu reći da u čakovečkoj bolnici boravim od malena. Već sam spomenuo podršku koju sam imao tijekom specijalizacije, a to se nastavlja i danas, kako od mojih kolega, same uprave i sadašnjeg šefa kirurgije dr. Krištofića što uvelike doprinosi kvalitetnom razvoju dječje kirurgije u našoj bolnici.

Imate raznovrsne interese i angažmane kako unutar same medicine, tako i izvan nje?

-U nekim segmentima slijedim stope mog mentora prim. Bahtijarevića, pa sam se uključio i u sportsku medicinu. Liječnik sam U-19 hrvatske nogometne reprezentacije, surađujem kao član Medicinske komisije s Hrvatskim karate savezom i dosta sam uključen u taj sportski dio što mi je posebno drago s obzirom da sam cijelo djetinjstvo trenirao upravo karate. U kirurgiji je to nekako normalno, jer osim što radimo svoj redovan posao i ja i moji kolege aktivni smo i u nekim drugim područjima, a dosta nas je aktivno baš u tom segmentu sportske medicine. Kod sportaša su česte ozljede koje zahtijevaju kirurški tretman, pa je bolje na terenu pokušati prevenirati nastanak ozljede nego čekati da dođu ovdje na liječenje.

Kako korona kriza jenjava sustav se polako vraća na staro?

-Koronavirus je, nažalost, poremetio mnogo toga, ne samo u našem medicinskom aspektu, nego je utjecao i na niz drugih stvari koje smo dosada uzimali zdravo za gotovo. Nadam se da ćemo se što prije uspjeti vratiti na staro, jer bi nam to bitno olakšalo posao i kontakte s pacijentima, ali i sve ostale kontakte izvan posla.

Kakvi su daljnji planovi, vidite li se u privatnoj praksi?

-Što se tiče dječje kirurgije ne vidim se u privatnoj praksi, jer smatram da se i unutar naše ustanove mogu itekako osigurati uvjeti da se, uz minimalne liste čekanja, zadovolje sve potrebe naše i okolnih županija u ovom segmentu. Naše su operacijske sale zadovoljavajuće opremljena, a već smo osigurali neke setove koji su nam potrebni za operacije djece, dok je dio natječaja za drugu potrebnu opremu također u tijeku. Posebno me raduje što će se, nakon traumatologije, operacijskog bloka i vaskularne kirurgije, sada pristupiti rekonstrukciji Odjela abdominalne i dječje kirurgije čime će se dodatno prilagoditi određeni kapaciteti potrebni za smještaj djece, ali i njihovih roditelja.

Što dolazak dr. Pala znači za Županijsku bolnicu Čakovec pitali smo i v.d. ravnatelja dr. Igora Šegovića?

-Dolaskom dr. Pala kao prvog specijalista dječje kirurgije u našu bolnicu imamo mogućnost dodatno podignuti kvalitetu naše usluge. Prije svega, većina naših malih pacijenta, kod kojih je prisutna kirurška problematika, više neće morati odlaziti u druge centre na preglede i neke operativne zahvate, već će ih dr. Pal obavljati ovdje. S obzirom da se dokazao kao čovjek, odličan kirurg i vrhunski stručnjak uvjeren sam da će, uz brojne kontakte koje ima s vrhunskim dječjim kirurzima u drugim centrima, u našoj bolnici moći pružiti najbolju moguću skrb malim pacijentima kod kojih su nužni operativni zahvati.

Broj pregleda koji će dječji kirurg raditi u našoj bolnici biti će izrazito visok zato što djeca imaju dosta kirurške problematike, a uvjeren sam da će dr. Pal svojim aktivnostima podići svijest i o nekim specifičnim temama poput onih vezanih uz mokraćni sustav, kao što je postajanje fimoza ili refluksa, pa će na taj način puno pripomoći zbrinjavanju djece.

Odjel pedijatrije je također vrlo zadovoljan što smo dobili dječjeg kirurga, jer se tamo često postavljaju određene dijagnoze gdje je potrebna njegova pomoć, posebice kod padova djece na glavu ili drugih hitnih kirurških zahvata npr. kod upale slijepog crijeva ili zapletaja crijeva. Njegova pomoć biti će potrebna i Odjelu neonatologije gdje se zbrinjavaju novorođena djeca i gdje su intervencije dječjeg kirurga također često potrebne. Uz sve to, siguran sam da će dr. Pal značajno pripomoći cjelokupnoj bolničkoj kirurškoj djelatnosti u njenom daljnjem razvoju i napredovanju.

Osim sportskih aktivnosti za djecu, u Općini Nedelišće redovito se usvajaju i druga znanja i vještine. Spojiti zabavu i koristan rad na programiranju mbota u sklopu projekata Instituta za razvoj i inovativnost mladih koji im se nude, za robotičare Udruge žena Pretetinec normalna je stvar. Za njih je 2020./2021. bila najizazovnija sezona do sada budući da su mlađi robotičari sudjelovali u dva projekta, a za njih se spremali ili sami kod kuće ili online s mentoricom Matejom Šafarić Novak.

U robotičkom natjecanju Croatian Makers liga, robotičari Udruge sudjelovali su petu godinu zaredom. U ukupnom poretku sezonu su završili na 4.mjestu, dok je jedan od njihovih natjecatelja, Borna Ladić, u čak dva kola lige bio prvi! U projektu Generacija NOW, u organizaciji IRIM-a i HT-a, robotičari su sudjelovali sa svojim izumom – Super Marica. Radi se o robotu kojega su programirali da vozi stazom Dječje biciklijade, a u projektu su sudjelovali Borna Ladić, Magdalena Kirić, Klara Kirić i Nikša Dovečer.

U PONOĆ istječu aktualne epidemiološke mjere koje je Stožer propisao do 15. srpnja.

Kako Index.hr doznaje, sve će se mjere produljiti za još 15 dana uz dvije manje izmjene. 

Dvije su promjene tek u Odluci o izmjeni i dopunama Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere, dok se Odluka o uvođenju posebne organizacije rada za djelatnost trgovine koja se obavlja u prodavaonicama i trgovačkim centrima, Odluka o izmjeni Odluke o načinu organizacije javnog prijevoza putnika radi sprječavanja širenja bolesti covid-19 i Odluka o izmjeni Odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH samo produljuju do 31. srpnja, javlja Index.

Prva se promjena odnosi na uvođenje covid-potvrda za autoškole, a drugom se definira kakve mjere mogu biti propisane za profesionalne umjetničke izvedbe i programe.

Prema novoj odluci Stožera, autoškole mogu teorijski dio i satove vožnje održavati bez ograničenja, ako polaznici, predavači i instruktori posjeduju EU digitalne covid-potvrde. Dakle, oni s covid-potvrdama moći će uživo slušati teorijski dio, ne samo online, a na satovima vožnje više neće morati nositi maske niti će imati druga epidemiološka ograničenja.

Što se profesionalnih umjetničkih izvedba i programa, kinoprojekcija i izložba u muzejskim, galerijskim i ostalim izložbenim prostorima, Stožer sada eksplicitno definira da se za te događaje, ako lokalni stožeri donesu strože odluke, primjenjuju one koje vrijede na nacionalnoj razini.