Međimurski demokratski savez je povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, paljenjem svijeća na spomen-obilježjima u Čakovcu i Svetoj Mariji, odao počast poginulim međimurskim braniteljima.
Tom prilikom je predsjednik MDS-a Željko Pavlic istaknuo da moramo biti zahvalni svima koji su položili svoj život u Domovinskom ratu i da naše sjećanje na njih mora biti trajno.
Istaknuo je i veliku ulogu Međimurja u Domovinskom ratu, o čemu svjedoči i veliki broj međimurskih branitelja koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, od kojih su mnogi položili svoje živote.
Dan 5. kolovoza, blagdan Gospe snježne, obilježava se kao Dan Kuršanca. I ove je godine obilježen misnim slavljem, polaganjem vijenaca podno spomen obilježja poginulom mještaninu u Domovinskom ratu, Branku Kosu, te prigodnim druženjem brojnih mještana.
Misno slavlje u kapeli Gospe snježne predvodio je župnik župe sv. Nikole biskupa Novo Selo na Dravi, vlč. Ivan Munđar, a nakon toga je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, odana počast poginulom branitelju Branku Kosu, kojem je prije nekoliko godina u središtu mjesta postavljeno spomen-obilježje.
Počast su odali članovi njegove obitelji, zamjenik predsjednika vijeća Grada Čakovca Josip Varga, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Kuršanec Siniša Kregar, predsjednik Mjesnog odbora Šandorovec Dejan Tomašić, članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kuršanec, Udruge Krašovec, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, te mještani.
U ime Grada Čakovca i gradonačelnice Ljerke Cividini, mještanima je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i Dan mjesta, čestitao zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Josip Varga. Osim čestitki, Varga je govorio o podršci Grada mjesnim odborima i njihovom razvoju, naglasivši kako je vrijeme za promjene i okretanje k novim načinima financiranja projekata, prvenstveno iz fondova Europske unije.
Govorio je i o sjećanju na važan datum iz novije hrvatske povijesti, izrazivši zahvalnost svima onima koji su dali svoj doprinos u oslobađanju hrvatskih teritorija te stvaranju današnje Hrvatske. Prigodnim riječima, mještanima se obratio i domaćin, predsjednik Mjesnog odbora Kuršanec, Siniša Kregar.
Prigodno druženje nastavljeno je u prostorijama društvenog Doma u središtu mjesta.
U Goričanu je danas održano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 26. godišnjica vojno-redarstvene akcije „Oluja“.
Općina Goričan, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata – ogranak Goričan i Klub ratnih veterana 54. samostalne pješačke bojne Goričan organizirali su obilježavanje tog povijesnog dana.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se kao spomen na 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji “Oluja” oslobođen okupirani grad Knin. Dan kada se hrvatski narod okupio pod jedan stijeg u želji za ostvarenjem stoljetnog sna o stvaranju samostalne i demokratske Republike Hrvatske.
U Goričanu su se, na inicijativu načelnika Emanuela Sinkovića, okupile i zajedno odale počast braniteljske udruge iz brojnih županija. Svečanosti su prisustvovali predstavnici Zrinske garde, predstavnici 56. samostalne bojne HV Kutina; UDVDR Kutina, 7.gardijska brigada Pume, Varaždin; 34. inženjerska bojna HV Čakovec, Udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja Međimurske županije, UDDR Struga, UDVDR Kotoriba, UDVDR Nedelišće, UDVDR Podturen, UDVDR Goričan, Klub ratnih veterana 54. samostalne pješačke bojne Goričan. Uz predstavnike braniteljskih udruga Maria Harmicara i Mladena Magdalenića, svečanosti su prisustvovali načelnik Emanuel Sinković, predsjednik Općinskog vijeća Petar Baksa, župnik Josip Drvoderić, članovi Općinskog vijeća, predstavnici udruga te ostali mještani.
Svetom misom u Župnoj crkvi sv. Leonarda u Goričanu odana je počast domovini i stradalim braniteljima. Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća uz izvođenje himne u izvedbi Puhačkog orkestra Goričan, obilježen je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Prigodnim govorom prisutnima se obratio načelnik Emanuel Sinković koji je naglasio važnost ovog povijesnog datuma.
–Ponosni smo na pobjedu, na hrabrost, požrtvovnost i domoljublje hrvatskih branitelja, na zajedništvo naroda i posebno na ovaj blagdan iskazujemo poštovanje i zahvalnost poginulima, ranjenima, obiteljima stradalih, svima koji su doprinijeli stvaranju Hrvatske. Danas, nije dovoljno prisjećati se slavnih dana pobjede, svi mi imamo zajedničku obvezu razvijati Goričan, županiju i domovinu koja će zauzeti svoje mjesto u europskoj zajednici.
Oluja, kao i cijeli Domovinski rat, pokazali su nam da uz zajedništvo našeg naroda možemo ostvariti nezamislive stvari i ispuniti sve ciljeve.
U ime Općine Goričan, te u svoje osobno, čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 26. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, rekao je načelnik općine Emanuel Sinković.
Posebno svečano danas je bilo u župnoj crkvi svetog Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri gdje je služena sveta misa zahvalnica povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana branitelja.
Svetu misu je uz domaćeg župnika velečasnog Mladena Gorupića predvodio i župnik župe svete Marije Magdalene iz Ivanca velečasni Kristijan Stojko rodom iz naše župe.
Po završetku svete mise predstavnici UHVIDR-e ogranak Sv. Martin na Muri na čelu s predsjednikom Josipom Novinščak, načelnikom općine Sveti Martin na Muri Martin Srša, predsjednikom općinskog vijeća Ivica Kutnjak, predstavnicima DVD-a Sv. Martin na Muri i Lapšina na čelu s Nikolom Perčićem i Lukom Vinko, te predstavnicima policije na čelu s načelnikom Miljenkom Vrbancom položili su cvijeće i zapalili svijeće kod spomen obilježja poginulim braniteljima Domovinskog rata naše župe.
Proslavu je uveličao župni zbor Hrvatskom himnom i prigodnim pjesmama.
Kulturno umjetničko društvo Ivan Mustač-Kantor iz Svete Marije je prije 15 godina, a sve u slopu blagdana Velike Gospe i proslave Dana općine Sveta Marija, pokrenuo organizaciju starih seoskih igara kako bi se očuvali narodni običaji i tradicija. Igre su imale brojne pokolonike, a pobudile su i veliko zanimanje gostiju, a odigravale su se u dijelu mjesta od davnina poznatog kao Črna Pešta. Tradiciju dugu 14 godina lani je nažalost prekinulo pandemijsko vrijeme, no ove godine one se ipak nastavljajaju. Bit će to u petak 6. kolovoza s početkom u 15 sati.
Ogranizatori vjeruju odazivu i interesu namjernika pa su se pobrinuli za sijaset ugostiteljske ponude koju su u kontinuitetu nudili.
01.10.2020., Cakovec - Zupanijska bolnica Cakovec.
Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 64 uzoraka, od čega su evidentirana 2 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 3,1 % pozitivnih od broja testiranih.
Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 9. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 64 394 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec nema hospitaliziranih pacijenata na SARS-CoV-2 virus, u protekla 24 sata nema preminulih osoba.
Optimalno razdoblje za monitoring lastavica i piljaka je kraj svibnja i prva polovica lipnja, pa je tako tijekom mjeseca lipnja ove godine proveden monitoring lastavica i piljaka na području Međimurske županije. S obzirom da dijele gotovo ista staništa i gnijezde u isto vrijeme monitoring se obavlja za obje vrste istovremeno. Najčešće gnijezde u selima i manjim sredinama i to u blizini domaćih životinja. Iznimno dolaze i u gradovima. Gnijezda najčešće smještaju na razne prateće objekte, prvenstveno one u kojima borave domaće životinje, ali i u garaže, nedovršene kuće i slično. Na području Međimurske županije nalazi se 12 kvadranata (1 x 1 km) na kojima se obavlja monitoring u cilju praćenja promjene u veličini populacije i području rasprostranjenosti lastavica i piljaka. Ove godine, uz djelatnike ustanove, u aktivnost su se u značajnoj mjeri uključili i volonteri.
Monitoring lastavica i piljaka u Međimurskoj županiji provodio se je i 2016., 2017. i 2018. godine, a uspoređujući ovogodišnje rezultate monitoringa s onima iz ranijih godina, možemo zaključiti da je stanje praćenih populacija stabilno s manjih odstupanjima prema većoj ili manjoj brojnost viđenih jedinki i gnijezda ovisno o lokalitetu provođenja monitoringa.
Znate li razlikovati lastavicu od piljka?
Lastavice (Hirundo rustica) su najpoznatije od svih vrsta lastavica. Lako ih je prepoznati po vanjskim repnim perima koja su dosta duža od ostatka repa, jednolično tamnoj leđnoj strani, te po svijetloj donjoj strani tijela uz iznimku grla koje je tamnije u kombinaciji tamno crvene i plave boje. U letu se najčešće prepoznaje kao ptica s tamnim grlom, bijelim trbuhom, tamnom leđnom stranom tijela i dugim repnim perima. U Hrvatsku dolazi krajem ožujka ili početkom travnja (iznimno se jedinke mogu opaziti već početkom ožujka), a odlazi u rujnu i početkom listopada. Gnijezdo najčešće smješta zavučeno u unutrašnjost objekta za razliku od piljka koji gnijezdo najčešće smješta pod krovove i nadstrešnice. Lastavica radi zdjeličasto gnijezdo od blata, zalijepljeno na zid ili gredu, najčešće neposredno ispod stropne plohe, ali na način da je gnijezdo uvijek otvoreno s gornje strane. U jednoj sezoni može gnijezditi dva puta. Leglo najčešće ima 4-5 jaja koja ženka poliježe po jedno dnevno. Inkubacija (samo ženka) započinje s zadnjim polegnutim jajem te se nakon 15-ak dana simultano izvaljaju pilići. Oba roditelja hrane mlade kojima treba 20-ak dana do izlijetanja iz gnijezda. Do pune samostalnosti mladim pticama treba još nekoliko tjedana roditeljske skrbi i hranjenja.
Gnijezdo lastavica
Korištenje kemijskih sredstava u poljoprivredi smanjuje broj kukaca kojima se laste hrane. Također, nestanak stoke (osobito goveda) iz staja smanjuje i broj lastavica. Stoka u štalama osigurava toplinu lastavicama tijekom gniježđenja, a posredno i velik broj kukaca kojima se lastavice hrane.
Piljak (Delichon urbicum) je jedina ptica iz porodice lastavica u regiji s upadljivo bijelom trticom i donjim dijelom tijela potpuno bijelim. Odozgo su piljci crni s plavim odsjajem. Juvenilne jedinke su smećkasto obojene. Za razliku od lastavice, rep je tek plitko rašljast. Duljina ptice je otprilike 12 cm, dok je raspon krila 26 – 29 cm. Lete na većim visinama od lastavica. U Hrvatsku piljci stižu tijekom ožujka te se zadržavaju do listopada. Za razliku od lastavica, piljci svoje gnijezdo smještaju s vanjske strane zgrada, ispod nadstrešnice ili krova. Grade kuglasto gnijezdo od blata, a ulaz je kroz mali otvor na vrhu jedne strane. Sezona gniježđenja u Hrvatskoj traje od kraja travnja do rujna. U jednoj sezoni može imati 2 legla. U leglu je najčešće 3 – 5 jaja. Inkubacija jaja prosječno traje 14 – 16 dana. Mlade othranjuju oba roditelja, a treba im oko 15 dana do izlijetanja iz gnijezda. Nakon godinu dana, mladi postaju spolno zreli.
Nakon što nas je jučer zauvijek napustio dugogodišnji profesor čakovečke gimnazije Branko Stojko, danas nas je zatekla nova tužna vijest. Preminuo je njegov kolega Marko Rašić, bivši profesor latinskog i njemačkog jezika u Gimnaziji u Čakovcu. Klasičnu gimnaziju završio je u Visokom, a studij njemačkog i latinskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jednim dijelom u Münsteru u Njemačkoj, u okviru programa razmjene studenata. U čakovečkoj gimnaziji proveo je čitav radni vijek. Umirovio se 2012. godine.
Profesor Rašić je uvijek bio temeljit i predan svome zvanju. Počivao u miru!
Dosadašnji rezultati pokazuju zadovoljavajuće stanje populacija riječnog raka u nekoliko šljunčara i ribnjaka diljem Međimurske županije, a istraživanja su i dalje u tijeku.
Tijekom mjeseca srpnja Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode provodila je monitoring riječnog raka (Astacus astacus). Riječni ili plemeniti rak autohtona je vrsta raka u Međimurju. U prošlosti je bio jedina vrsta koja je naseljavala brojne vodotoke u Međimurju, uključujući rijeke Muru i Dravu.
Invazivna vrsta signalni rak
Opstanak riječnog raka ugrožen je pojavom strane invazivne vrste signalni rak (Pacifastacus leniusculus) koja potječe iz Sjeverne Amerike te se nakon masovnog izumiranja europskih rakova od bolesti račje kuge počeo intenzivno uzgajati u akvakulturi. Radi bijega iz akvakulture i namjernog puštanja u prirodu signalni rak prisutan je u prirodi većine država Europe kao i u prirodi naše zemlje. Posljedica toga je njegovo širenje te potpuni nestanak u rijeci Muri (od 2007. godine nije ulovljen), kao i intenzivno širenje rijekom Dravom.
Signalni rak najlakše se može prepoznati po sedefasto plavom obojenju na kliještima.
Što ako vidim signalnog raka?
Ako ulovite signalnog raka nemojte ga vraćati natrag u vodotok ili prenositi ga u druga vodena tijela. Namjerno puštanje u prirodu invazivnih stranih vrsta strogo je zabranjeno!
Praćenje rakova u Međimurskoj županiji provodi se od 2008. godine. Istraživanjima je utvrđena prisutnost autohtone vrste riječnog raka najvećim dijelom u izoliranim vodenim površinama kao što su ribnjaci, grabe i šljunčare, u koje su uneseni od strane ribiča.
Ovogodišnjim monitoringom obilaze se sve lokacije na kojima je ranijim istraživanjima ili dojavama zabilježen riječni rak. Za monitoring rakova potrebna je osnovna oprema, kao što su: gumene čizme, obrazac za upis podataka, fotoaparat, vrše, mamac, termometar za vodu, kuhinjska vaga, digitalna pomična mjerka. Cjelokupna oprema za monitoring nabavljena je iz projekta Riverside, financiranog iz INTERREG V-A Programa suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.
Monitoring obuhvaća postavljanje vrša s mamcem uz obalu vodotoka tijekom jedne noći, s obzirom da su rakovi najkativniji noću. Po ulovu rakova, određuje se vrsta i spol jedinki te neki morfometrijski parametri (težina, dužina karapaksa i ukupna dužina), izmjeri se temperatura vode, a ulovljene jedinke puštaju se natrag u vodotok, na istom mjestu gdje su ulovljene.
Također, provođenje monitoringa podrazumijeva i suradnju s lokalnim ribičkim društvima te Savezom sportskih ribolovnih društava međimurske županije, koji također podržavaju i osiguravaju uspješno provođenje monitoringa.
Dosadašnji rezultati pokazuju zadovoljavajuće stanje populacija riječnog raka u nekoliko šljunčara i ribnjaka diljem Međimurske županije, a istraživanja su i dalje u tijeku.
