Zbog navodnih dugovanja za HRT pristojbu s početka stoljeća i ponuda odvjetničkih ureda za nagodbom i ovrhama koja su ovih dana stizala na adrese tisuća građana, potrošačka platforma “Halo, inspektore” zatražila je očitovanje neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, utvrđene Ustavom Republike Hrvatske.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter službeno je potvrdila da, na vlastitu inicijativu, pokreće postupak protiv Hrvatske radiotelevizije (HRT):

„Sukladno članku 20. stavak 2. i stavak 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, otvorit ćemo postupak na vlastitu inicijativu i tražiti očitovanje Hrvatske radio televizije, odnosno prikupiti sve informacije potrebne za donošenje zaključaka o problemu zbog kojeg ste nam se obratili“.

Pravobraniteljica u svom očitovanju precizno navodi i razloge zbog kojih je ova kampanja uzrokovala opravdanu zabrinutost i nemir među građanima, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, umirovljenike i obitelji preminulih obveznika.

Ured iznosi četiri ključna zaključka:

1. „Prvo, kada dobijete dopis odvjetničkog ureda, a osobito kad pri tom nemate pravno obrazovanje, lako je zaključiti da je riječ o nečemu što ste obvezni učiniti inače ćete trpjeti pravne posljedice, posebno ako dopis ne sadrži sve važne informacije.
2. Drugo, ako je točno da dopisi ne sadrže podatke o tome kada je nastao dug, u kojem iznosu i slično, onda zabrinutost i nemir mogu i rasti jer nemate najvažnije informacije o temi zbog koje vam se odvjetnički ured obraća, a ne možete niti provjeriti potrebne podatke, uključujući postoji li uopće taj dug. Pri tome, nije niti nemoguće da dođe do pogreške u tako velikom sustavu kao što je HRT i s obzirom na iznimno veliki broj građana koji su obvezni plaćati pristojbu.
3. Treće, ako i znate o kojem dugu je riječ i ako je on otišao u zastaru, takav dopis može i dalje zabrinjavati jer, bez potrebnog pravnog znanja, ne znate možete li trpjeti neke veće posljedice i koje. Pritom, zastara ne znači da dug više ne postoji niti da ga dužnik ne bi trebao podmiriti, već u pravnom smislu to znači da se on više ne može prisilno naplatiti.
4. Četvrto, ako je pri tome riječ o dugu osobe koja je preminula, a ne znate o čemu se točno radi, onda je neizvjesnost dodatno pojačana, jer je životno i realno da ne znate za sve dugove osobe koja je preminula, bez obzira koliko vam bliska bila.“

Ured pravobraniteljice povlači jasnu granicu između formalnog prava na pokušaj naplate i postupanja institucije s javnim ovlastima. Konkretne metode u ovom slučaju zahtijevaju službenu istragu.

„Zbog svega navedenog, već sada možemo načelno ukazati da je riječ o praksi zbog koje ćemo otvoriti predmet radi detaljne analize svih aspekata i njenih učinaka. Pri tome u ovom trenutku načelno ukazujemo da pravno gledano pokušaji naplate dugova, iako je nastupila zastara, mogu biti zakonito postupanje, ali konkretna praksa otvara različita pitanja vezana uz postupanje jednog tijela s javnim ovlastima, zbog čega ćemo i provoditi ispitni postupak“, zaključuje pravobraniteljica.

Ured isto tako podsjeća da su problemi vezani uz ovrhe i blokade redoviti dio njihovih izvješća Hrvatskom saboru. Pravobraniteljica je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije već ranije uputila preporuku za izradu sveobuhvatne analize ovršnog sustava i donošenje potpuno novog Ovršnog zakona. Budući da ta preporuka još uvijek nije provedena, Ured potvrđuje da će je nastaviti ustrajno zagovarati.

I na kraju recimo još i ovo: o ovom slučaju zatražili smo očitovanje i Odbora za pravosuđe i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, poručuju iz Potrošačke platforme “Halo, inspektore”.