Hrvatsko – austrijska tvrtka REKIS d.o.o. posjeduje suvremeni pogon za oporabu otpadne PET ambalaže od boca za pića. Proizvodni se pogon nalazi u Donjoj Dubravi, Međimurska županija.
Zapošljavaju skladištara (m/ž)
Opis posla:
– Utovar i istovar kamiona – Priprema robe za otpremu – Označavanje robe naljepnicama prema uputama – Prijevoz robe u BigBagovima unutar kruga firme – Održavanje čistoće asfaltnih površina viličarom
Uvjeti:
– Srednja stručna sprema (SSS) – Iskustvo u radu s viličarom – Poželjna struka: skladištar, viličarist – Odgovornost, pedantnost i spremnost na učenje
Što nude:
– Ugovor o radu na neodređeno vrijeme nakon probnog roka – Mogućnost profesionalnog razvoja i napredovanja – Stimulativna primanja i sustav nagrađivanja prema rezultatima – Dodatne pogodnosti (regres, božićnica) – Edukacije i mentorstvo za daljnje usavršavanje
Učenici I. osnovne škole Čakovec obogatili su se neprocjenjivim iskustvom sudjelovanjem u Erasmus+ projektu Climate Wise Schools and Students, u sklopu mobilnosti održane u Debru, Sjeverna Makedonija.
Od 4. do 9. svibnja učenici Luna Plevnjak, Mia Nedeljko, Marija Režek, Samuel Horvat, Noah Sabolčec, Rudi Tuksar, Jakob Žnidar i Simon Horvat, u pratnji učiteljica Marije Toplek, Anite Vadas i Helene Slamek, sudjelovali su na kratkoročnoj razmjeni učenika. Tamo su se družili i učili zajedno s učenicima i učiteljima iz partnerskih škola iz Španjolske, Turske, Grčke, Portugala i domaćina iz Sjeverne Makedonije, u školi „28. NOEMVRI“ u Debru.
U sklopu mobilnosti učenici su bili glavni sudionici konferencije na kojoj su iznosili prijedloge za ublažavanje klimatskih promjena, sudjelovali na Food festivalu i kušali tradicionalne makedonske delicije. Aktivno su doprinosili radionicama posvećenima “zelenom putovanju”, a uz to su posjetili znamenitosti kao što su džamija sa satom, samostan u Rajčici, manastir Sveti Naum, te se divili prirodnim ljepotama Ohridskog i Debarskog jezera.
Tijekom boravka ostvarena su brojna prijateljstva, razvijene su komunikacijske vještine na engleskom jeziku te dodatno unaprijeđene socijalne vještine učenika.
Učenici i učitelji bili su smješteni u debarskoj banji Kosovrasti, mjestu koje je u bivšoj Jugoslaviji bilo dostupno isključivo političarima, vojnim generalima i pripadnicima više društvene klase, a nedavno je s ponosom otvorilo vrata sudionicima Erasmus projekata. Centar za rehabilitaciju, rekreaciju i opuštanje Kosovrasti doista je poseban – voda u bazenima dolazi iz ugaslog vulkana, prirodno je grijana i bogata korisnim mineralima kao što su sumpor, magnezij, natrij, kalij, kalcij i jod, a temperatura joj je između 39 i 40 °C.
Smješten uz rijeku Radiku, u podnožju planine Krčin, ovaj centar predstavlja pravi melem za tijelo, dušu i oči. Uz izuzetnu organizaciju, srdačne i gostoljubive domaćine ovo Erasmus iskustvo nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj zabrinjavajuće pada već drugi mjesec zaredom.
Riječ je o najvećem dvomjesečnom padu u Europskoj uniji, otkrivaju novi podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Pad u ožujku ove godine iznosio je dva posto (u odnosu na veljaču), a u veljači 3,9 posto (u odnosu na siječanj), piše Danica.hr.
“U ožujku ove godine, u usporedbi s veljačom, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je za 2,6 posto u eurozoni i za 1,9 posto u EU”, prve su procjene Eurostata objavljene u četvrtak.
U veljači pak međumjesečna industrijska proizvodnja porasla je za 1,1 posto i u eurozoni i u cijeloj Europskoj uniji.
U Irskoj je industrijska proizvodnja u ožujku bila veća za gotovo 15 posto u odnosu na veljaču ove godine, što je uvjerljivo najveći rast u EU.
Pod geslom „Zdravo je pravo“ Srednja škola Prelog uključila se u međunarodni projekt SHE – Schools for Health in Europe koji okuplja škole diljem Europe s ciljem promicanja zdravlja među djecom i mladima. Raznim aktivnostima tijekom školske godine učenici usvajaju znanja i vještine važne za zdrav i kvalitetan život, a pri tome se posebna pažnja posvećuje prehrani, kretanju i mentalnoj dobrobiti. Projekt se provodi u suradnji sa stručnjacima, među kojima je i Diana Uvodić-Đurić, dr. med. specijalistica školske medicine i nadležna školska liječnica učenika Srednje škole Prelog.
Jedna od nedavnih aktivnosti bila je edukacija za učenike turističko-hotelijerskog smjera i kuhara na temu “Zdrave i prave namirnice” gdje se zanimljivim i interaktivnim predavanjem razgovaralo o tome što zdrava prehrana uistinu znači i kako je povezati s našom lokalnom gastronomijom.
Liječnica Uvodić-Đurić istaknula je da zdrava prehrana ne znači odricanje nego ravnotežu, raznolikost i uživanje u hrani. Važno je jesti raznovrsno jer nijedna namirnica sama ne sadrži sve nutrijente koji su tijelu potrebni. Također, umjerenost i redovitost u obrocima ključ su zdravih prehrambenih navika. Posebno je naglasila važnost zajedničkog obroka jer hrana nije samo gorivo nego i prilika za druženje, uživanje i povezivanje – bilo s obitelji, prijateljima ili kolegama iz razreda. Hrana treba biti oku ugodna i pripremljena s pažnjom jer i vizualni dojam potiče uživanje i svijest o onome što jedemo.
Učenici su upoznati s piramidom zdrave prehrane čija baza su voće, povrće, žitarice i voda dok bi masnu, prerađenu hranu i slatkiše trebalo konzumirati što rjeđe. Posebno je istaknuta vrijednost lokalnih i sezonskih namirnica koje imaju brojne prednosti – nutritivno su bogatije, svježije, održivije i podupiru lokalne proizvođače. U Međimurju imamo sreću da nam je priroda nadohvat ruke – na tržnicama, u vrtovima, na poljima. Buče, povrće, voće, domaće meso, domaća brašna, jaja, sirevi, med i brojni drugi proizvodi iz naše okolice idealna su baza za pripremu zdravih i ukusnih obroka.
U tinejdžerskoj dobi lako je posegnuti za brzom hranom, gaziranim pićima i grickalicama. U toj dobi organizam u pravilu još ne osjeća posljedice takvih navika, ali dugoročno one mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Zdravlje se gradi dok smo zdravi – poručila je doktorica naglasivši kako je doručak najvažniji obrok dana, a pet manjih obroka dnevno optimalno je za stabilnu energiju i dobru koncentraciju. Debljina kao sve rašireniji problem među mladima, ne odnosi se samo na vanjski izgled. Povezana je s ozbiljnim stanjima poput dijabetesa, povišenog tlaka, problema sa zglobovima, pa i depresije. No, važno je znati da rješenje nije u gladovanju – nego u uravnoteženoj prehrani, redovitom kretanju i dobrom snu.
Predavanje je organizirano zahvaljujući angažmanu nastavnice Sanje Kovačić, koordinatorice Projektnog tima SHE u Srednjoj školi Prelog i pedagoginje Tanje Lilić.
Kako bi učenici nova znanja odmah mogli primijeniti u praksi, organizirana je i radionica u školskom kuharskom praktikumu pod vodstvom nastavnica Anice Naranđa i Milene Štajerec. Na radionici su pripremana jela od lokalnih i sezonskih namirnica: krem juha od buče, punjene tortilje s mesom i povrćem, rižoto s domaćim graškom, piletina punjena povrćem i sirom s domaćim njokima te desert od jogurta i višanja.
Kao dodatni poticaj učenicima doktorica Uvodić – Đurić poklonila je školi i učenicima knjigu „Zdravo! Ukusna, raznovrsna i zdrava jela“ autorice prim. mr. sc. Branislave Belović, dr. med. specijalistice pedijatrice, specijalistice socijalne medicine, liječnice i promotorice zdrave prehrane, koja je i sama rodom iz Međimurja.
Ova edukacija podsjetila nas je da zdrava prehrana ne mora biti skupa, dosadna ili komplicirana. Dapače, uz znanje, kreativnost i dostupne međimurske namirnice, možemo svakodnevno uživati u jelima koja hrane tijelo i čuvaju zdravlje.
Na nedavnom Međunarodnom ocjenjivanju vina u Štrigovi, što je uvertira u ovogodišnje Urbanovo, odnosno Festival Pušipela, najviše odličja opet su s razlogom osvojila vina odnjegovana u podrumima Vinarije Cmrečnjak u Svetom Urbanu. Ukupno 10 medalja zlatnog sjaja. S posebnim ponosom Rajko i Marko Cmrečnjak ovaj petak, subotu i nedjelju rado će ih ponuditi na kušanje vinskim znalcima i sladokuscima koji posjete Urbanovo.
Evo ih poimence: Pušipel Mađerka 2024. osvojio je Veliko zlato i proglašen je šampionomkvalitete u kategoriji vina “Pušipel”. Zlatom su se ovjenčali: Pušipel classic 2024., Silvanac zeleni 2024., Rizling rajnski 2024., Chardonnay 2024., Sauvignon 2024., Pinot sivi 2024., Polaris extra brut 2022., Muškat žuti 2024. i Sauvignon Mađerka 2024. godine. Sve su to mlada vina izuzetne kvalitete.
Naravno, sve to nije došlo preko noći i bez truda i uloženog znanja. Naime, da bi dostigli europski i svjetski vrh u kvaliteti vina, o čemu govori pedesetak najviših odličja osvojenih na sajmovima, izložbama i ocjenjivanjima vina širom svijeta, članovi obitelji Rajka Cmrečnjaka iz Svetog Urbana morali su unatrag trideset godina uložiti puno sredstava i odricati se koječega. Danas su najpoznatija i najuspješnija vinogradarska obitelj u Međimurju i među desetak najpoznatijih u Hrvatskoj.
Sin Marko je lumen, ponekad samozatajan, ali svojim kreacijama vina i osvojenim medaljama potvrdio se kao najbolji vinski stručnjak u ovom dijelu Hrvatske. Obožava rad u podrumu i svakodnevni susret s vinom. Ima slobodne ruke u svemu, na svoj način shvaća vino, zato i jesu tako mladenački svježa, razigrana, nemirna kao i njegov sin Jura, koji će ga jednog dana naslijediti u podrumu kao što je on oca Rajka.
Putujući svijetom vinorodnim krajevima i učeči od najboljih, Rajko Cmrečnjak odavno se uvjerio da samo vrhunska mehanizacija u vinogradu i uvođenje najnovije tehnologije u njegovanju vina, daju najbolje rezultate. Tako su već 1994. godine kupili prvu pneumatsku prešu, godinu dana kasnije uveli hlađenje mošta i vina… Danas prerađuju grožđe sa 35 hektara vinograda, od čega 28 u njihovom vlasništvu, a ostalo predaju kooperanti. Uredili su i opremili podrumski prostor veličine 1.200 četvornih metara s linijom vrhunske prerade: od kipanja grožđa do buteljiranja. Njihova vina njegovana na različite načine nalaze se u bocama sa 16 etiketa. Prednjače sauvignon, pušipel, sivi pinot, crni pinot, merlot i rizvanac te chardonnay, traminac, žuti muškat, graševina, rajnski rizling, silvanac zeleni…
Stotine je razloga da dođete ovaj vikend na Festival pušipela, odnosno Urbanovo 2025. u Štrigovu, a deset onih glavnih svakako su zlatna vina Vinarije Cmrečnjak, koje možete kušati na njihovom štandu i porazgovarati s vlasnicima.
Osim toga, njihova Vinoteka u Svetom Urbanu ima novo, ljetno radno vrijeme i to od ponedjeljka do četvrtka od 8 do 16 sati, petkom od 8 do 18 i subotom od 11 do 18 sati, dok je nedjeljom i praznikom zatvorena. U to vrijeme u Vinoteci možete kušati sva šampionska i zlatna Cmrečnjakova vina i uživati u bogatim okusima.
Za nekoliko dana očekuju nas lokalni izbori, a u Općini Kotoriba, nakon četiri godine vrijednog rada i niza ostvarenih projekata, aktualni načelnik DarioFriščić (HSLS) kandidirao se za novi mandat načelnika, kao i listu za općinsko vijeće.
Kad podvučete crtu, na koje projekte ste najponosniji?
Realizirali smo 30-ak infrastrukturnih projekata, a među njima se kao najveći ističu dovršenje izgradnje nove upravno-poslovne zgrade s cestom i parkiralištem, sufinanciranje izgradnje Sportskog centra Graničar, rekonstrukcija Ulice Ivana Mažuranića s parkiralištem i odvodnjom, obnova zgrade za komunalne strojeve te nabava raznih komunalnih strojeva i alata, završetak kanalizacijske mreže s novim asfaltnim zastorom u Ulici Katarine Zrinski te izgradnja dječjeg igrališta u centru Kotoribe.
Financirali smo obnovu vatrogasnog doma kojem je postavljeno novo krovište te je napravljena nova fasada, kao i nova plinska instalacija. Lovačkom društvu Jarebica sufinancirali smo izgradnju Lovačkog doma na što se u Kotoribi čekalo niz godina. Po pitanju infrastrukture ulagali smo i u naša ribolovna društva Žužička i Som, a u Sajmišnoj ulici prema ribičkom domu SRD-a Som smo postavili i javnu rasvjetu koja je postavljena i u dijelu Ulice Alojzija Stepinca na što su mještani također dugo čekali.
Puno smo pažnje posvetili našim najmlađima u Dječjem vrtiću gdje je postavljena nova ograda na dvorištu s ciljem povećanja sigurnosti, a dvorište smo opremili novim sadržajima. Djelatnicima vrtića smo i poboljšali uvjete kako bi bili zadovoljniji nego ranije. Uredili smo potkrovlje Knjižnice i čitaonice, a trenutno je u tijeku i dogradnja stubišta kako bi taj prostor dobio prikladniji ulaz. Tu je još i digitalni kino projektor koji smo nabavili za Dom kulture, izgrađena je punionica za električna vozila, sanirali smo nerazvrstane ceste u mjestu i drugi projekti.
Ono na što sam najponosniji je činjenica da smo uspjeli u naumu da hitna medicinska pomoć u Kotoribi umjesto samo vikendom, danas neprekidno radi svih sedam dana u tjednu. To je zdravstveni nadstandard i znači mnogo u spašavanju života.
Poznato je da Općinu čine ljudi, kakva ste ulaganja imali po tom pitanju?
Od početka mandata mi je želja bila da sa svim udrugama imamo odličan odnos i suradnju, a mislim da smo u tome i uspjeli. Znatno smo povećali sredstva za njihove programe i projekte, a oni su nam to vratili na način da su bili vrlo aktivni u svim općinskim manifestacijama, organizirali su samostalno ili u suradnji s nama i razne nove događaje i manifestacije, a postigli su i brojne uspjehe, svatko u svom djelokrugu te im na tome čestitam.
Osim udruga, povećali smo studentske stipendije i uveli stipendiranje učenika deficitarnih zanimanja, a najstarijim sumještanima pomagali smo kroz Socijalno vijeće i s blagdanskim poklon paketima. Uvedene su potpore pčelarima, a povećali smo i sufinanciranje za uređenje nekretnina i obnovu fasada te uveli sufinanciranje rušenja starih nekretnina, kao i najnoviju mjeru kojom dajemo po 10.000 eura za gradnju novih kuća. To je dio naše demografske politike, a formirali smo i novu stambenu zonu kod škole i vrtića te se nadamo da će taj prostor zaživjeti kao popularno mjesto za život.
Čime ste se još bavili u protekle četiri godine?
Fokus smo stavili i na kulturu pa je tako pri Ministarstvu kulture pokrenut postupak zaštite košaraštva kao nematerijalnog kulturnog dobra te zahvaljujem vrijednim mještanima koji su se angažirali po tom pitanju jer se radi o zaista kompleksnom projektu koji će nam, nadam se, biti dobar temelj i za pokretanje muzeja s istom tematikom, a tu je i poznata manifestacija Dani šibe i ribe koja je dijelom također posvećena košaraštvu. Objavljen je i Rječnik govora Kotoribe uz sufinanciranje Općine Kotoriba.
Najveći infrastrukturni projekti
Ono što nas je najviše mučilo i što sve Kotoripčane bode u oči je zgrada stare škole. Tu smo naslijedili prilično „vrući krumpir“ od bivše vlasti koja nije uspjela realizirati obnovu s europskim sredstvima te su odustali od otprilike milijun eura iz EU fondova, a stvorili i dodatne troškove za općinski proračun. Nismo odustali od tog projekta, a izuzetno mi je drago što smo nedavno, nakon puno truda i zalaganja, dobili pozitivan odgovor od strane Ministarstva graditeljstva te ćemo uspjeti obnoviti jedan od simbola Kotoribe.
Ministarstvo će s više od milijun eura financirati obnovu stare škole, kakav će ona izgled dobiti?
Nedavno smo potpisali ugovor kojim će nam dodijeliti 1.028.166,43 eura, a projekt uključuje potpunu obnovu i uređenje zgrade u kulturni centar s turističkim sadržajima i hortikulturnim uređenjem dvorišta, a nakon obnove imat ćemo razne mogućnosti i za druge sadržaje. Osim obnove stare škole, pripremali smo i razne druge projekte, pa mogu zadovoljno reći da nam više od deset projekata spremno čeka realizaciju.
Budući izgled stare škole
O kakvim se projektima radi?
Među prvima tu je svakako dogradnja vrtića kako bismo proširili njegov kapacitet te opremanje vrtića novim toboganom i raznim igralima i igračkama što će nam sufinancirati Ministarstvo demografije. S Hrvatskim Telekomom d.d. ugovorili smo izgradnju optičke mreže po cijeloj Kotoribi čime će svi mještani dobiti besplatan priključak na bržu internetsku vezu, a trošak za Općinu bit će minimalan.
Tu su i projekti poput dogradnje školske zgrade OŠ Jože Horvata, uređenja obale Šudergrabe, izgradnje reciklažnog dvorišta, izgradnje parkirališta u Dugoj ulici kod Doma kulture te solarne elektrane na zgradi općine, kao i proširenja groblja s daljnjim hortikulturnim uređenjem. Spremni su nam i projekti izgradnje pješačko-biciklističkih staza po Kotoribi, kao i kanalizacije u Poduzetničkoj zoni Jug gdje smo nedavno poduzetnicima prodali dodatne dvije parcele.
Kakvi su vam planovi za novi mandat?
Za početak je to svakako realizacija svih ranije navedenih projekata. Od novih planova tu je prije svega projekt Međugeneracijskog centra s dnevnim boravkom za naše starije sumještane, zatim bismo željeli osnovati vlastiti komunalni odjel i komunalno redarstvo te dodatno podići razinu sigurnosti u mjestu za što ćemo nastaviti razgovore s MUP-om i zalagati se za povratak policijske postaje u punu funkciju. Prema dogovoru sa ŽUC-om želimo adekvatno sanirati cestu prema Goričanu što do sad nismo mogli zbog angažiranih EU sredstava na tom projektu. Od HŽ-a ćemo zatražiti zgradu konačišta, parcelu iza tržnice te livadu uz prugu iza Doma zdravlja te na tim prostorima pokrenuti razne projekte sa sadržajima za mještane. Nekadašnji ugostiteljski objekt u ‘Donjem kraju’ uredit ćemo prema potrebama mještana, a ovisno o dostupnim izvorima financiranja bismo htjeli izgraditi i Dom za starije i nemoćne osobe kako bismo im smanjili troškove.
Zajednička predaja kandidature
Kroz Socijalno vijeće nastavit ćemo brinuti o ranjivim skupinama stanovništva, i dalje ćemo snažno podupirati rad svih naših udruga, a nastavit ćemo i s demografskim potporama s ciljem da naši mladi ostaju u Kotoribi. Želja nam je i popularizirati prostor s gradilištima kod škole i vrtića kao nove stambene zone za mlade obitelji. Također želimo uvesti i nove turističke i kulturne sadržaje za sve mještane i naše goste, a kotoripskim poduzetnicima i obrtnicima ponudit ćemo dodatni poticaj i pomoć jer oni su temelj našeg gospodarstva.
Za sva infrastrukturna i ostala ulaganja ćemo tražiti vanjske izvore financiranja sa županijske i državne razine te dostupne europske fondove.
Tko će vam pomagati u provedbi ovog ambicioznog plana?
Okupili smo odličnu ekipu uspješnih, sposobnih i poštenih ljudi svih generacija i različitih interesa koji čine našu listu kandidata za općinsko vijeće. To su RominaVolar, BornaValpatić, DianaŠarek, DamirSučić, SilvijaStojkov, KarloNikić, KristinaČižmešija, MarkoNađ, AndreaPišpek, DarioHrašćanec, GabrielaSiladi i ZvonimirHabuš. Iza njih stoji niz kvalitetnih projekata i djela vrijednih spomena, neopterećeni su politikom te im je jedini cilj napredak i boljitak Kotoribe.
Poruka mještanima za kraj?
Drage Kotoripčice i Kotoripčani, pozivam vas da u nedjelju, 18. svibnja izađete na izbore i povjerite svoj glas meni kao načelniku pod brojem 1 te našoj listi pod brojem 2 za članove Općinskog vijeća. Iza nas su četiri godine rada, ulaganja i zajedničkih uspjeha. Zajedno smo pokazali da Kotoriba može više i bolje. Naš plan za iduće četiri godine je konkretan, izvediv i s vizijom za bolju, sigurniju i uspješnu Kotoribu u kojoj načelnik i vijećnici slušaju potrebe mještana. Zajedno nastavljamo – hrabro i pošteno!
Općina Belica u proteklih je 20 godina, pod vodstvom načelnika Zvonimira Taradija – Piđana, postala prava općina po mjeri mladih obitelji, a nisu zapostavljene ni druge generacije. Uvedeni su najviši standardi u vrtiće, dnevni boravak i za školarce, gradilo se, obnavljalo, živjelo. Kako načelnik kaže, selo živi dok su ljudi aktivni! Uvijek maksimalno podržavši i rad udruga i osluškujući potrebe svojih mještana, načelnik Taradi poslao je i video poruku za mještane Belice i Gardinovca.
Zvonimir Taradi
– Dragi mještani i mještanke Općine Belica, bliži se kraj još jednom mandatnom razdoblju mog vođenja općine, a za koje ste mi dosad iskazivali neizmjerno povjerenje. Stečeno povjerenje trudio sam se opravdati dobrim i odgovornim upravljanjem.
A za dobro i odgovorno vođenje općine potreban je entuzijazam, energija, kao i znanje i iskustvo. Upravo ta rečenica opravdava moju kandidaturu za još jedan mandat… Mnoge ideje u oba naselja realizirali smo zajedno, na što sam izuzetno ponosan. Dugo se poznajemo i znate da vas ni ovaj put neću iznevjeriti. Hvala! – poručio je, među ostalim, načelnik Taradi, koji je dobro vođenje općine dokazao i podrškom mještana već punih 20 godina, što rijetko kojem načelniku polazi za rukom!
Zajedno s dijelom svog tima, ovaj put iz Nezavisne platforme Sjevera, kojeg čine: Marija Prekupec, Ivica Baksa, Andrej Strahija, Dragutin Braniša, Mateja Škvorc, Zlatko Furdi, Anita Fažon, Karlo Habuš, Lucija Požgaj, Marija Mesarić i Damir Mesarić, te županom Matijom Posavcem kao velikom potporom, planovi za sljedeći mandat, među ostalom, uključuju nastavak dogradnje dječjeg vrtića u Belici i Gardinovcu, izgradnju male sportske dvorane za područnu školu u Gardinovcu, izgradnju kanalizacije i doma za starije i asfaltiranje ceste Belica – Sivica.
Piđana mještani vole, s razlogom, a on ih poziva da mu ponovno daju povjerenje i zajedno nastave dalje još jedan mandat za ljepšu Belicu, na zadovoljstvo svih njezinih mještana!
Na čelu Mjesnog odbora Krištanovec protekle četiri godine bio je Damir Bakač. Prema njegovim riječima već i ranije ukazivao je na niz projekata koji su nužni ovom naselju, a kako se njegov izbor poklopio s promjenom gradske uprave tako je vrlo brzo dobio snažnu podršku Grada Čakovca i gradonačelnice Ljerke Cividini.
-Nama u mjesnim odborima posebno je važno znati da imamo ravnopravan tretman u razvoju svih naših naselja, a to je u ove četiri godine uistinu bio slučaj. Sve naše ideje koje smo argumentirano prezentirali bile su razmotreni i posložene prema prioritetima čime je određena dinamika realizacije. Jasno je da sam grad, kao županijsko središte, ima svoj tempo razvoja, međutim za nas je značajno što se taj ritam prati i u našim naseljima te u ostvarenju naših planova i mi ravnopravno držimo korak.
Bakač je izdvojio neke od projekata koji su obilježili proteklo razdoblje.
-Promet kroz naše mjesto ugrožavao je naše mještane, posebno najmlađe i zato smo prvo razmotrili kako na tom planu povećati sigurnost. Već ranije u jednoj prometnoj nezgodi srušena je raspelo u mjestu, a i prijašnja lokacija plinske stanice uzrokovala je nesigurnost. Njezinim preseljenjem, koje smo uspješno dogovorili s pročelnicima i gradskim službama, stvoreni su uvjeti za značajno podizanje sigurnosti svih sudionika u prometu, a istovremeno smo pronašli mnogo bolje pozicije za plinsku stanicu i raspelo. Slijedom toga stvoreni su uvjeti za uređenje cestovnog križanja, gdje je ranije također prijetila opasnost, a pristupili smo i sanaciji kolnika te uređenju pješačko-biciklističkih staza. Istim tempom nastavili smo rješavati ostale opasne točke, uz uređenje križanja u centru i kod kapelice s postavljanjem novog sloja kolnika i pješačko-biciklističkih staza u smjeru Novog Sela Rok i Slemenica. Na ulazima u naselje postavljeni su uređaji za kontrolu brzine vozila čime je zaokružena većina potrebnih prometnih rješenja u mjestu. Potom smo se posvetili stvaranju ljepših vizura na našim najvažnijim objektima. Tako je uređena fasada školske zgrade i postavljena nova ograda te zasađeno drveće i uređena prekrasna sjenica za školu u prirodi. Naši su umirovljenici vrlo aktivni i zato smo im u podrumu škole funkcionalno uredili adekvatan prostor za njihove susrete i druženja. Kako bismo pokrenuli aktivnosti u našem nogometnom klubu na sportskom centru je obnovljen travnjak za sve aktivnosti mladih nogometaša i vatrogasaca te je dograđen sanitarni čvor. Svim ostalim našim udrugama također smo željeli osigurati adekvatne uvjete za rad, pa smo u dvorani Društvenog doma napravili sveobuhvatno uređenje interijera sa spuštenim stropom i novim inventarom, postavili nove instalacije centralnog grijanja te uredili novu i praktičnu kuhinju. Na katu su obnovljene prostorije za rad udruga te soba za sastanke i potrebe Vijeća mjesnog odbora.
Sve što su učinili omogućilo je znatno bogatiji društveni život naselja.
Na nama je bilo stvoriti potrebne preduvjete, a vrijedni članovi naših udruga potom su prionuli poslu te pokrenuli niz različitih programa. Prije dvije godine osnovana je Udruga žena Krištanovec koja danas već okuplja dvadesetak vrlo aktivnih članica. Svojim djelovanjem prisutne su uz sve važnije datume i blagdane, ali i u svakodnevnom životu mjesta. Manifestacije poput Jesenskog sajma, Uskrsne potrage, Valentinova, Fašnika i Advent u Krištanovcu poznate su već i izvan naše sredine te postaju nezaobilazna tradicija. Na tom tragu planiraju i održavanje dramskih večeri u sklopu dramske sekcije, kao i Martinja u Krištanovcu. Aktivne su u provedbi radionica izrade nakita, predmeta od komušine i uskrsnih ukrasa. Za nas je vrlo značajno što su preuzele brigu o Seoskom trgu te ga uređuju i mijenjaju njegovo ruho ovisno o godišnjim dobima. Pokretač su događaja i u suradnji s VMO i ostalim udrugama uvelike doprinose sve zanimljivije društvenom životu i pozitivnoj klimi u naselju. Ponosima se i našim ribičima iz ŠRD Zlatna udica. Iako su po broju članova među najmanjim ribolovnim udrugama uspješno se natječu u Drugoj međimurskoj ligi zapad gdje su posljednje dvije sezone završili na trećem mjestu. Jednom su već bili i članovi Prve međimurske lige. Njihovi su rezultati tim značajniji kada se zna da nemaju vlastiti ribnjak ili neku drugu ribolovnu vodu. Raduje što im svake godine pristupa sve više mladih koje uvode u tajne sportskog ribolova. Sljedeće godine obilježit će 20.obljetnicu kada će se prisjetiti doprinosa danas njihovog dugogodišnjeg predsjednika Zlatka Mikolaja kojeg, nažalost, više nema, ali su zadržali zajedništvo koje je upravo on poticao. Veliku ulogu u mjestu ima i DVD Krištanovec. Sa svojih 86 članova, od kojih je 36 pripadnika podmlatka, jamstvo su sigurnosti svih mještana. U njihovim redovima uz vatrogasce i vatrogasne dočasnike je i nekoliko vatrogasnih časnika, kao i trojica veterana. Danas posjeduju malo navalno vozilo i kombi vozilo za prijevoz vatrogasaca i u VMO dajemo maksimum kako bi ispunili što više njihovih potreba. Treba posebno istaknuti da ove godine, 14.lipnja, društvo slavi 100.obljetnicu uz Svečanu akademiju te zabavni program, a u sklopu proslave biti će održana i promocija njihove monografije autora Damira Mrazovića.
Planovi i ubuduće ostaju veliki.
-I dalje ostajemo usredotočeni na sigurnost mještana i ljepši izgled Krištanovca. Zbog toga nam je u planu uređenje prometnice od središta mjesta prema sportskom centru i pruzi, kao i prateće pješačko-biciklističke staze. Također želimo uvesti rasvjetu na potezu od kapele do križanja. Na našem sportskom domu planiramo postavljanje PVC stolarije te obnovu svlačionica i dovršenje sanitarnog čvora, uz uvođenje potrebnih instalacija te uređenje interijera i fasade. Planiramo provesti etažiranje Društvenog doma kao preduvjet za postavljanje fasade i na katu riješiti pitanje grijanja u prostorijama za udruge. Ujedno želimo nabaviti razglas kako bi se programi mogli izvoditi još kvalitetnije. Pred nama je i asfaltiranje šljunčane ulice preko puta Društvenog doma te uređenje autobusnog stajališta i zamjena kućica. Planiramo kroz cijelo naselje uvesti optički Internet. Nastaviti ćemo uređenje poljskih puteva te kontinuirano voditi brigu o održavanju zelenih površina u cijelom mjestu. Našim udrugama želimo pružiti još snažniju financijsku podršku te osigurati sve ostalo što im je potrebno za redovan rad i sve njihove aktivnosti.
Članovi Zrinske garde Čakovec trenutno sudjeluju na 65. međunarodnom vojnom hodočašću u Lurdu, koje traje od 13. do 20. svibnja 2025. godine. Ovo značajno okupljanje pripadnika vojske, policije i redarstvenih snaga iz cijeloga svijeta nosi snažnu poruku vjere, zajedništva i molitve za mir.
Zrinska garda Čakovec, kao čuvarica povijesne i kulturne baštine Međimurja i Hrvatske, i ove je godine prepoznatljiva po svojim svečanim odorama, držanju i dostojanstvenoj prisutnosti. Među sudionicima iz Garde su Davor Bratković, Marijan Murković, Mario Vrbanec, Marko Mihin i Robert Strnad, koji aktivno sudjeluju u misnim slavljima, procesijama i susretima s pripadnicima oružanih snaga iz cijeloga svijeta.
Uz njih, u Lurdu su prisutni i pojedini civilni članovi Zrinske garde Čakovec, koji svojim sudjelovanjem doprinose jačanju zajedništva i duhovne dimenzije ovog hodočašća. Njihova podrška i posvećenost očuvanju tradicije dodatno naglašavaju ulogu Garde u promicanju domoljublja i vjerskih vrijednosti.
Boravak u Lurdu članovima Zrinske garde pruža priliku za osobnu molitvu, duhovnu obnovu i povezivanje s hodočasnicima iz cijeloga svijeta.
Istodobno, hrvatska zastava i povijesna simbolika Zrinske garde Čakovec dostojno predstavljaju domovinu u ovom snažnom međunarodnom duhovnom ozračju.
Nevjerojatne vijesti stigle su iz slovenskog Kopera u kojem se održava Svjetski Challange gimnastički kup. Filip Ude uspio je izboriti još jedno finale na konju s hvataljkama. No, ta vijest ne bi bila ništa posebno, jer je do sada u karijeri imao preko 50 finala, da plasman među nije ostvario drugačije od planiranog.
Naime, najboljih hrvatski gimnastičar finale je dohvatio s padom. Da, dobro ste pročitali, usprkos padu s konja član Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan izborio je plasman među osam najboljih. Ocjena 13.166 bila je dovoljan da kao osmi uđe u finale. „Dobro sam se osjećao, sve je bilo u redu, čak sam odradio element Busnari koji nisam radio godinu dana. U dobroj sam formi, pripremam se za Europsko prvenstvo i pojačao sam vježbu te sam je morao negdje isprobati. Odlučili smo s trenerskim timom da to bude u Kopru” izjavio je Ude koji je iza sebe (opet) ostavio puno mlađe konkurente.
Dodao je kako nije do kraja zadovoljan, ali s obzirom na ozljedu vratne kralježnice koju vuče duže vrijeme, da nije ni tako loše.
„Sretan sam što uopće mogu svaki dan trenirati i nadam se kako ću se do finala odmoriti i napraviti vježbu bez greške” poručio je s osmijehom na licu 39-godišnji Čakovčanin.
A kada se osvrne na taj pad on se dogodio u sredini vježbe i riječ je o netehničkoj grešci. Takav pad se Filipu nije dogodio na treningu već dvije godine, a na nekom natjecanju sigurno više od desetljeća tako da se u stručnom taboru najboljeg međimurskog sportaša s optimizmom okreću prema suboti i još jednom gimnastičkom finalu.
