U uredu gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja održan je sastanak na kojem su još bili Željko Pavlic, predsjednik MDS-a i saborska zastupnica Andrea Marić (SDP), a na kojem je Pavlic predstavio inicijativu MDS-a o hitnoj obnosi pruge do Zagreba. Naime, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture predlaže da u programske i proračunske dokumente uvrsti i projekt te osiguraju sredstva za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju cijele dionice pruge Kotoriba-Čakovec-Varaždin-Novi Marof-Zagreb.

Pavlic je istaknuo da je glavni razlog za pokretanje ove inicijative bilo stanje na terenu, odnosno svojevrsna prometna izolacija u kojoj se nalaze Međimurska i Varaždinska županija u odnosu na grad Zagreb. -Naime, dovoljno je pogledati vozni red i uvjerit ćemo se u slabu prometnu povezanost ovog dijela Hrvatske sa Zagrebom.

Na cijeloj dionici od 145 kilometara traje 3 sata i 31 minutu. Dakle, u vrijeme dok u Europskoj uniji vlakovi udaljenosti kao što je između Kotoribe i Zagreba prevaljuju mjereći u minutama, mi i dalje te udaljenosti prelazimo mjereći u satima. To stanje je neprihvatljivo i mi ovom inicijativom predlažemo Ministarstvu da predvidi sredstva za obnovu postojeće pruge do Zagreba kako bi se postiglo da putovanje od Kotoribe do Zagreba traje jedan sat i 30 minuta, a od Varaždina do Zagreba, udaljenost je samo 90 km, jedan sat – istaknuo je Pavlic.

Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj podržao je ovu inicijativu, koju će Andrea Marić predstaviti i u Saboru, također ističući da je neprihvatljiva trenutna situacija. Varaždin i Zagreb moraju biti što bolje prometno povezani, mora se osigurati brza i kvalitetnija linija kako bi se ostvarila interakcija između Varaždina i Zagreba u kojoj bi stanovnici jednog grada mogli koristiti pogodnosti i potencijale onog drugog.

Jutros oko 5.20 sati stanovnike čakovečkog Juga, ali i većeg dijela grada probudio je reski zvuk sirene za uzbunu koji je trajao nekoliko minuta. Brzom provjerom ni kod jedne od hitnih službi nismo dobili informaciju da se dešava nešto što bi ugrozilo građane.

Kako doznajemo zbog mehaničkog kvara oglasila se sirena na Željezničkom kolodvoru u Čakovcu. Srećom, stvarni razlog za njezino aktiviranje nije postojao.

Novouređeno izletište skela „Fusek“ u Murskom Središću, postalo je novo mjesto za uživanje i druženje, te je ujedno i atraktivan turistički proizvod sa sadržajima za sve dobne skupine i mogući cjelodnevni izlet. Uređeno je malo nogometno igralište, odbojkaško igralište, koš za košarku, te dječje igralište.

Današnjom nogometnom utakmicom „Gornji i Donji kraj“ službeno je i otvoreno malo nogometno igralište te se “Ljeto uz Muru” nastavilo u nešto drugačijem obliku u kontroliranim uvjetima i uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Tradicija je tradicija i tu nema odstupanja, pogotovo kada je treba nastaviti nakon nekoliko godina pauze i prve ovakve utakmice koja je odigrana davne 1975. godine. Danas u 17:00 sati odigrana je nogometna utakmica „Gornji i Donji kraj“ u kojoj je pobjedu odnio Donji kraj sa 2:1.

Sastav Gornjeg kraja činili su: Črešnjovec Christian, Sabo Tomislav, Bogdan Denis, Perhoč Franjo, Bogdan Neven, Črešnjovec Denis, Varšić Vlado, Siniša Tropša, Rob Blaženko, Srpak Miroslav, Tropša Jan, Kodba Branimir, Kodba Dušan, dok su sastav Donjeg kraja činili: Vuri Sebastijan, Vuri Nino, Žerjav Saša, Zadravec Darijan, Brodar Ivan, Božić Mihael, Brodar Vlado. Utakmicu su sudili gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak i Kodba Alen.

Osim zanimljive i zabavne utakmice atmosferu su dodatno začinili Tamburaški sastav „Žice“.

Kako je bilo, provjerite u galeriji ispod.

Nedavno objavljena energetska strategiju Europske komisije „Fit for 55“ izazvala je popriličnu zabrinutost hrvatskih građana, jer se njome, zbog uvođenja tzv. rente za stakleničke plinove, predviđa da bi cijena plina do 2026.godine mogla porasti za 25 posto. U toj strategiji Europska komisija iznosi i plan u kojem se predviđa potpuno ukidanje grijanja na plin do 2050.godine. Što bi to značilo za čakovečki Međimurje plin pitali smo direktora jednog od najvećih hrvatskih opskrbljivača i distributera plina Nenada Hranilovića?

-Bilo koji oblik dodatnih naknada koje opterećuju cijenu plina za nas kao opskrbljivače i distributere plina u Republici Hrvatskoj svakako nije dobrodošao. Posebice zato jer se time ugrožava konkurentnost  plina u odnosu na ostale energente i u svakom slučaju to bi bio veliki teret za nas. Plin je, naime, najkvalitetniji energent u tranziciji prema obnovljivim izvorima i stavlja se u kategoriju fosilnih goriva koja najviše opterećuju atmosferu ugljičnim dioksidom. Mislim da ta politika trenutno nije dobra i da je preuranjena te bi, upravo suprotno, trebalo staviti naglasak na to da plin treba biti tranzicijski energent budućeg razvoja, smatra Hranilović.

Kako pomiriti rast cijena plina na tržištu i očekivanja građana kojim su režije preskupe?

-Upravo zato da bi pomirili te suprotnosti mi smo uvijek fokusirani na tržište gdje nastojimo osigurati što bolje uvjete kako bi našim korisnicima osigurali najpovoljnije moguće cijene. Međimurje plin se još 2012.godine, čim se otvorilo tržište plina, pojavilo kao jedan od pionira u opskrbi  i distribucija plina na području RH. Uvijek smo bili usmjereni na tržište i pratimo sva kretanja na burzama plina koje definiraju i našu konačnu cijenu. Posljednjih godina tu je bilo velikih oscilacija. Tako pamtimo trenutke kada su cijene plina na burzama bile bitno više što se onda reflektiralo na cijenu prema krajnjim korisnicima, ali bilo je i suprotnih tendencija. Trenutno su na burzama cijene izuzetno visoke, ali to bi se moglo reflektirati na nas u sljedećoj plinskoj godini. Ovoga trenutka mi još uvijek imamo povoljne cijene plina kao posljedicu pravovremene kupnje plina tijekom prošle godine kada su cijene na burzama bile nešto niže.

Što će to konkretno značiti za građane?

-Ne bih volio plašiti građane, ali naslućuje se da bi sljedeće godine cijena plina trebala biti nešto viša ukoliko se do 1.10., kada počinje sljedeća plinska godina, ti uvjeti na burzi ne promijene i barem djelomično poboljšaju, najavljuje Hranilović.

Ponekad se mogu čuti razmišljanja prema kojima poslovanje Međimurje plina nije neka velika mudrost, jer odredite cijenu kakvu želite i ništa više od toga?

-Činjenica je da ima takvih razmišljanja, jer se i osobno susrećem s time. Često puta se percipira da samo brojimo novce. Naše je poslovanje, kao i cjelokupni plinski biznis, ipak, mnogo složenije. Još od 2012.godine samostalno kupujemo plin na burzama gdje moramo nabaviti plin po najpovoljnijim uvjetima i najnižoj mogućoj cijeni da bi mogli biti konkurenti. Ne samo radi naših kupaca u Međimurju, nego diljem cijele Hrvatske, jer preko 38 posto prihoda ostvarujemo izvan Međimurja. Ostvareni rezultati ponajviše se temelje na opskrbi, a u manjem dijelu na distribuciji i to najvećim dijelom izvan naše županije gdje, trenutno, opskrbljujemo preko 1200 obračunskih mjernih mjesta. Kupujemo li, primjerice, u referentnoj bazi Baumgartner kod Beča moramo organizirati transport preko Austrije i Slovenije, a zatim i kroz Hrvatsku u transportnom sustavu Plinacroa. Uz kupnju plina po najpovoljnijim cijenama, potrebno je optimizirati cijeli sustav radi što nižih troškova. Naime, ugovori predviđaju različite uvjete transporta za različite količine plina, a ukoliko su odstupanja veća ili manja od 10 posto prijeti vam plaćanje penala. Pogriješite li u procjeni to može imati značajne financijske posljedice, jer se radi o uistinu ogromnim sredstvima. U pitanju je jedan iznimno složeni proces, ali je naša velika prednost što imamo odlično uhodanu ekipu koja spada u red najbolje osposobljenih kadrova u RH. Njihov rad temelj je naših dobrih rezultata i sposobnosti da u svakoj situaciji optimiziramo troškove organizacije dovođenja plina u RH. Svi ti procesi se odvijaju svakodnevno, dok je sama naplata plina drugi dio problema s kojim se susrećemo, ali i to rješavamo na najbolji mogući način. Zato moram reći da je plinski biznis sasvim drugačiji nego što je percepcija javnosti. U pravilu plin kupujemo na godišnjoj razini, jer je tada najjeftiniji. Prema potrebi zakupljuje se i za pojedine mjesece. Sve to ovisi o procjenama i predviđanjima koja se temelje na podacima o potrošnji plina u ranijim razdobljima i vremenskim prognozama eminentnih vremenskih stanica. Unatoč svemu tome povremeno se dogode situacije koje izlaze iz tih okvira. Primjerice, ovaj svibanj bio je neuobičajeno hladan i potrošnja je bila veća od zakupljenih količina. Međutim, naši kupci uopće nisu osjetili taj problem koji smo promptno riješili dokupljivanjem. Međutim, kada se to radi na dnevnoj ili tjednoj razini troškovi su puno viši. U takvim situacijama svi govore kako ostvarujemo ekstra prihode, ali rijetki znaju da to za sobom povlači i enormno povećanje troškova.

Vratimo se na kraju energetskoj strategiji Europske komisije. Ona predviđa prestanak grijanja plinom do 2050.godine. Kakvi su planovi Međimurje plina?

-Naša strategija se i dalje zasniva na opskrbi i distribuciji plinom dokle god je to moguće. Već nekoliko godina pratimo situaciju kod nas i u svijetu što se tiče energetskog sektora i svjesni smo da se polako moramo pripremiti za nova ulaganja u energetskom sektoru. To podrazumijeva postepenu tranziciju od opskrbljivača i distributera plina u jednu energetsku tvrtku. Cilj i želja nam je da se pozicioniramo kao energetska tvrtka koja će se baviti i ostalim energentima, a ne samo plinom. U tom kontekstu već ove godine predviđena je investicija u solarne panele na samoj zgradi tvrtke, a isto tako priprema se projekt za gradnju solarnih kolektora na zemljištu koje imamo u Mihovljanu, nedaleko Čakoma, gdje posjedujemo gotovo 6 hektara zemljišta. Širenjem mreže energenata disperzirati ćemo rizike koje nam nosi poslovanje u distribuciji i opskrbi plinom. Pokaže li se taj projekt isplativim u onom obimu u kojem očekujemo to će zasigurno biti model kako možemo nastaviti dalje ne samo u Međimurju nego diljem Hrvatske, poručio je Hranilović.