Vrijedni i neumorni umirovljenici članovi Matice umirovljenika MŽ podružnica Nedelišće uredili su svoj vanjski kutak kod Doma umirovljenika u Nedelišću. Svojim rukama i angažmanom obojali su i postavili viseću kuglanu u njihov takozvani parkić, dok je Općina Nedelišće postavila stolove i klupice da imaju gdje odmoriti nakon kuglanja , popiti kavicu, prelistati novine i prokomentirati aktualnosti u općini.
Članovi Matice izuzetno su aktivni i rado se uključuju u sve aktivnosti u općini. Osim što vode brigu o starijim potrebitim osobama i umirovljenicima općine, vrlo rado se uključuju ali i organiziraju rekreativna i sportska druženja.
Uz redovita svakodnevna druženja unutar svoje Podružnice također su i suorganizatori Susreta umirovljenika Međimurske županije na Mesapu na kojem sudjeluje više od 900 umirovljenika iz 26 Podružnica iz cijelog Međimurja. Aktivni su i na kulturnoj sceni sa svojom Folklornom sekcijom podružnice. Provode i preventivne aktivnosti za očuvanje zdravlja (predavanja, mjerenje šećera u krvi, mjerenje krvnog tlaka), – po potrebi organiziraju i druge aktivnosti koje su na korist njihovim članovima. Podružnica broji oko 780 članova. Na kraju možemo samo reći HVALA VAM! – poručuju iz općine.
Papa Franjo ove je godine utemeljio “Svjetski dan baka i djedova i starijih osoba” koji će se jednom u godini obilježavati u Rimokatoličkoj crkvi kako bi im se odala počast i naglasila njihova važnost u društvu.
Njihov Dan obilježavat će se četvrtu nedjelju u srpnju. Taj datum dostojno je obilježen i u Gornjem Kraljevcu, malom mjestu u općini Vratišinec. Sve to prije svega zahvaljući agilnim članicama KUU „Društvo žena“ Gornji Kraljevec koje, kako je na prigodnoj priredbi rekao općinski načelnik Mihael Grbavac, znaju naći prigodu, vrijeme i mjesto za održavanje priredbi.
-Sjetile ste se najstarijih i osvjetlale time obraz nas mlađih, ali i naše Općine. Pokazale ste kako starijima za sve učinjeno treba odati počast i zahvalu. Čestitam vam na tome – rekao je prvi čovjek Općine.
One su u organizaciju priredbe, kao dar najstarijima, uključile sve naraštaje sklone kulturno umjetničkom izražavanju: učenici iz Gornjeg Kraljevca, Pjevački zbor KUU i njihovu Dramsku skupinu, a u goste su im došli članovi KUU „Kaštel“ iz Pribislavca. Svi su oni, izravno ili neizravno poslali poruku da se pojača skrb o starijim osobama.
-Stoga, sjetite se svojih baka i djedova i pokažite im koliko vam znače u životu – poručili su na kraju.
Priredba je održana na prostorima ispred mjesnog društvenog doma u popodnevnim satima, sparini i temeraturi od 34 stupnjeva C u hladnu. I pored toga, pobudila je veliki interes mještana.
Lokalni izbori su održani potkraj svibnja, u lipnju su u svoje fotelje zasjeli neki novi župani, a neki stari su samo produžili mandat. Potom su morali ispuniti i nove imovinske kartice u kojima su vidljive velike razlike u njihovim plaćama.
Rekorder po neto plaći je župan osječko-baranjske županije HDZ-ov IvanAnušić.Anušić je u svojoj novoj imovinskoj kartici napisao kako mu je neto plaća 19.975 kuna, znači samo 25 kuna mu nedostaje do okruglog broja od 20 tisuća kuna mjesečno.
Odmah iza Anušića s neto plaćama većima od 19 tisuća kuna smjestili su se HDZ-ov župan vukovarsko-srijemski Damir Dekanićs 19.927 kuna i župan zagrebački Stjepan Kožićs neto plaćom od 19.500 kuna. Između 18 i 19 tisuća kuna neto plaće ima pet župana – HDZ-ova požeško-slavonska županica Antonija Jozić(18.701 kn), koprivničko-križevački Darko Koren(18.630 kn), HDZ-ov novi varaždinski župan Anđelko Stričak(18.462 kn), nova karlovačka županica iz redova vladajuće stranke Martina Furdek-Hajdin(18.333 kn) te dubrovačko-neretvanski župan, HDZ-ovac Nikola Dobroslavić (18.295 kn). Treba napomenuti kako je posljednja Dobroslavićeva imovinska kartica iz srpnja 2017. godine pa je moguće da se u četiri godine plaća i izmijenila, piše Net.hr.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, iako vodi najveći grad-županiju u Hrvatskoj s najviše stanovnika, sa svojom se netom plaćom smjestio negdje oko sredine ove liste. Između 17 i 18 tisuća neto plaću imaju zadarski župan, HDZ-ovac Božidar Longin(17.955 kn) koji je svoju posljednju imovinsku karticu predao u veljači prošle godine, a nakon njega je HDZ-ov župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić(17.693). Potom slijedi vječni SDP-ov župan primorsko-goranski Zlatko Komadina(17.507 kn) i već spomenuti zagrebački gradonačelnik i vođa platforme Možemo! Tomislav Tomaševićs 17.387 kuna. Malo iznad 17 tisuća kuna neto ima i HDZ-ov bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić(17.013 kn).
Pri dnu ove liste je župan Virovitičko-podravske županije, HDZ-ovac Igor Andrović(16.590 kn), koji je posljednju imovinsku karticu predao u lipnju 2019. godine, potom slijedi istarski župan Boris Miletić (16.494 kn) iz IDS-a, međimurski Matija Posavec(16.142 kuna) te SDP-ov krapinsko-zagorski župan Željko Kolars neto plaćom od 16.124 kuna.
Na samom dnu s plaćama manjima od 16 tisuća kuna su splitsko-dalmatinski župan, HDZ-ovacBlaženko Boban(15.707) koji je svoju zadnju imovinsku karticu predao u srpnju 2017. godine te novi HDZ-ov sisačko-moslavački župan Ivan Celjak(15.645 kn).
U ovoj listi plaća moramo naglasiti kako za dio župana još nije objavljena nova imovinska kartica koju moraju predati nakon izbora, dok za nove župane Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije, Marka Jelićai Ernesta Petryja, nema niti starijeg podatka o plaći na funkciji župana.
Danas će se nastaviti pretežno sunčano i vruće vrijeme. Vjetar povremeno umjeren jugozapadni, ali uz visoku temperaturu i sparinu baš i neće predstavljati neko osvježenje. Jutarnja temperatura od 18 do 22, a najviša dnevna između 32 i 34 Celzijeva stupnja.
Sutra se nastavlja pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab, povremeno do umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura oko 19, a najviša dnevna između 31 i 34°C.
Ekipa Jutarnjeg lista bila je u posjeti Romima u Međimurju, ne bi li otkrila koliko je zapravo među njima onih koji su cijepljeni.
Najveća je tu koncentracija Roma u Hrvatskoj na najmanje kvadrata. U 12 romskih naselja obitava 12.000 Roma. Velika većina njih, necijepljena. Dok je u cijeloj Hrvatskoj cijepljenost slaba, u tim je naseljima gotovo nikakva.
Koliko je Roma dosad cijepljeno ne zna se jer, kažu epidemiolozi, “ne pitamo ih mi da se nacionalno deklariraju”. Reći će tek da je – malo, koliko im se čini – govori zastupnik Kajtazi. Tek će reći da sigurno nema više od 10 posto procijepljenih Roma.
Sad kad po Facebooku uz točku cijepljenja stavljaju nož, vilicu, novčić… pa ovaj kao privučen magnetom, stoji priljubljen uz ruku, počeli su se bojati. Romi imaju svoje bojazni, toga sam se i bojao. Interes je pao i do danas se nije vratio, a sumnjam i da hoće. Ipak, dolaskom u naselje, sigurno bi bio bolji. U svijetu se organiziraju razne kampanje da se ljude pridobije na cijepljenje, a nama je teško jedan bus dovesti ljudima – ljutit je Kajtazi.
Dr. Pal ne zna gdje zapelo. Ona je od HZJZ-a dobila, kaže, službeni upit da iznese svoj stav treba li se nešto posebno poduzimati u vezi s cijepljenjem Roma iz naselja. Razgovarala je o tome sa suradnicima, ali i sa šefom međimurskog Stožera civilne zaštite, Josipom Grivcem.
– Zaključak je da smo vrlo spremni cijepiti sve zainteresirani, ali na način kako smo cijepili dosad. Ne raditi posebne protokole. Imali smo punktove u Nedelišću, Murskom Središću i Prelogu kako bismo se približili stanovnicima i pozivali smo sve Međimurce da se cijepe, neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti. Da cijepljenje, uz prisutnost svih potrebnih službi, među kojima i hitne pomoći, bude maksimalno sigurno.
– Ako se učeni ljudi ne žele cijepiti, zašto bi mi? Oni sigurno znaju nešto, što nama ne govore – rezoniraju u romskom naselju Piškorovec.
Jedni vjeruju u koronu, ali ne u cjepivo, drugi uopće ne vjeruju da korona postoji. Za početak. Slijedi niz varijanti na temu. Sumnjičavima je sumnja postala čvrsto uvjerenje kad su društvenim mrežama počele kružiti slike s kovanicom koja čvrsto, kao magnetom, prianja uz mjesto cijepljenja. Kovanice, žlice i vilice “zalijepljene” uz mišku, iz nekog su ih razloga užasnule.
Josip, koji se ne odaziva kad ga zovu Šerif, kako piše na kući, cijepio se s obje doze. “Nisam se bojao”, kaže.
Pfizer zovu svakako, bajzer, rajzer, frizer…
Stjepan Oršuš, Adamov brat, smije se majci jer ima 74 godine i boji se cijepljenja.
– Ona se boji? A jeste se vi cijepili?
– Nisam. Planiram se. Budem.
Romeo Horvat bi se, kaže, cijepio. O koroni, veli, ne zna ništa. Ide u sedmi razred Osnovne škole Mala Subotica.
– Učiteljica nam je pričala o cijepljenju i rekla da možemo ići u Čakovec i cijepiti se. Rekao sam svojima, rekli su mi “ako želiš, idi”. Oni ne žele – kaže i nudi se da prati ekipu Jutarnjeg naseljem zbog mnogo pasa. No, na ovoj vrućini, oni se, lijeno zavaljeni ni ne obaziru na nas, Samo repom tjeraju muhe.
Posjed Međimurje sa sjedištem u Čakovcu kralj Karlo VI. Habsburgovac darovao je obitelji Althan iz zahvalnosti s obzirom da je grof Althan u španjolskom građanskom ratu spasio život kralju. Kad je kralj Karlo nakon smrti Josipa I. postao i kraljem Mađarske, našao je načina i mogućnosti da svog spasioca obilno nagradi. Grof Mihajlo Althan postao je gospodarom Međimurja te ujedno i velikim županom županije Zala. Kralj je taj svoj dar nadopunio još i sa 100 000 forinti novčane nagrade. Legenda kaže da je kralj taj svoj darovni ugovor poslao grofici u jednoj uskrsnoj pisanici.
Nakon smrti grofa Althana 1722.g. zakonitom nasljednicom Međimurja postala je njegova supruga.
Althanovu ženu nazivali su u ono doba u Čakovcu Venerom, zbog iznimne ljepote. Zvala se Ana Maria Belriguardo Pignatelli rođena je 27. srpnja 1689., a bila je dvorska dama kralja Karla. Nakon dolaska u Međimurje bila je mecena umjetnika i znanstvenika te graditeljica mnogih sakralnih i profanih spomenika u Međimurju.
Nije u redu iznevjeriti birače kao što je to učinila vijećnica, a trojku iz transparentnosti dobili smo jer traženi podaci na našoj web stranici nisu dovoljno vidljivi, rekao nam je načelnik Horvat.
Iako se nakon izbora činilo da će u Općini Donji Kraljevec kandidati koalicije NL Matije Posavca i SDP-a lako formirati većinu u Općinskom vijeću, jer su na izborima dobili većinsku podršku birača s 53,93% situacija se zakuhala već na prvoj sjednici. Tada je, naime, na iznenađenje svojih kolega s liste, na kojoj je izabrana u Općinsko vijeće, vijećnica Snježana Pongrac za predsjednika vijeća podržala Mladena Taradija iz HDZ-a, a ne Zorana Strahiju koji je predložen od strane spomenute koalicije kojoj je i sama pripadala. Nakon toga uslijedilo je nekoliko medijskih istupa vijećnice Pongrac u kojima je pokušala obrazložiti svoj stav, pa smo načelnika Općine Donji Kraljevec Miljenka Horvata pitali kako on gleda na postizbornu situaciju u svojoj općini.
-Izbori su pokazali što ljudi žele u općini, a na vijeću se desilo to što se desilo. Najjednostavnije rečeno, prelazak jedne naše vijećnice na drugu stranu bez ikakvog razloga, barem po onome što ja znam. Sve do početka same sjednice nas sedmero bili smo zajedno i vijećnica Pongrac nijednom riječju nije izrazila neku svoju primjedbu, prigovor ili kritiku, niti se protivila bilo čemu što smo dogovorili. Jedino što je tražila promjenu radnog mjesta, ali smo joj jasno dali do znanja da se to ne rješava na Općinskom vijeću, već postoje zakonske i zakonite procedure za tako nešto. Nakon svega toga ona je na sjednici glasala za HDZ-ov prijedlog predsjednika Općinskog vijeća. Čitao sam proteklih dana raznorazna obrazloženja zašto je to učinila i prešla na drugu stranu, ali mogu reći da ništa od onoga što tvrdi „ne drži vodu“.
Prije svega, mi smo i u prošlom sazivu Općinskog vijeća imali odnos glasova 7-6 i njezin je glas i tada bio prevaga, a ne kao što tvrdi da je tek sada njezin glas odlučujući. Naime, tada je jedan vijećnik SDP-a izašao iz koalicije i rekao da će svoj rad nastaviti kao nezavisni vijećnik. Tako da je i tada glas sviju onih koji su činili većinu, pa naravno i njezin, bio vrlo bitan, jer je, u svakom trenutku, mogla rušiti bilo koju odluku usvojenu na Općinskom vijeću. Svaki naš vijećnik je i u prošlom sazivu, jer smo, ponavljam, i tada imali 7 glasova, bio je presudan faktor. Prema tome, znači, po tom je pitanju i u prošlom i u ovom mandatu bila ista stvar. Slažem se da svaki čovjek ima pravo samostalnog odlučivanja i glasanja, ali u tome ne može izdati osnovnu premisu prema kojoj vlast obnašaju oni koji su dobili većinsku podršku birača, a ne manjina koja na neki način, koji ne bih komentirao, dođe do toga glasa.
Ne želim ružno govoriti, niti tako komentirati ovo što se sada desilo, ali mislim da s njezine strane to nije u redu prema biračima, nije u redu prema glasačima, niti ljudima koji su je odabrali. Jednako tako nije u redu niti prema nositelju liste, nije ni fer prema meni, jer sam se uvijek prema svakom vijećniku odnosio korektno i pošteno. Jedino njezino nezadovoljstvo za koje ja znam datira još s početka proteklog mandata kada je bila moja zamjenica. Tada je mislila da će primati plaću kao što je, nekad, dobivao zamjenik načelnika. Ne znam kako je to mogla misliti kada smo u HSS-u donijeli stranačku odluku da nećemo imati profesionalnog zamjenika, odnosno nećemo imati plaćenog zamjenika zbog uštede za općinski proračun. Uostalom i Vlada RH je novim zakonom utvrdila da općini veličine naše ne treba plaćeni, niti profesionalni zamjenik, a mi smo to još onda predvidjeli. Zato smo tada odlučili da će zamjenik biti volonter koji će, bez naknade, pomagati načelniku bude li trebalo, pojašnjava situaciju Horvat.
Kao jedan od motiva za promjenu svog stava vijećnica Pongrac navodi i stanje na groblju u Hodošanu?
-Teško je to razumjeti, jer govori se da je groblje devastirano, ali odgovorno mogu reći da to groblje može poslužiti kao primjer uređenosti. Uostalom, u obnovu i uređenje je uloženo oko 600 tisuća kuna, pa je ocjena da je zapušteno najblaže rečeno čudna, naglašava Horvat.
Kako će seovakav odnos snaga odraziti na rad izvršne vlasti?
-Po novom zakonu ova situacija nema baš neki utjecaj na izvršnu vlast. Znači, izvršna vlast radi svoj posao, a ne bude li usvojen proračun raspisati će se novi izbori. Rasplet situacije ovisi o dosadašnjoj oporbi koja je na ovakav način došla do većine u Općinskom vijeću, a posebice vijećnici koja je prešla na njihovu stranu. Tako da ne ovisi puno o meni. Ja ću se i u vijeću i kao predstavnik izvršne vlasti ponašati moralno kao i dosada, a situacija u vijeću daleko je od moralnog ponašanja, jer se do jednog glasa došlo na vrlo čudan način što ide na dušu onih koji su takvu situaciju stvorili. Vrijeme će pokazati na koji je način i zašto došlo do toga, smatra Horvat.
Jeste li se s vijećnicom Pongrac nakon svega čuli i osobno?
-Pokušao sam nekoliko puta stupiti u kontakt, ali nisam uspio dobiti nikakav odgovor. Dobio sam tek jednu smiješnu poruku, kakvu bi, primjerice, napisalo dijete koje ne razumije u što se upušta, kaže načelnik.
Institut za financije većini je međimurskih gradova i općina, kao i samoj županiji dao peticu iz transparentnosti. Zbog čega je Općina Donji Kraljevec dobila trojku, u čemu je problem?
-Problem proizlazi iz našeg informatičkog sustava. Svi traženi podaci su javno objavljeni, ali možda zbog načina na koji su prikazani nisu dovoljno vidljivi prema kriterijima po kojima se ocjenjivalo. Naime, kada otvorite stranicu ne vidi se odmah sve, nego treba napraviti dodatni klik da se dođe do tih podataka, zbog čega je ocjena niža. Moram, međutim, reći da je sve što treba na internetu i našim web stranicama, a popraviti ćemo i spomenuti dio tako da ti podaci budu lakše dostupni, najavio je Horvat.
Prirodni prirast bio je i u 2020. godini negativan u svim županijama, odnosno nastavio se trend većeg broja umrlih nego rođenih u cijeloj zemlji. Ipak, u devet županija u odnosu na 2019. godinu bilo je više rođenih beba. Najveći broj rođenih beba imale su lani Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija, a najbolju stopu nataliteta Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija, koje su i vodeće gledaju li se brojke o prirodnom prirastu u 2020. godini. Najveći pad prirodnog prirasta u odnosu na 2019. imale su Virovitičko-podravska županija, Požeško-slavonska, Ličko-senjska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Pokazuju to objavljeni podaci DZS-a, a javlja Župan.hr
Međimurska županija ima najbolju stopu nataliteta, odnosno 10,3 rođenih na svakih 1.000 stanovnika. Za 3,09 posto povećan je broj rođenih beba u godinu dana, odnosno rođeno ih je 1.168 ili 35 više nego 2019.godine. Međimurje je u top pet i po prirodnom prirastu, koji je negativan u svim županijama, ali kod nas ta razlika iznosi 236 osoba koliko je više umrlih u odnosu na rođenei manja je jedino u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je u minusu za 148 osoba.
Analize portala Župan.hr su pokazale da je Županija među vodećima gleda li se ulaganje u obrazovanje, stipendije, pa čak i predškolski odgoj, iako Županije nisu nadležne za vrtiće.
U predstojećim planovima župan Matija Posavec ističe niz projekata vezanih upravo za obrazovanje.
‘Namjera nam je izgraditi 4. osnovnu školu u Čakovcu i novu zgradu Osnovne škole u Nedelišću, nove sportske dvorane, vrtiće te se nadamo da ćemo za realizaciju svih naših potreba uspjeti dobiti europska sredstva koja su nam na raspolaganju.’, rekao je nedavno župan.
Međimurska županija osim stipendija svake godine isplaćuje jednokratne naknade za sve srednjoškolce i studente. Tako i ove godine isplaćuje jednokratnu potporu za srednjoškolce u iznosu od 300 kuna te za sve redovne studente u iznosu od 600 kuna. Za potpore je u proračunu osiguran iznos od oko 2,4 milijuna kuna – 1,2 milijuna za oko 4.000 srednjoškolaca i 1,2 milijuna kuna za oko 2.000 studenata.
Za stipendije je osiguran iznos od 254.000 kuna. Za djecu hrvatskih branitelja Županija daje mjesečno 300 kuna stipendije, odnosno 3.000 kuna godišnje, za što je predviđen iznos u proračunu od 183.000 kuna.
Već 18 godina Obrtnička komora Međimurske županije provodi projekt stipendiranja učenika deficitarnih zanimanja u cilju da međimurskim obrtnicima osigura radnu snagu, a mladima pruži poticaj za školovanje u obrtničkim zanimanjima. Godišnja stipendija je 6.000 kuna
Županija također provodi projekt osiguravanja školske prehrane za najpotrebitije učenike, financiraju se osobni asistenti za potrebite vrtićance, prijevoz učenika…
Početkom godine otvoren je prvi znanstveno-istraživački centar Metalska jezgra, a nedavno i drugi znanstveno-istraživački centar – Centar održivog razvoja koji će se koristiti za potrebe Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i drugih znanstvenih subjekata.
‘Kako bismo stvorili što bolje uvjete za obrazovanje, ali i popravili kvalitetu života studenata, otvorili smo studentsku menzu i studentski dom, podupiremo ih kroz studentske kredite i jednokratne potpore, dok otvaranjem znanstveno-istraživačkih centara želimo ojačati Međimurje kao županiju znanja kroz jačanje znanstvene zajednice.’, rekao je prilikom otvaranja Centra župan Posavec.
Iako nije u nadležnosti županija, Međimurska je jedna od rijetkih koja ulaže u predškolski odgoj, a godinama ima praksu osiguravanja osobnih asistenata za djecu s teškoćama u razvoju vrtićke dobi.
I dok temperature dostižu svoje vrhunce, glazbenici neumorno rade. Dokaz tome je i promocija prvog spota ženske vokalne skupine „Pučpuljike“ koja djeluje od 2019. njegujući kulturno – umjetnički amaterizam kroz tradicijske folklorne napjeve i umjetničke obrade bogate hrvatske i strane glazbene scene.
Da su itekako vjerne svojem kraju i tradiciji govori i ime koje su nadjenule vokalnom sastavu što je stari međimurski naziv za prepelicu, a koji su kao simbol utkale i na pojaseve odore koje ih krase i čine jedinstvenima na brojnim nastupima i međunarodnim natjecanjima.
Uspješne, višestruko nagrađivane i sve popularnije „Pučpuljike“ ovih dana još više plijene pozornost javnosti ne samo svojom pojavom na sceni, već i promocijom prvog spota s pjesmom „Da bi imel perje“. Riječ je o tradicijskoj međimurskoj pjesmi čiji aranžman potpisuje Ladislav Varga. Ovaj prvijenac u izvedbi ŽVS „Pučpuljike“ odraz je uspješnog rada vokalnog sastava sa solisticom Simonom Novak u produkciji studia Audiolab 3.14 (Željka Posavca i Bojana Miljančića) i režiji Žana Novosela.
Pod voditeljskom palicom Andree Ščapec i scenskim rukovođenjem Kristine Premuš i Kristine Vrabec video spot sniman je na željezničkom kolodvoru u Kotoribi, Marini Prelog, Starom gradu u Čakovcu te Matulovom gruntu u Frkanovcu kojim upravlja Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode. Sam projekt snimanja videospota sufinanciran je sredstvima Međimurske županije.
