Nakon provedenog postupka jednostavne nabave, Općina Pribislavec sklopila je ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem, odnosno tvrtkom PROTEKT standard j.d.o.o. iz Varaždina, temeljem kojeg su izvedeni radovi na rekonstrukciji svlačionica društveno-sportskog objekta Polet, odnosno svlačionica objekta kraj Stadiona Petar Peršić u Pribislavcu. Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 79.101,63 eura, od kojih je sufinancirani iznos od 40.000,00 eura osiguran od strane Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi, sukladno provedenom Natječaju za provedbu Intervencije 2.1. „Poboljšanje životnih uvjeta u lokalnoj sredini“.
Spomenuta rekonstrukcija svlačionica i pripadajućih tuševa, predstavlja jedan u nizu projekata u području sporta kojima se nastoji poboljšati i unaprijediti sportska infrastruktura, potaknuti lokalno stanovništvo na sudjelovanje u različitim sportskim aktivnostima, ali i potaknuti dosadašnje sportaše na daljnje djelovanje i uzastopno napredovanje.
Dok su radovi na izgradnji ”Farma za tov pilića Veliki Pažut“Perutnine Ptuj – Pipo iz Čakovca na području Općine Legrad, uz farmu Muškatljin, na udaljenosti 1,7 kilometara od Legrada i 2 kilometra od Donje Dubrave u tijeku, prije nekoliko dana, točnije 8. ožujka 2026. godine, pokrenuta je online peticija„Stop izgradnji mega peradarskih farmi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj!“, koju je pokrenula skupina mladih ljudi pod nazivom Građanska inicijativa mještana Apatije, Legrada i Donje Dubrave.
Peticiju je dosad potpisalo već oko 1200 ljudi iz Međimurja, Podravine, ali i Slavonije, južnih dijelova Hrvatske, Slovenije i Mađarske i strasti oko izgradnje peradarnika, konkretno tog kod Velikog Pažuta, između Donje Dubrave i Legrada, ponovno su se uzburkale.
Aktivisti i podržavatelji peticije iz Legrada
Farma pilića u Općini Legrad imat će 7 peradarnika i godišnje proizvoditi oko 2 milijuna pilića, a inicijatori peticije su, među ostalim, ukazali na zdravstvene i ekološke rizike, pitanja zbrinjavanja gnoja, uginule peradi, opterećenje cesti i vodovoda te sumnje u pogodovanje investitoru od strane pojedinaca s pozicije moći.
„Za projekt „Građevina za intenzivan uzgoj pilića – farma Apatija“ već je doneseno rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu, što znači da projekt ide dalje u postupku ako građani ne djeluju sada! Projekt ”Farma za tov pilića Veliki Pažut” kod Legrada i Donje Dubrave već je u znatno naprednijoj fazi postupka – izdana je potrebna građevinska dozvola i započela je realizacija projekta. Međutim, uporabna dozvola još uvijek nije izdana, što znači da postupak još uvijek nije u potpunosti izvršen.
Ovom peticijom želimo jasno poručiti da se protivimo izgradnji i daljnjem širenju industrijskih peradarskih farmi na području sjeverozapada Hrvatske. Ne želimo da ovakvi projekti postanu novi standard razvoja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj! Zato je važno reagirati sada. Hvala vam na podršci!“, stoji među ostalim u opisu peticije.
O svemu smo razgovarali s aktivistima i podražavateljima peticije u Legradu (neki od njih su porijeklom iz Donje Dubrave), kao i načelnicima općina Donja Dubrava i Legrad.
Farma pilića Veliki Pažut između Donje Dubrave i Legrada
NADA ZA MLADE STANOVNIKE LEGRADA I ŠIRE UMIRE POSLJEDNJA!
– Nikad nije kasno napraviti pravu stvar! Javili smo se i WWF-u kako bi pregledali studiju zaštite okoliša za farmu pilića u Legradu i možda nam savjetovali postoji li neki faktor kojim se može osporiti uporabna dozvola – rekli su i istaknuli:
– Ova farma pilića je svega 38 metara udaljena od Regionalnog parka Mura Drava, 320 metara dalje je posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut, 70 m dalje vodotok Bistrec-Rakovnica, 182 metara dalje Natura 2000, 2,9 km ušće Mure u Dravu… Nije li neobično da se farma pilića radi baš na jedinoj slobodnoj čestici između ovog zaštićenog prirodnog područja?! – poručili su aktivisti i istaknuli:
– Ta će farma godišnje proizvoditi 3670 m3 krutog gnoja, milijun i 350.000 otpadnih voda i više od 2 tone kemikalija za čišćenje i dezinfekciju godišnje. Godišnje će imati oko 64.000 uginulih pilića koje će čuvati u škrinjama i kasnije zbrinuti. Također, trošit će 30 milijuna litara vode godišnje, koju će crpiti iz naših podzemnih voda. Tu je i problem neadekvatnog prometa – pristupa farmi, a zbog farme je predviđen promet od 850 kamiona godišnje. Čak 12 kamiona po jednoj turi vozit će piliće na klanje u Čakovec – dodali su. A tu ima još mračnih detalja.
Lokacija farme pilića Veliki Pažut
– Bojimo se onečišćenja okoliša jer to ne bi bilo prvi put da se tako nešto događa za ukrajinsku tvrtku MHP (Myronivsky Hliboproduct), koja je od 2019. godine vlasnik Perutnine Ptuj, a njezin osnivač, direktor i većinski vlasnik je ukrajinski milijarder Jurij Kosiuk – naglasili su aktivisti.
Proguglali smo ga i saznali da ovaj, tzv. „kralj piletine“, koji je prvi, prije par godina, htio napraviti megafarmu pilića kod Siska, svojim poslovnim ambicijama, kako je napisao Poslovni dnevnik, duboko uznemirio hrvatske poljoprivrednike i ekološke aktiviste, a aktivisti iz Legrada su nam rekli svoje strepnje:
– Ovakav sustav velikih peradarnika Francuska, primjerice, potpuno odbacuje kako bi se spriječilo zagađenje okoliša i uništenje lokalnih proizvođača. Tvrtka MPH nema povijest suradnje s domaćim kooperantima, a isto tako vjerujemo da neće biti zapošljavanja lokalnih ljudi, već samo stranih radnika koji će im raditi za minimalac. Naš zaključak je: Nećemo imati nikakve koristi od ove farme, jedino možemo dobiti veliku štetu! U slučaju bilo kakvog incidenta, ugroženi su naši vodotoci, a time i biljni i životinjski svijet i život ljudi.
Jurij Kosijuk i tvrtka MPH
Ukazali su i na nepopudarnosti okolišne dozvole za ovu farmu, izdane u prosincu 2025. godine, i studije okoliša. Primjerice, u studiji okoliša stoji da će se gnoj odvoziti u bioplinska postrojenja, a u okolišnoj dozvoli da će se razvoziti i na poljoprivredne površine.
Spomenuli su i kako u Kotoribi već postoji jedna farma pilića istog kapaciteta, a k tome mještani Donje Dubrave žale se na mirise. Svjesni su, kažu, da ovo nije megaperadarnik kao onaj predviđen u Sisku, ali je također velik projekt, kakav danas moderne države ne bi trebale prihvaćati jer se teži održivom razvoju i lokalnoj proizvodnji.
– Na ovom području Donja Dubrava – Kotoriba – Legrad će, kad vide da mogu, uguravati sve farme pilića?! Možda tu misle nagurati i megafarmu iz Siska, kad tako gledamo!? Nismo protiv razvoja i investicija, želimo gospodarski razvoj i nova radna mjesta, ali smatramo da razvoj mora biti održiv i ne ugroziti okoliš i kvalitetu života ljudi! – poručili su i dodali:
– Ne želimo da se projekti protiv kojih se ljudi drugdje bore sele u naš kraj samo zato jer ovdje vlada šutnja! Želimo da ovo ostane prostor koji će se razvijati na temelju održive prirode, zdravog okoliša i održivog turizma!
NAČELNIK DONJE DUBRAVE: LEGRAD UBIRE DOHODAK, A NAMA SE UNIŠTAVAJU CESTE!
Farma pilića u Legradu brine i načelnika Općine Donja DubravaDamira Vidovića.
– Sav promet do farme ide preko Donje Dubrave! Strašno se opteretio promet teretnih vozila sad tijekom izgradnje, na Ulici Pavleka Miškine već se nalaze ulegnuća. Općina Legrad će ubirati komunalnu naknadu i porez od dohotka, a mi gomilati troškove zbog uništenja ulice? – zaključio je Vidović i dodao:
– Srećom, najveći kamionski promet zbog radova je pri kraju, a kasnije će biti samo promet pilića i hrane. Na razgovoru s Perutninom Ptuj – Pipo sagledat ćemo mogućnost alternativnog dolaska do peradarnika i nakon toga ćemo odlučiti što ćemo dalje poduzeti.
Što se tiče samog peradarnika, rekao je da ne može znati kako će utjecati na okoliš i hoće li se ili ne osjetiti miomirisi.
Načelnik Općine Donja Dubrava Damir Vidović
NAČELNIK LEGRADA: GODINE 2022. SVI SU ŠUTJELI!
O peticiji i mišljenju oko peradarnika pitali smo i načelnika Općine Legrad Ivana Sabolića, koji je nedavno izabran i za potpredsjednika LAG-a Mura Drava.
– Podržavam svakoga da izrazi svoje mišljenje i otvori peticiju ako želi, no žao mi je da ti isti ljudi nisu imali nikakve komentare kad smo javno raspravljali o studiji utjecaja na okoliš, koju smo javno objavljivali i poticali mještane da se jave, i putem online medija, naših općinskih stranica i radija.
Na raspravu je došlo pet-šest ljudi iz Donje Dubrave, dva naša vijećnika iz Legrada, ljudi iz Perutnine Ptuj – Pipo, istraživači studije i ja. Sve je bilo lijepo objašnjeno na kojem području će se graditi farma, no nitko tada nije spominjao peticiju niti na to dao prigovor. Vijećnici iz Legrada i ja smo dali najviše primjedbi i napisali kako bi se trebao ublažiti utjecaj na okoliš. Uz primjedbe vijećnika predložili smo i primjedbe koje su dali iz Donje Dubrave, ukazali na prostor, mjere za ublažavanje miomirisa i sl., a također smo ukazali i na cestovni problem… Zašto drugi nisu davali primjedbe, to je njima na dušu.
Načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić
Što se tiče prometnice koja do farme pilića ide do Legrada kroz Donju Dubravu, Sabolić je komentirao:
– Promet će se smanjiti kad peradarnici počnu raditi, a dotle se svi trebaju strpjeti. Radovi moraju funkcionirati. Inače smo davali prijedlog vijećnicima Donje Dubrave 2022. da kamioni zaobilaze Donju Dubravu kroz Veliki Pažut i izađu na tromeđe Kotoriba – Donja Dubrava, samo je trebalo poravnati cestu, no oni su samo tvrdokorno inzistirali na tome da tu ne žele farmu, nesvjesni da će se farma graditi tako i onako.
‘MIOMIRISI NE BI TREBALI DOLAZITI DO NASELJA’
– Bit će manjih miomirisa u određeno vrijeme, no oni ne bi trebali dolaziti do naselja. U Kotoribi se nalazi farma iste veličine na istoj udaljenosti od zaštićenog područja, isto u blizini Donje Dubrave, nitko se nije bunio. Sad kad se ovo fizički radi u Podravini, sad se ljudi bune da se to ne smije graditi, što je malo licemjerno. Ako se nisi bunio protiv farme u Kotoribi, a sve je praktički isto, zašto se buniš sad? Ja sam za raspravu i za sve, ali treba imati ključne argumente – kaže Sabolić, a na upit kako komentira izgradnju peradarnika okruženog zaštićenom prirodom, odgovara:
– Postoje granice zaštićenog područja i ako zakon nije zabranio da se gradi na toj udaljenosti, onda se vjerojatno može graditi. K tome, kad gledamo da imamo farmu svinja 100 metara od naselja, onda je ova lokacija za farmu pilića, oko 2 km udaljena od Legrada i D. Dubrave, puno bolje mjesto. A farme se negdje moraju napraviti. Ono što se događa u Sisku ne podržavam, tu je riječ baš o megafarmi. Svatko ima pravo na svoje mišljenje, no mora imati argumente za to – rekao je načelnik Legrada.
Kamionski promet opteretio je Donju Dubravu zbog farme pilića
AKTIVISTI: BILO JE PRIMJEDBI, NISU UVAŽENE!
Aktiviste smo upitali kako nitko nije imao primjedbe 2022. godine na javnoj raspravi. Rekli su kako su neki od njih, konkretno, prvi put čuli za ovaj projekt farme pilića Veliki Pažut tek 2024. godine jer se to nikad nije prezentiralo kao veliki projekt, te da je međutim bilo primjedbi i poslali nam i izvješće o javnoj raspravi vezanoj uz izgradnju farme za tov pilića Veliki Pažut, koje možete vidjeti ovdje.
U izvješću piše da je ukupno bilo 42 primjedbe zainteresiranih mještana i udruga, a primjedbe su imali i Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar iz D. Dubrave, koja je detaljno pisano ukazala o neprihvatljivosti farme na tom mjestu, te LD Fazan, ŠRD Štuka, Teniski klub Dubrovčan, UDVDR Donja Dubrava i Udruga umirovljenika Donja Dubrava i brojni pojedinci iz Međimurja. Primjedbe i odgovori nalaze se u izvješću.
Lokacija farme pilića Veliki Pažut
FARMA UMJESTO NAJLJEPŠE BICIKLISTIČKE RUTE
Aktivisti iz Legrada spomenuli su i da je Općina Legrad prije imala planove za turizam – prekrasne biciklističke rute po tim krajevima, koji su propali. Poslali su nam i sliku lokacije farme pilića iz zraka (lokacija označena strelicom).
– Evo, da dobijete dojam gdje se farma gradi. U sredini fotke je novo Ušće Mure u Dravu i ako nas pitate, jedno od najljepših mjesta na Zemlji. Tu se kupamo cijelo ljeto. Tu nam se djeca igraju – rekli su i priložili i video spot Ansambla Alma del viento „Mura, Mura, globoka si voda ti“ snimam upravo na tim lokacijama, kojeg možete vidjeti ovdje:
Sada, ukrajinski milijarder, poznat po megalomanskim privatnim investicijama, s ambicioznim planovima za profit, koji je već na lošem glasu, ističu aktivisti, prijeti i našim prirodnim bogatstvima i domaćim proizvođačima?
Ili bismo iz nekog razloga trebali skakati od sreće što ukrajinski milijarder gradi peradarnike upravo ovdje i u tom opsegu? Što vi mislite?
Podsjećamo, peticiju možete potpisati i proslijediti daljeovdje.
U Centru za kulturu Čakovec u srijedu, 11. ožujka 2026. godine, održan je koncert bivših učenika Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Čakovec, organiziran povodom triju važnih obljetnica.
Koncert je bio dio obilježavanja 120. obljetnice rođenja Miroslava Magdalenića (1906. – 2026.), 80. obljetnice osnutka gradske glazbene škole u Čakovcu (1946. – 2026.) te 30. obljetnice formiranja Umjetničke škole (1996. – 2026.).
Na pozornici su nastupili brojni bivši učenici škole koji su publici priredili večer ispunjenu glazbom i uspomenama, potvrđujući dugogodišnju tradiciju i kvalitetu glazbenog obrazovanja u Čakovcu.
U nastavku donosimo fotogaleriju i videozapise s koncerta.
Svaka 2. i 4. srijeda u mjesecu rezervirana je za ronioce iz Javne vatrogasne postaje Čakovec i njihov trening koji se u zimskom periodu održava na Gradskim bazenima “Marija Ružić” u Čakovcu.
– Tijekom zimskih mjeseci, kada su uvjeti za ronjenje na otvorenim vodama nepovoljniji, bazen nam služi za isprobavanjeronilačke opreme te uvježbavanje važnih ronilačkih vještina poput skidanja i ponovnog stavljanja maske pod vodom, ronjenje na dah, kontrole plovnosti i pravilne komunikacije među roniocima – stoji na službenoj stranici JVP Čakovec.
Bacanje opuška cigarete na ulicu ili kroz prozor automobila mnogima se čini kao sitnica. No, zakonski okvir pokazuje drukčiju sliku – takvo ponašanje može rezultirati novčanom kaznom, a u određenim situacijama i kaznenom prijavom.
Na upit portala Medjimurski.hr o tome koji propisi reguliraju bacanje opušaka i tko provodi nadzor, odgovor je dostavio glasnogovornik Policijske uprave međimurske Radovan Gačal.
Javne površine: Nadležni gradovi i općine
Kako pojašnjava Gačal, zabrana bacanja opušaka i drugog otpada na javne površine – poput ulica, parkova ili trgova – uređuje se odlukama o komunalnom redu koje donose gradovi i općine.
„Samim time nadzor nad kršenjem tih odluka u nadležnosti je komunalnih redara. Svaki grad, odnosno općina pojedinačno donosi odluku o komunalnom redu, te se način uređenja komunalnog reda na nekoj specifičnoj lokaciji potrebno obratiti nadležnoj lokalnoj upravi i samoupravi”, navodi Gačal.
Drugim riječima, kazne za bacanje opuška na pločnik ili u park najčešće propisuju lokalne jedinice, a sankcije izriču komunalni redari.
Opušak iz auta? Tu nastupa Zakon o sigurnosti prometa
Što se tiče bacanja opušaka iz vozila u pokretu na cestu i drugo cestovno zemljište, člankom 35. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sudioniku u prometu zabranjeno je bacati otpatke ili predmete i tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili onečistiti ili ugroziti okoliš. Za takav prekršaj zakonom je predviđena novčana kazna od 130 eura. U praksi to izgleda ovako: Ukoliko bi se vozač žalio na takvu kaznu u žalbenom postupku sudovi donose presude da i bacanje ugašenog opuška kroz prozor automobila se tretira kao onečišćenje okoliša iako nije izazvan požar što potvrđuje i presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu iz 2023. godine.
Za provedbu Zakona o sigurnosti prometa nadležna je policija, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova. Na području Policijske uprave međimurske tijekom 2025. godine evidentirano je 11 prekršaja iz članka 35., dok ih je godinu ranije bilo šest.
Kada opušak postaje kazneno djelo?
Ako bacanje opuška izazove požar, situacija prelazi iz prekršajne u kaznenu sferu.
„Ako bi se bacanjem opuška iz vozila u pokretu izazvao požar, policijski službenici provode kriminalističko istraživanje, a protiv počinitelja se podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. Kaznenog zakona”, ističe Gačal.
Za to kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok se u slučaju nehaja može izreći kazna zatvora do tri godine.
Primjeri iz prakse pokazuju ozbiljnost posljedica. U jednom slučaju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vozač je, osim zbog bacanja zapaljenog opuška, kažnjen i zbog vožnje pod utjecajem alkohola te je novčano sankcioniran s 1.450 eura. U Šibensko-kninskoj županiji neoprezno bačeni opušci izazvali su požar na oko 900 četvornih metara suhe trave, a protiv počinitelja su podnesene kaznene prijave – spomenuo je glasnogovornik.
Nadzor nad bacanjem otpada na javnim površinama u pravilu provode komunalni redari, sukladno lokalnim odlukama o komunalnom redu. Kada je riječ o cestama i prometu, nadležna je policija.
U slučajevima izazivanja požara ili opasnosti za život i imovinu, policija provodi kriminalističko istraživanje te, prema potrebi, podnosi kaznene prijave državnom odvjetništvu.
Iz policije apeliraju na građane da budu odgovorni, osobito u sušnim i vjetrovitim razdobljima.
Kako naglašava Radovan Gačal, i najmanji žar može izazvati požar te ugroziti ljudske živote i prouzročiti veliku materijalnu štetu.
Zaključak je jasan – opušak bačen “usput” može vas stajati 130 eura, ali i mnogo više od toga.
23.04.2014., Cakovec - Opcinski sud ostaje u Cakovcu i nece se seliti u Varazdin.rPhoto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
Općinski sud u Čakovcu donio je presudu kojom je muškarac iz Međimurja proglašen krivim za narušavanje javnog reda i mira nakon incidenta na ulici u Donjem Vidovcu. Sud je utvrdio da je pod utjecajem alkohola verbalno i fizički napao drugog muškarca zbog načina na koji je upravljao vozilom.
Prema presudi, incident se dogodio 15. veljače 2026. godine oko 17:30 sati u Ulici Vladimira Nazora u Donjem Vidovcu. Okrivljenik je tada na ulici vikao i galamio na drugog muškarca, prigovarajući mu zbog vožnje i navodnog neuključivanja pokazivača smjera. Situacija je ubrzo eskalirala.
Kako je utvrđeno tijekom postupka, okrivljenik je u jednom trenutku izvukao vozača iz vozila, uhvatio ga rukama za odjeću i počeo ga tresti. Nakon toga ga je otvorenom šakom udario po glavi. Takvo ponašanje sud je ocijenio naročito drskim te je zaključeno da je time narušen javni red i mir na javnom mjestu.
Sud je također utvrdio da je muškarac u trenutku incidenta bio pod utjecajem alkohola. Alkotestiranjem mu je izmjerena koncentracija od 1,90 promila alkohola u krvi, što je, prema presudi, dodatno pridonijelo njegovom agresivnom ponašanju.
Zbog takvog postupanja proglašen je krivim za prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Riječ je o odredbi koja se odnosi na naročito drsko i nepristojno ponašanje kojim se remeti mir i sigurnost građana na javnim mjestima.
Sud mu je izrekao novčanu kaznu od 400 eura. Međutim, u kaznu je uračunato vrijeme koje je proveo u uhićenju nakon incidenta. Okrivljenik je bio zadržan od 15. veljače navečer do sljedećeg dana kada je doveden na sud, što se prema zakonu uračunava kao dva dana zatvora. Zbog toga je konačni iznos koji mora platiti smanjen na 320,36 eura.
Uz novčanu kaznu, muškarac je dužan podmiriti i troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30 eura. Sud je odredio da kaznu i troškove mora platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.
U presudi je navedeno i da će se smatrati da je kazna u cijelosti plaćena ako okrivljenik u propisanom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, što je mogućnost predviđena Prekršajnim zakonom. U slučaju da kazna ne bude plaćena u predviđenom roku, naplatit će se prisilnim putem.
Okrivljenik je prema podacima iz presude državljanin Republike Hrvatske, zaposlen u Njemačkoj, a već je ranije bio prekršajno kažnjavan, iako protiv njega u trenutku donošenja presude nije bio vođen drugi postupak.
Nogometašice Međimurja i većina međimurskih trećeligaša danas su odigrali zaostale utakmice. Ukupno gledajući, mnogo zadovoljnije mogu biti gostujuće momčadi, jer su domaći sastavi ostali bez ijedne pobjede.
U zaostalom susretu 1. kola Lige za prvaka Magenta 1.HRL za žene nogometašice ŽNK Međimurje Čakovec su visoko poražene od Agrama iz Zagreba s 1:5. Domaće su prve zaprijetile, a gošće, uz dosta sreće, povele sredinom poluvremena. U nastavku efikasne Zagrepčanke dolaze do uvjerljive pobjede.
Međimurski trećeligaški derbi između Međimurca Dunjkovec-Pretetinec i Rudara Mursko Središće završen je bez pobjednika i bez golova. Najveću priliku imali su domaći početkom drugog poluvremena, ali Kodba je pročitao Mraza i obranio njegov udarac s bijele točke. S 0-0 je završen i susret u Domašincu između Dinama i Pitomače, ali domaćima je i bod važan u borbi za ostanak. U Svetom Martinu na Muri čakovečko Međimurje iznenadilo je domaći Polet i slavilo s 1-3. Domaći su poveli u prvom dijelu preko Jurinića, a do odmora je izjednačio Krznar. U nastavku su Hranilović i Glavina Međimurju donijeli zasluženo slavlje na terenu s kojeg nekoliko godina nisu donijeli gostujuću pobjedu.
Udruga “Danica Mališ” koja promovira stalnu edukaciju liječnika protekle subote (7.3.2026.) organizirala je cjelodnevni međunarodni simpozij sa temom akutnog zatajenja disanja.
Akutno respiratorno zatajenje je ozbiljno, životno ugrožavajuće stanje, u kojem pluća ne mogu osigurati dovoljno kisika za tkiva ili ne mogu ukloniti dovoljno ugljikova dioksida iz krvi.
Predstavlja hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu dijagnozu i intervenciju, često uz potporu mehaničke ventilacije.
Najčešći uzroci uključuju teške infekcije pluća (npr. pneumoniju), pogoršanje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), plućnu emboliju, traume prsnog koša, sepsu i teške srčane bolesti.
Dodatni rizici su pretilost, pušenje, kronične plućne bolesti i imunosupresija.
Na Simpoziju su održana stručna predavanja i interaktivne radionice, na kojima su sudionici primjenjivali stečena znanja i sami isprobali različite postavke neinvazivne ventilacije.
Na Simpoziju su sudionici imali prilike slušati predavanja eminentnih inozemnih predavača – prof Giuseppe Foti i doc. Emanuele Rezoagli iz Sveučilišne bolnice u Milanu, prof Jordi Baneras Rius iz Sveučilišne bolnice u Barceloni, dr. Rihard Knafelj iz Kliničneg centra Ljubljana i Miodrag Žunić iz KC Maribor. Uz njih predavanja su držali i predavača iz Zagreba i Osijeka.
Organizaciju simpozija svojim su sponzorstvima omogućili Eksa grupa, Tehnomedika, Draeger, Međimurska županija, Hrvatska liječnička komora, Grad Čakovec i Županijska bolnica Čakovec.
Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode i Centar za posjetitelje Med dvemi vodami organiziraju prvu prirodoslovnu radionicu u novoj multimedijalnoj Dvorani Kukuvija.
Prirodoslovna radionica Tajni život gospodarice noći sove kukuvije namijenjena je djeci od 5 do 11 godina. Održat će se u subotu 21. ožujka 2026. od 10 do 12 sati, a započinje okupljanjem na Trgu međimurske prirode 1 u Križovcu. Djecu očekuje poučna i zanimljiva edukativna radionica, zabava i igra na dječjem igralištu Rječica, a sve započinje kratkim filmom u projekcijskoj dvorani!
Broj mjesta je ograničen te su prijave obvezne na adresu e-pošte [email protected] do četvrtka 19. ožujka! Osigurajte mjesto na vrijeme!
Cijena radionice po djetetu je 15 eura (drugo dijete: 50 % popusta, treće dijete: gratis ulaznica). Plaćanje se vrši na blagajni Centra za posjetitelje Med dvemi vodami prije početka radionice. Suglasnost roditelji ispunjavaju prilikom plaćanja na info pultu Centra.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Selnica dobilo je novo vodstvo, a jedna odluka s nedavno održane 144. izborne godišnje skupštine posebno je privukla pozornost – za zapovjednicu operativnog dijela Društva izabrana je 24-godišnja Elena Vinković. Time je ujedno postala i prva žena na toj funkciji u dugoj povijesti DVD-a Selnica.
Za predsjednika je izabran Davor Debelec, zamjenica predsjednika je Nevenka Oletić, dok će operativni dio voditi zapovjednica Elena Vinković uz zamjenika Mihaela Debeleca. Tajničke poslove preuzeo je Ivan Šajnović, a blagajničke Zlatko Škvorc.
Elena Vinković radi na odjelu radiologije i ultrazvuka u Županijskoj bolnici Čakovec. Završila je stručni studij radiološke tehnologije, a posao u zdravstvu i vatrogastvo vidi kao dva poziva koja imaju istu temeljnu vrijednost.
– Za mene su zdravstvena struka i vatrogastvo jako povezani jer se u oba slučaja sve svodi na istu stvar – biti tu za druge kad im je najpotrebnije – kaže nova zapovjednica.
Vatrogaskinja od malih nogu
Njezina vatrogasna priča započela je još u nižim razredima osnovne škole, kada je DVD Selnica počeo okupljati vatrogasni podmladak. – Zainteresiralo me pa sam počela dolaziti na vježbe i tako sam ostala do danas, od podmlatka, preko mladeži pa sve do seniora – prisjeća se.
U društvu je aktivna već petnaestak godina, a operativna članica je osam godina. Redovito sudjeluje na vježbama, natjecanjima i drugim aktivnostima, a prije izbora za zapovjednicu obnašala je i dužnost tajnice.
Izbor na novu funkciju doživljava kao veliku čast, ali i odgovornost.
– Drago mi je što su članovi društva prepoznali moj rad i ukazali mi povjerenje. To mi je dodatna motivacija da se i dalje trudim i dam svoj doprinos društvu – naglašava.
Planovi: edukacija, vježbe i rad s mladima
Kao zapovjednica želi nastaviti dosadašnji kvalitetan rad društva te dodatno razvijati operativnu spremnost članova. – Nastavit ćemo s osposobljavanjem operativnih članova, organiziranjem pokaznih vježbi i sudjelovanjem na natjecanjima i raznim usavršavanjima kako bismo bili što spremniji za intervencije – ističe.
Poseban naglasak planira staviti na rad s djecom i mladima.
– Ako želimo da društvo i dalje bude snažno i aktivno, važno je poticati djecu i mlade da se uključe. Planiramo organizirati zanimljive vježbe i radionice prilagođene njihovoj dobi te ih uključiti u natjecanja kako bi kroz igru i druženje osjetili što znači biti vatrogasac – kaže.
Uz posao u bolnici i vatrogasne obaveze, organizacija vremena ključna je za uspješno usklađivanje svih obaveza.
– Za ono što voliš, uvijek se nađe vremena. I posao i vatrogasne obaveze ponekad znaju biti zahtjevni, ali kad ti je stalo do onoga što radiš i dobro se organiziraš, sve se uspije uskladiti – govori Elena.
Iako kaže da svaka intervencija i svako događanje u vatrogastvu ostave svoj trag, posebno pamti trenutke kada uspiju pomoći ljudima u pravom trenutku. – Takvi trenuci uvijek ostanu u sjećanju i daju osjećaj da ono što radimo stvarno ima smisla – ističe.
U svemu ima veliku podršku najbližih. – Moj DVD, prijatelji i obitelj moja su najveća podrška. Njihova podrška dodatno jača moju želju i volju za napretkom – dodaje.
Ponos zbog povijesne uloge
Poseban osjećaj, kaže, predstavlja činjenica da je upravo ona prva zapovjednica u 144 godine postojanja društva.
– Velika mi je čast i ponos što sam dio društva s tako dugom tradicijom. Osjećam odgovornost i motivaciju da nastavim tu tradiciju, podržavam članove i doprinosim razvoju društva kako bi i dalje bilo snažno i aktivno – ističe.
Na kraju ima i poruku za mlade koji razmišljaju o vatrogastvu.
– Ne treba se bojati uključiti. Vatrogastvo je izazovno, ali i iznimno vrijedno iskustvo. Učeći i pomažući drugima stječu se prijateljstva i vještine koje ostaju za cijeli život – poručuje nova zapovjednica DVD-a Selnica.
