Miroslav Škoro podnio je ostavku na mjestu predsjednika Domovinskog pokreta!

‘Ovim putem podnosim neopozivu ostavku na dužnost predsjednika stranke Domovinski pokret, sa sjedištem u Zagrebu, kao i na sve ostale dužnosti u stranci, s danom 20. srpnja 2021. godine.

Ostavku podnosim jer smatram da je sazrelo vrijeme da Domovinski pokret nastavi svoje uspješno političko djelovanje pod drugim, novim vodstvom. Ponosan sam što smo uspjeli oformiti političku stranku DP, koju je hrvatski narod prepoznao kao opciju koja želi, može i zna očuvati hrvatske nacionalne interese, vrijednosti koje su utkane u naše državne i narodne temelje. Bila mi je iznimna čast i najiskrenije vam zahvaljujem na ukazanom povjerenju, koje sam dobio odlukom da budem prvi predsjednik Domovinskog pokreta.

U tek nešto više od godine dana od osnutka naše stranke, zajedničkim smo naporima ostvarili velike uspjehe na državnim i lokalnim izborima, nametnuvši se, uz potvrdu volje birača, kao treća snaga i treća opcija u Republici Hrvatskoj. To, kao i beskompromisno političko zalaganje za ključne nacionalne interese i slobode svakog našeg državljana – nitko nam ne može osporiti.

Iako se ovim putem, iz posve osobnih razloga, odričem prava biti biran na dužnosti i u tijela Domovinskog pokreta, ostat ću i dalje vjerni član stranke i svojim sudjelovanjem u njezinom radu te svim pratećim aktivnostima, bez zadrške ću pridonositi ostvarenju naših stranačkih interesa.

Vrijedilo je!’, napisao je Škoro na Facebooku.

Jasminka i Leo Lisjak uzgajaju američke borovnice u Šenkovcu. Godišnje uberu oko pet tona bobica. Opovrgavaju one koji misle da je ekološka proizvodnja neodrživa, skupa i neisplativa, piše Večernji list.

Njima u poslu pomaže i njihov pas Harley, koji se vrijedno bori protiv voluharica. Pripada pasmini Jack Russel. Da se bave konvencionalnom poljoprivredom štetočina bi se riješili otrovima, ali ako žele zadržati ekocertifikat, otrove ne smiju koristiti.

– Voluharice napadaju i njihova nas je najezda jako unazadila, pa sadnice koje smo posadili 2015. godine ne rastu prema planu. Nabavili smo zato psa koji je zasad najbolje rješenje koje smo isprobali. Kako ne smijemo koristiti otrove, proučavali smo literaturu i pronašli informacije o psima. Nabavili smo Jack Russela koji gotovo svaki dan nađe barem jednu voluharicu, pa i cijela gnijezda. Harley je stalno u voćnjaku, ruje i rastjerava ih – objašnjava Jasminka Lisjak za Večernji list.

Na jednom hektaru zemljišta imaju 3500 grmova. Uberu oko pet tona bobica godišnje. Dobili su i ekocertifikat, zeleni europski listić.

– Ima potražnje za ekološkom hranom. Prvo smo ih nosili na plac u Čakovec i Varaždin, a onda sam malo pojačala marketing i istraživala tržište preko društvenih mreža. Našla sam kupce iz cijele Hrvatske i dalje se priča širila usmeno, od kupca do kupca – rekla je Jasminka novinaru Večernjeg lista.

Cijeli tekst možete pročitati klikom ovdje.

Portal medjimurski.hr svakodnevno vam nastoji prenijeti što više informacija iz međimurskih općina i gradova. Pišući o novostima iz života pojedinih međimurskih sredina odlučili smo istražiti što su prioriteti njihovog razvoja i koji se projekti provode ili će se realizirati u skorije vrijeme. Budući da autor ovih redaka gotovo svakog dana kontaktira s načelnicima općina, posebno onih iz donjeg Međimurja, dogovorili smo da naše čitatelje, a posebice stanovnike u tim sredinama, redovno izvješćujemo što ima novoga.

Držeći se svojih predizbornih obećanja o tome da će njihov rad biti potpuno javan i transparentanna naš su se poziv za ovakvu vrstu komunikacije rado odazvali: Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija, Bojana Petrić, načelnica Općine Donji Vidovec i Dario Friščić, načelnik Općine Kotoriba.

Tako vam već danas donosimo novost iz Općine Sveta Marija. Općinska načelnica Đurđica Slamek posebnu pažnju pridaje brizi o najmlađima.

-Mi upravo izrađujemo projektnu dokumentaciju za nadogradnju Dječjeg vrtića Kockavica, jer su nam postojeći kapaciteti premali za potrebe smještaja djece. To me, u biti, veseli, jer djeca su naša budućnost i dok se broj djece u našim naseljima ne smanjuje, barem ne drastično, živjet će i naša naselja, istaknula je puna optimizma te navela detalje projekta.

-Nadograditi će se 2 prostorije za dvije odgojne skupine s pripadajućim sanitarnim čvorom , prostorija za „vešeraj”, 1 natkrivena terasa na katu i 1 u prizemlju za skupinu djece iz jaslica, ured za ravnatelja, 1 prostorija za odgojitelje te soba za izolaciju. Ugradit će se i lift. Procijenjena vrijednost radova je 3.000.000 kuna + PDV, dok će opremanje stajati oko 500.000 kn +PDV. Iskreno se veselim realizaciji projekta jer će djeca dobiti još bolje uvjete boravka, a odgojitelji bolje uvjete za rad, dok će se ujedno zadovoljiti i potrebe za boravak sve predškolske djece u našem dječjem vrtiću. 
Projekt će se kandidirati na Mjeru 7.4.1. Iskreno se nadam da će biti odabran za sufinanciranje, jer su potrebe za nadogradnjom realne, rekla je načelnica Slamek i navela kako Općina ne bi mogla sama financirati tako veliki iznos s obzirom da su u tijeku velika ulaganja u Aglomeraciju, a slijedi i asfaltiranje nerazvrstanih cesta koje se moraju sanirati nakon Aglomeracije. Iako se projekt sufinancira s čak 90%, Općina bi trebala izdvojiti 10% što iznosi oko 450.000 kuna. 

U Svetoj Mariji, kao i drugim sredinama, se tiho i nenametljivo radi. Ipak pred spomenutom sredinom je ovih dana niz zahtjevnih zadaća i obveza, jer će uskoro blagdan Velike Gospe uz koji se veže i Dan općine, pa aktivnosti neće nedostajati. Konačno, ljudi su ih se poželjeli jer im je pandemijska 2020.godina sve to „ukrala.

Cijene obiteljskih kuća pale su tijekom prošle godine za 6,4 posto, a medijalna cijena kvadrata iznosila je 540 kuna, objavljeno je u velikoj analizi tržišta nekretnina Ministarstva gospodarstva i Ekonomskog instituta, javlja Danica.hr.

Medijalna cijena kvadrata obiteljske kuće najniža je u Koprivničko-križevačkoj županiji i iznosi svega 51 kunu po četvornome metru. Na području Bjelovara kupoprodajna cijena lani je bila 75 kuna, u virovitičkom kraju 123 kune, Međimurju 232, a Varaždinu 119 kuna.

Istodobno, najskuplje kuće prodavale su se lani na području Splitsko-dalmatinske županije, i to po medijalnoj cijeni od 4123 kune. Slijede Šibensko-kninska s 3783 kune i Zagreb s 3500 kuna po kvadratu, piše Danica.

Cijeli tekst možete pročitati klikom ovdje.