Vijeće učenika čakovečke Gimnazije Josip Slavenski biralo je novo vodstvo. Grga Pavlic, učenik 3. d razreda, novoizabrani je predsjednik, dok je njegova zamjenica Gala Pasarić, učenica 3. g razreda. Novo vodstvo Vijeća učenika dobilo je povjerenje svih predstavnika razreda.
Profesori im poručuju: “Mi vam želimo puno uspjeha u radu u još jednoj izazovnoj školskoj godini!”
Je, je, došlo je dugo očekivano vrijeme da se kuša mladi mošt. Nakon cijele godine napornog rada u vinogradu, vinari sada imaju veliko zadovoljstvo po prvi puta kušati mošt poslije vrenja i ocijeniti on što će za koji mjesec stavljati u boce i ponuditi kupcima.
– Ova proizvodna vinogradarska godina bila je, najblaže rečeno, specifična. Tuča, suša, toplotni udari, zlatna žutica… Sve to utjecalo je da mošta bude i do 40 posto manje nego je prosjek proteklih godina. No, u grožđu je bilo izrazito puno šećera, a i kiseline su bile relativno visoke. To će sigurno utjecati na visoku kvalitetu vina, koja će imati nešto više alkohola nego što je to uobičajeno, ali će svježina vina sve to prikriti. Ukupno gledajući, međumurski vinari i ove će godine tržištu ponuditi vina iznadprosječne kvalitete i bojim se da ga nećemo imati dovoljno da zadovoljimo potražnju – kazao nam je Anton Kojter, jedan od poznatih i priznatih ovdašnjih vinogradara i vinara.
Prvo kušanje provrelog mošta ranih sorti na svom gospodarstvu u Svetom Urbanu obavio je u nazočnosti starih prijatelja i ljubitelja vina Slavka Faltara, Ivana Mikeca i Andrije Sitara, koji nisu mogli prikriti oduševljenje onim što su probali.
Kojter, inače, polako svoje vinograde i podrume prepušta mlađima, ponajprije svom vrijednom zetu Damiru Cafuku, koji se već predstavio javnosti na 5. međunarodnom ocjenjivanju vina u Štrigovi i osvojio veliko zlato za rajnski rizling kasna berba, veliko zlato za pinot bijeli izborna berba i srebro za pušipel kasna berba.
Anton Kojter, pa i većina vinara, vjeruju da će i na ocjenjivanju iduće godine sve “prštati” od visokih odličja, ponajviše zlatnih.
Predsjednica Općinskog vijeća Vratišinec Milena Granatir objavila je u Facebook grupi ‘Podrška županu – Matija Posavec’ tekst u kojem proziva vijećnike HDZ-a Međimurske županije zbog, kako kaže, licemjerja te ih poziva da iskoriste priliku sada kad nema Posavca i afaltiraju sve nerazvrstane ceste, povuku milijune u Međimurje…
Njezinu objavu prenosimo u cijelosti.
‘Poštovani vijećnici HDZ -a Međimurske županije ne budite licemjerni. S obzirom na istup vijećnika HDZ -a Međimurske županije stvarno bi se trebalo zamisliti od kud im pravo. U više navrata nakon ostavke Matije Posavca vijećnici HDZ -a Međimurske županije našli su shodno priopćiti javnosti svoje viđenje cijele situacije oko odlaska bivšeg i (nadamo se budućeg )župana. Nakon 3. sjednice skupštine Međimurske županije ipak su pretjerali.
Poštovana gospodo, s obzirom na to da iznosite javnosti dug koji je ostavio župan morate raščlaniti to koliki dio iznosi na projekte koji su u realizaciji, koliki dio od toga je zapravo dug – iz proračuna Republike Hrvatske prema našoj županiji Itd. i slijedom toga morate pobrojati sve škole, ceste, dvorane, turizam sve ono što je na čelu prozvanog župana realizirano ili je u realizaciji. U svojim izlaganjima napomenuli ste da se Matija Posavec promovirao osobno kroz županijske projekte. Ne u krivu ste Posavec je promovirao u javnost sve što se radilo na području Međimurja i davao snagu, energiju i vjeru Međimurcima da zaslužuju najbolje.
Nadalje napomenuli ste da je eto priznao primanje mita. Ne priznao je da je možda negdje prešao granice svojeg utjecaja kao župan. Ali zar gospodo vijećnici iz HDZ – a zar Vi o tome? Koliko puta ste istupili u javnost i na red prozvali nekog od svojih ministara? Koliko puta ste sazvali novinare i rekli ne to nije i redu i nećemo da se tako radi ? Sjećate se vjetroelektrana … milijunski trgovanje utjecaja ne za zapošljavanje, ne za sitniš nego milijune? Jeste li gospodo vijećnici ikad prozvali nekog iz svojih redova bio on iz Zagreba, Istre, Splita i rekli glasno – ne to nije u redu.
Napominjete da će ostavka župana i novi izbori za istog građane Međimurja koštati neki milijun kuna, ako se Matija Posavec opet kandidira i u međuvremenu bude osuđen koštat će nas još jedan milijun . Poštovani vijećnici HDZ -a u Međimurju , pa mi smo platili farbanje tunela četiri puta … kroz Hrvatske autoceste na desetke milijuna kuna pod ingerencijom vlasti HDZ -a, pa platit ćemo i izbore ako je naša županija u pitanju.. zato ne budite licemjerni. Svoj rad za boljitak Međimurja i Međimuraca temeljite na ishodovanju mjera za bolji život svih zajedno. Dobili ste priliku za raditi, a ne prozivati.
Uporno spominjete da je Matija Posavec glavni krivac za dug Županijske bolnice Čakovec …. gospodo pa prije nepunih godinu dana Vaš i naš ministar financija ishodovao je kredit da bi platio dug drogerijama svih bolnica jer za hrvatske građane više nije bilo lijeka, a vidite redovno svi pa tako i Međimurci odvajamo od plaća za zdravstvo , a taj postotak odlazi u kasu ministra Marića, pa sad recite je l’ ministar ne zna gospodariti tim novcem, ili je zdravstvo loše postavljeno ? Ili…. Zato gospodo ne budite licemjerni. Javni dug Republike Hrvatske je dug svih građana Republike Hrvatske i Međimurci šute, rade odvajaju i žive od onog što im ostane, pa zašto onda ne bi platili i dug naše županije, zaduženje koje se koristilo da se u Međimurju nešto napravi.
Ne znam koliko ste pratili zatvaranje Orljav , tvornice tekstila kojoj je eto država vlasnik, koliko žena nakon 35 godina staža sa suzama je otišlo na burzu … a ministar gospodarstva Vaš i naš gospodin Horvat jedino je imao za reći da tvornica nema strateškog partnera za daljnju proizvodnju …. pa ako jedan ministar ne može naći strateškog partnera zamislite kako je malom poduzetniku plivati u takvim gospodarskim prilikama, zato gospodo vijećnici ne budite licemjerni.
Sve porušeno u prošlogodišnjem potresu na području Petrinje, Siska i okolice ostalo je skoro isto kao i prvog dana nakon potresa, osim dovezenih mobilnih kućica koje su u velikoj količini donirali građani Republike Hrvatske , da bi nakon godine dana opet Vaš i naš ministar Horvat išao tek popravljati zakon o obnovi ….zato prestanite prozivati ono sto je naše i što Međimurci vole. Imate i dobili ste priliku zauzdati ministarstva i povući zlatne milijune u naše Međimurje, sagradite, asfaltirajte sve nerazvrstane ceste, stvorite uvjete za jednosmjenski nastavu, sagradite domove za starije čije će cijene biti pristupačne umirovljeniku koji je proveo radni vijek na minimalcu. Imate prilike … jer vjerujte većinu Međimuraca Posavec može razočarati samo ako dalje ne nastavi boriti se za naše lijepo Međimurje.
A kad se Matija vrati teško da ćete opet imati prilike. Zato gospodo ne budite licemjerni prema svojem i našem, jer za iste stvari šutite u svojim redovima, a sve to plaća između ostalog i radišni Međimurac. Znam da ima vrijednih ljudi u redovima HDZ -a, a znam da ima i onih koji su 90 tih pod okriljem strina, teta i ujaka otišli u Njemačku, kad su se vratili dovoljna im je bila iskaznica Vaše stranke da budu poštovani građani Međimurja i Hrvatske, dok mnogima koji su se tih 90-ih borili za slobodu i bolje sutra nije bilo potrebno više ništa. Zato poštovani vijećnici HDZ -a, ne blatite ono što Međimurci vole, jer isti će otplaćivati zajedno sa svojom djecom dug koji je napravio netko Vaš na vlasti Republike Hrvatske, pa će tako i svaki Međimurac otplatiti i svoj dio duga koji je uložen u Međimurje.
Gospodo nije vrijeme da baš Vi budete licemjerni, nađite drugi način da budete na vrhu Međimurja, eto možda samim vlastitim radom . I Vama i svim Međimurcima želim puno uspjeha u životu temeljenog na vlastitom radu, ne blaćenju, prozivanju i licemjerstvu. Nećemo tuđe na vidjelo, a svoje pod tepih. Poštujemo tuđe, ali svoje volimo najviše zato na izborima uz naravno opciju da se naš Posavec Matija vrati puno sreće,’ napisala je.
U ponedjeljak 11. listopada Međimurska je županija nagradila najbolje mentore koji su postigli zavidne rezultate na školskim natjecanjima, susretima i smotrama u školskim godinama 2019./2020. i 2020./2021.
Iz Osnovne škole Belica nagrađene su učiteljice: Lidija Hertarić i Silvija Micek, državna smotra projekata Građanski odgoj i obrazovanje, Violeta Mak, prvo mjesto u odbojci na županijskom natjecanju, Valentina Miller, državna smotra Lidrano, pojedinačni scenski nastup. S njima je i ravnatelj OŠ Antun Žulić.
Lidija Hertarić je učiteljica razredne u OŠ Gardinovec, Silvija Micek inf, mentor, Valentina Miller učiteljica HJ, a Violeta Mak, prof. TZK, mentor, mentor.
Nema ništa logičnije i ljepše u ovom dijelu godine nego pohoditi štrigovski kraj gdje berba grožđa ulazi u zadnju četvrtinu, a mladi mošt ranijih sorti već grije tjelesa onih koji ga vole i cijene.
Pohod Štrigovi ne bih bio potpun kada ne bi razgovarali s prvim čovjekom općinske vlasti Stanislavom Rebernikom, a razgovor smo obavili uz kavu u njegovom uredu ravnatelja Osnovne škole Štrigova. Razgovarali smo o aktualnostima s kojima se načelnik, njegovi suradnici i drugi važni činitelji štrigovske zbilje bave ovih tjedana.
Kako je 15. rujan bio posljednji dan provedbe Uredbe o suzbijanju zlatne žutice u štrigovskom vinogorju, Rebernika smo pitali kakva je trenutna situacija?
– Važnije od samih rezultata po spomenutoj uredbi nam je ono što je pred nama. Vrlo lijepo i ugodno se osjećamo mi, čelnici Općine Štrigova, kao i Društvo vinogradara i vinara HORTUS CROATIAE nakon što je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede reagiralo na naš dopis kojim tražimo da nas primi ministrica poljoprivrede Marija Vučković kako bi joj prezentirali situaciju u vezi zlatne žutice u međimurskom vinogorju. Iz ureda ministrice poljoprivrede u Općinu Štrigova stigao je poziv na sastanak u Ministarstvo poljoprivrede koji će se održati u utorak 19. listopada 2021. s početkom u 10 sati. Uz poziv stoji i zamolba da sastanku nazoče 4 osobe kako bi sastanak iznjedrio najprimjerenije odluke ili savjete. Slijedom toga sam ja, kao načelnik Općine Štrigova, ali i sazivatelj sastanka, sastavio izaslanstvo u kojem su osim mene, još David Štampar predsjednik HORUS CROATIAE, prof. Franjo Lovrec jedan od vodećih međimurskih vinara i Stjepan Pozderec, komunalni redar Općine Štrigova i osoba koja o problemu zlatne žutice i drugih bolesti u međimurskom vinogorju ima najviše praktičnih saznanja. Vjerujem kako 19. listopada ove godine nastupa novi i prvenstveno snažniji oblik borbe protiv zlatne žutice uz potporu države – kaže Rebernik.
Puno je prostora i vremena potrošeno na pitanje osnivanja vlastitog komunalnog poduzeća i određivanja poslova koje će ono obavljati kako bi cijelo područje Općine Štrigova bilo pokriveno kvalitetnim komunalnim uslugama.
– Da, tako je, puno smo o tome govorili i radili posljednjih mjeseci i sada imamo gotovo jasnu situaciju. Komunalno poduzeće Štrikom Općine Štrigova je utemeljeno i ustrojeno i već radi određene poslove. U postupku je nabava aparata za ispisivanje računa korisnicima usluga i onda možemo reći kako je sve na svojem mjestu. Naše poduzeće i djelatnici obavljat će košnju zelenih površina, manjih iskopa i zaravnavanje terena, razgrtanje snijega i drugih poslova koje nam omogućuje naša mehanizacija. Osim tih (za naše žitelje, ali i za vikendaše i druge koji izraze potrebe za komunalnim intervencijama na njihovim privatnim posjedima) praktičnih poslova, Štrikom će imati u opisu poslova i iznajmljivanje prostora u zgradi Doma kulture u Štrigovi.
Ujutro i prijepodne oblačnije, a trebalo bi pasti i nešto kiše. Zapuhat će umjeren, mjestimice i jak sjeveroistočni vjetar. Poslijepodne će biti uglavnom suho uz razvedravanje i sunčana razdoblja. Jutro hladno, a dnevna temperatura će se kretati između 11 i 13 Celzijevih stupnjeva.
Sutra će biti potpuno suho uz duža sunčana razdoblja. Ujutro je moguća kratkotrajna magla, a ponegdje i slab mraz. Tijekom dana će puhati povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura između 0 i 4°C, a najviša dnevna i sutra oko 12 Celzijevih stupnjeva
Malo je onih koji o obiteljskom nasljeđu brinu onoliko koliko to čine braća Zdravko (66) i Ivan (70) Rob iz Zasadbrega.
Umirovljena braća posljednje sunčane dane odlučili su provesti premazujući svoju klet koja čuva pravo blago, prešu iz 19. stoljeća.
– Preša je napravlena 1855. godine. Kak bi ju sačvali, odlučili smo oko nje postaviti klet. Došel bu sneg pa drevo moramo premazati kaj zdrži zimu. Kad su nam stari pohmirali, mi smo ostali jedini koji se moreju brinuti o preši. Odlučili smo da ju nemo pustili kaj sprehne, neg da bumo ju zajedničkim snagama obnavljali. Nekad davno prije imali smo vinograd u Zasadbregu i Merhatovcu. Do danas ostala je sam preša- govore nam.
Na svom gruntu imaju i nešto voćaka i ribnjak. Iako su, govore nam, zvali nadležne službe kako bi se informirali kako sačuvati ovaj sad već povijesni raritet, naišli su na zatvorena vrata. Unatoč tome, odlučili su da se za prešu moraju pobrinuti sami. Nadaju se da će doći bolja vremena za nju, vrijeme kad će ona postati prava atrakcija koja priča priču jedne obitelji.
Branko Poljak, vlasnik rasadnika Poljak MBS iz naselja Sveta Marija, već 30 godina proizvodi u prvom redu sadnice vinove loze, a zatim i voća. Otkriva kakav je to posao te koji su današnji trendovi sadnica, što se najviše traži u Hrvatskoj. Bi li nas trebalo iznenaditi da su to – šljive za rakiju?
Ako trebate sadnice vinove loze, Branko Poljak ima više od 20 sorti vinskih ili stolnih, a isto tako i sadnice šljiva, kruški, trešanja, marelica, jabuka… Danas na njegovim zemljištima raste oko 180.000 komada sadnica vinovih loza i oko 16.000 voćnih sadnica.
– Sadnice vinovih loza prodaje po čitavoj Hrvatskoj, a najviše u Podravini, Zagorju, Kutini, Moslavini, Slavoniji te području Zagreba – kaže Branko Poljak.
Najviše se traže šljive za rakiju i pekmeze.
– Od voćnih sadnica, najbolje ide prodaje šljiva. Imamo pet vrsta šljiva, od čega se najviše traže one za rakiju i pekmeze. Najviše ih prodajem na području Zagreba.
Na tržištu su, ističe Branko, trenutno najtraženije sadnice šljiva, oraha i lješnjaka. S time da se Branko ne bavi proizvodnjom oraha i lješnjaka, jer, kaže, ima dosta drugih proizvođača tih sadnica.
Nema odmora! A troškovi su nažalost sve veći…
Iako se sve čini idilično, nažalost nije. Branko Poljak opstaje već 30 godina, ali otkriva:
“Svake godine sve je teže. Porast troškova je takav da naše proizvođačke cijene to ne mogu pratiti. Ovog proljeća je bio mraz, po ljeti suša, što sve isto utječe na biljke… Srećom, na svakoj parceli imamo navodnjavanje.
Prijetnja Brankovim biljkama su i srne i zečevi, kojih su puna polja.
– Vidite ovu visoku ogradu? Srne je preskoče bez zaleta! Zečevi pak kopaju i provlače se ispod ograde.
Nadalje, oko sadnica je zapravo, puno posla, a i kad je hladno…
Dok susjedi misle da se doma grije, on se smrzava u podrumu
Od jutra do mraka, u svako godišnje doba, Branko je aktivan na nekom od svojih polja, u plasteniku ili u skladištu, a s njim je uvijek i njegova vjerna kujica Luna, koja čim vidi da se negdje ide, spremno uskače u automobil ili na blatobran traktora, odakle ima, onako sitna, odličan pogled na okolinu.
Poljak MBS je obiteljska tvrtka, pa su oko svega angažirane i Brankova supruga Marija i kći Maja (22), koja se spremno prihvati i kosilice i kućanskih poslova.
– Oko svih tih sadnica, prikupljanja materijala i cijepljenja sadnica te brige za njih ima puno posla u svako godišnje doba. Voćne sadnice obično se cijepe u kolovozu, a sadnice vinove loze u siječnju. Zimi prikupljamo materijal za vinovu lozu i skidamo reznice matičnih podloga.
Sadnice cijepimo i pripremamo u plasteniku na jednoj od naših parcela, a zimi nam obično dolaze i učenici Poljoprivredne škole da vide kako se to radi – objašnjava Branko.
– Iza kuće imamo velik podrum i u njemu hladnjaču za sadnice vinovih loza, koje tu stoje od pripreme do prodaje. Lozni materijal nakon vađenja držimo u hladnjači jer se tako očuva u najboljem mogućem stanju. U podrumu ponekad moram provesti i dulje vrijeme, pa zna biti postati jako hladno, dok susjedi misle da se grijem u svom toplom domu – šali se Branko.
Kuća u kojoj nema spuštenih roleta
Brankova velika i svjetla kuća sa stražnje strane krije i dva iznenađenja: ogromnu smokvu punu slatkih plodova te dvije velike staklene stijene koje za vrijeme sunčanih dana odlično zagrijavaju kuću.
Njegova supruga dodaje kako je zapravo riječ o još nedovršenom solarnom projektu, čiji radovi su u tijeku već više godina, a pokazao se odličnim jer staklene stijene daju puno svjetla prostoru u kući te ga odlično griju za vrijeme sunca.
Danas je u Svetom Martinu na Muri održana 4. sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Sjednica Povjerenstva organizirana je kao dio aktivnosti „Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I“ kojeg Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske provodi od ožujka 2019. godine, a sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Sjednicu je otvorio potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević kao nastavak na jučerašnji obilazak triju romskih naselja. Istaknuo je kako je riječ o vrlo složenoj problematici koja se dugi niz godina gomilala i pozvao na konstruktivan dijalog svih sudionika.
Sjednici povjerenstva sudjelovali su zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Maja Odrčić Mikulić koja je u svojem izlaganju istaknula kako su romske zajednice u Međimurskoj županiji specifične jer naselja obiluju oružjem, djeca odrastaju u visokorizičnom okruženju svjedočeći nasilju, a često su i sami žrtve nasilja. Stopa nezaposlenosti pripadnika romske nacionalne manjine je previsoka, a obrazovni rezultati su nedostatni.
„Velik problem je i stambena deprivacija koja doprinosi socijalnoj isključenosti i onemogućava njihovu integraciju u društvo u cjelini. Korištenjem različitih oblika socijalnih naknada nastoje se ublažiti postojeći problemi s kojima se svakodnevno suočavaju, no zbog izostanka adekvatne podrške, postali su krucijalan izvor prihoda romskih kućanstava. Činjenica je da bi bez socijalnih naknada stanje u romskim naseljima bilo nepovoljnije, ali njihovo korištenje trebalo bi biti samo privremena mjera,“ zaključila je pročelnica.
U Međimurskoj županiji prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 5107 pripadnika romske nacionalne manjine, iako neslužbene procjene govore o brojci od 10.000 Roma. Većina ih živi u 12 geografski odvojenih romskih naselja. Sastanku su sudjelovali i čelnici općina i gradova u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnica Općine Orehovica Dijana Novak, gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini koja je naglasila je kako se u Romskom obiteljskom centru u Kuršancu program predškole provodi u 3 vrtićke grupe, ali nažalost obuhvaća samo djecu u 6. godini života, odnosno godinu pred polazak u školu „Apeliramo da Vlada odobri plaćanje minimalno dvogodišnjeg ako ne i trogodišnjeg programa jer djeca ne govore i ne razumiju hrvatski jezik i otežano im je pohađanje nastave u osnovnoj školi čime im se smanjuje šansa za kvalitetnim obrazovanjem,“ rekla je gradonačelnica Cividini.
Međimurska županija osim u ulaganja u obrazovanje Roma, kroz europske fondove i aktivnosti u području zdravstvene zaštite s ciljem osiguravanja dostupnosti zdravstvenih usluga pruža i podršku u ostvarivanju prava na obavezno zdravstveno osiguranje. Također kao primjer dobre prakse bitno je spomenuti Centar za socijalnu skrb, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Pučko otvoreno učilište Čakovec, Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, osnovne i srednje škole i mnoge druge institucije i organizacije koje imaju za cilj osigurati romskim zajednicama dodatnu podršku.
Sjednici su prisustvovali saborski zastupnik Veljko Kajtazi, ravnatelj Ureda za ljuska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri te predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjaš Oršuš.
