Danas je u Svetom Martinu na Muri održana 4. sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Sjednica Povjerenstva organizirana je kao dio aktivnosti „Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I“ kojeg Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske provodi od ožujka 2019. godine, a sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Sjednicu je otvorio potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević kao nastavak na jučerašnji obilazak triju romskih naselja. Istaknuo je kako je riječ o vrlo složenoj problematici koja se dugi niz godina gomilala i pozvao na konstruktivan dijalog svih sudionika.

Sjednici povjerenstva sudjelovali su zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Maja Odrčić Mikulić koja je u svojem izlaganju istaknula kako su romske zajednice u Međimurskoj županiji specifične jer naselja obiluju oružjem, djeca odrastaju u visokorizičnom okruženju svjedočeći nasilju, a često su i sami žrtve nasilja. Stopa nezaposlenosti pripadnika romske nacionalne manjine je previsoka, a obrazovni rezultati su nedostatni.

„Velik problem je i stambena deprivacija koja doprinosi socijalnoj isključenosti i onemogućava njihovu integraciju u društvo u cjelini. Korištenjem različitih oblika socijalnih naknada nastoje se ublažiti postojeći problemi s kojima se svakodnevno suočavaju, no zbog izostanka adekvatne podrške, postali su krucijalan izvor prihoda romskih kućanstava. Činjenica je da bi bez socijalnih naknada stanje u romskim naseljima bilo nepovoljnije, ali njihovo korištenje trebalo bi biti samo privremena mjera,“ zaključila je pročelnica.

U Međimurskoj županiji prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 5107 pripadnika romske nacionalne manjine, iako neslužbene procjene govore o brojci od 10.000 Roma. Većina ih živi u 12 geografski odvojenih romskih naselja. Sastanku su sudjelovali i čelnici općina i gradova u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnica Općine Orehovica Dijana Novak, gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini koja je naglasila je kako se u Romskom obiteljskom centru u Kuršancu program predškole provodi u 3 vrtićke grupe, ali nažalost obuhvaća samo djecu u 6. godini života, odnosno godinu pred polazak u školu „Apeliramo da Vlada odobri plaćanje minimalno dvogodišnjeg ako ne i trogodišnjeg programa jer djeca ne govore i ne razumiju hrvatski jezik i otežano im je pohađanje nastave u osnovnoj školi čime im se smanjuje šansa za kvalitetnim obrazovanjem,“ rekla je gradonačelnica Cividini.

Međimurska županija osim u ulaganja u obrazovanje Roma, kroz europske fondove i aktivnosti u području zdravstvene zaštite s ciljem osiguravanja dostupnosti zdravstvenih usluga pruža i podršku u ostvarivanju prava na obavezno zdravstveno osiguranje. Također kao primjer dobre prakse  bitno je spomenuti Centar za socijalnu skrb, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Pučko otvoreno učilište Čakovec, Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, osnovne i srednje škole i mnoge druge institucije i organizacije koje imaju za cilj osigurati romskim zajednicama dodatnu podršku.

Sjednici su prisustvovali saborski zastupnik Veljko Kajtazi, ravnatelj Ureda za ljuska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri te predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjaš Oršuš.

Renato Obadić iz Male Subotice je danas, 12. listopada, u prostorijama Matice hrvatske u Čakovcu predstavio knjigu ‘Vodič za uzgoj povrća’.

– Salata, mrkva i rajčica možda neće biti lijepe kao iz trgovine, ali će biti svježe, zdrave i uvijek dostupne. Osjetiti ćete zadovoljstvo, jer ste to postigli vlastitim radom. Jeste li razmišljali o uzgoju vlastitog povrća? Ako jeste, ovaj vodič će vam pomoći kako to napraviti – poručuje autor.

Goste je svojom gitarom i glasom zabavljao Martin Srpak.

Evo kako je bilo na predstavljanju knjige…

Slijedom redovitog praćenja napretka EU projekta „Aglomeracija Mursko Središće“, a prema dogovoru s gradonačelnikom Draženom Srpakom i zamjenikom generalnog direktora Hrvatskih voda Zagreb Davorom Vukmirićem u prostorijama NK „Mura“ u Hlapičini održan je sastanak na kojem su nazočili predstavnici investitora, izvođača radova, nadzornih inženjera te predstavnici naselja u kojima se provodi projekt.

Sastanci na temu napretka projekta odvijaju se minimalno jednom mjesečno kako bi se rezimirale aktivnosti koje su napravljene. Na istu temu nedavno je održan sastanak u Zagrebu u prostorijama Hrvatskih voda gdje je utvrđeno da se radovi moraju adekvatno organizirati, ispoštovati dinamika istih i ubrzati kako se rokovi koji su definirani ugovorom ne bi probili i ispoštovali.

– Na današnjem sastanku iznijeto je aktualno stanje radova, postotak izvršenja istih, plan izvođenja daljnjih radova s mogućnostima poboljšanja dinamike radi što bržeg završetka projekta. Jedna od tema sastanka bila je i stanje nerazvrstanih cesta pod upravljanjem Grada Mursko Središće nakon izvođenja radova te način njihove sanacije – stoji u priopćenju.

“Ne smijemo se stidjeti toga od kuda smo i čime se bavimo, nego moramo isticati kako su seoske žene hrabre i vrijedne, ali i da je lijepo živjeti na selu. Tu poruku upućujem svim seoskim ženama”, ističe Mateja Vranović iz međimurskog Gardinovca za Agroklub. Ona je na nedavnom izboru u Pitomači proglašena Najuzornijom hrvatskom seoskom ženom.

Ova mlada žena i majka tri kćeri – Asje, Sare i Ines, napustila je posao u jednom trgovačkom lancu i odlučila se posvetiti isključivo poljoprivredi. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu već se nekoliko godina bavi proizvodnjom kravljeg mlijeka, od kojih pravi čak dvadesetak vrsta sireva, a uzgaja i buče, heljdu i mak, pravi domaći med.

“Posla je uvijek puno, ni jedan dan mi nije isti, uvijek se događa nešto novo. No, lijepo mi je raditi na gospodarstvu i nikada nisam požalila što sam sigurnu plaću zamijenila ovim poslom”, napominje otkrivajući da su se svekar i svekrva 20 godina bavili uzgojem muznih krava, a kada su otišli u mirovinu trebalo je održati gospodarstvo.

Sve što proizvedu na OPG-u uspijevaju prodati stalnim kupcima, uglavnom na kućnom pragu, dok manji dio proizvodnje plasiraju restoranima u Čakovcu i Zagrebu, ali i u Dubrovniku i na otoku Mljetu. Kupce imaju i u Njemačkoj.

“Jedan proizvod naprosto prodaje drugi, a zadovoljni kupci naše proizvode preporučuju drugima”, napominje Mateja Vranović.

Ova uzorna žena naglašava kako je ključ uspjeha u svakom poslu, pa tako i u poljoprivredi, dobra organizacija, ali i predanost i ljubav prema poslu s kojim se bavi.

“Imala sam dojam da smo mi, žene sa sela, često zaboravljene, da se o nama rijetko govori. Zato me je zainteresirao taj natječaj za najuzorniju seosku ženu, na koji sam se prijavila iz čiste znatiželje”, otkriva za Agroklub.

Cijeli tekst pročitajte klikom ovdje.

Čakovec prijavio se na javni poziv Europske unije za provedbu projekta Wifi4U, koji je predviđao financiranje postavljanja bežičnih pristupnih točaka na području cijele Europske unije, kako bi se građanima omogućio što jednostavniji pristup Internetu. Prijava Grada na tom javnom pozivu bila je uspješna, a ovih je dana projekt implementiran.

Na području mjesnih odbora u sastavu Grada Čakovca postavljena je oprema koja omoguće bežični pristup Internetu u blizini društvenih domova, odnosno središta naselja. Oprema se sastoji od unutarnjih i vanjskih uređaja za bežično povezivanje. Korištenje Interneta preko ovih pristupnih točki je besplatno za sve korisnike, odnosno troškove prometa i održavanje opreme plaća Grad Čakovec.

Ukupno, preko projekta dobiveno je 15.000,00 eura, koliko je vrijedna postavljena oprema.