Jučer, 14. listopada, oko 14,20 sati, u Pribislavcu u Ulici braće Radića, 19-godišnjak je u trgovini mješovitom robom počinio kazneno djelo Razbojnička krađa, javljaju iz ‘Policijske uprave međimurske’.
– Naime, s polica trgovine ukrao je nekoliko komada kozmetičkih proizvoda. U cilju da spriječi njegov izlazak iz trgovine s ukradenim proizvodima, prodavačica je počinitelja pokušala zadržati. Kako bi zadržao ukradene stvari u svom posjedu, svojim tijelom i rukom odgurnuo je prodavačicu te se potom udaljio iz trgovine. U događaju prodavačica je lakše ozlijeđena, dok se materijalna šteta procjenjuje na nekoliko stotina kuna. Brzom reakcijom policijskih službenika zbog osnova sumnje u počinjenje opisanog kaznenog djela uhićen je 19-godišnjak s područja Općine Pribislavec. Ukradeni predmeti vraćeni su odgovornoj osobi trgovine – stoji u priopćenju.
Protiv osumnjičenika podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
U utorak 19. listopada, u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu gostuje Milan Majerović-Stilinović.
Predstavit će knjigu Što sam naučio na planini koja donosi 50 kratkih “priča u hodu”.
Njegovi zapisi nadahnuti boravcima u prirodi, susretima s ljudima, živim bićima i fenomenima na koje nailazi tijekom planinarenja, imaju jaku autobiografsku crtu. Podijeljene u pet poglavlja kojima se i metaforički prati forma uobičajenog planinarskog izleta (Polazak, Uspon, Vrh, Silazak, Povratak), priče su formom različite, često fluidne.
Putopisno-književna večer zakazana je za 18 sati. Ulaz je slobodan.
Milan Majerović-Stilinović rođen je 1972. godine. Kao diplomirani i slobodni novinar radio je u dnevnim listovima, na radijskim postajama, web portalima i internetskim televizijskim programima. U javnosti najviše prepoznatljiv kao TV reporter, urednik i voditelj, posljednjih godina radi kao samostalni savjetnik za komunikacije i odnose s javnošću. Početkom 2019. godine pokrenuo je Facebook blog „Što sam naučio na planini“ koji je postao osnova za njegovu prvu knjigu. Sretno i veselo sa suprugom i troje djece živi i radi u Zagrebu, podno Medvednice, uvijek u niskom startu za odlazak u planinu.
Osvrti na knjigu:
Roman Simić, urednik knjige: „Ova knjiga je osobita, endemska biljka, nezamjenjivo planinska. Jedinstvena zbirka priča, uspona i spustova, staza markiranih i zaraslih, malih i velikih čuda koja čekaju i na vas. Ako se malo pokrenete. Ako otvorite oči.“
Denis Derk, Večernji list: „Riječ je o prvenstveno autobiografskoj knjizi u kojoj autor progovara o sebi, nekada i pomoću reperske mantre, u duhovitim stihovima šaleći se i na vlastiti račun, što i nije najčešća pojava u puritanskom hrvatskom društvu. Majerović-Stilinović je planine i izabrao zato da u njima bude u najboljem društvu i da dopre do najdubljih spoznaja o pravim vrijednostima ljudskoga života.“
Silvana Menđušić, novinarka: „Kako je lijep svijet kad ga gleda Milan majerović-Stilinović! Naučit ćete o pakiranju, pripremama, promjenama, posrtanjima i pobjedama, pticama, Puntijarki, prazninama, prostranstvima i psu kojeg trebate nabaviti, patentnim zatvaračima i pingvinima iz priča njegovog sina, poljskom cvijeću, plećima Kraljevića Marka na Kleku, piti od jabuka koju najbolje sprema njegova mama, putu koji vas je doveo do ove čudesno otmjene knjige.“ Aljoša Šerić, glazbenik: „Milanova knjiga je za sve koji se ne penju, a htjeli bi znati kako miriše pita od jabuka na vrhu Dinare, o čemu fazani sanjaju i kako se može biti negdje i nigdje, zapravo zašto treba biti negdje i nigdje. Ova knjiga je dnevnički zapis, putopis, self-help, poezija i proza, sve to i ništa od toga. Zbog nje mi se pišu nove pjesme, svira mi se usna harmonika na planinskoj stazi. Zbog nje želim kuću na Velebitu u kojoj ću svojoj kćeri pričati o tome što je sve barba Milan naučio na planini.“
Tanja Mravak, spisateljica i planinarka: „Misli na planini nisu meditativne, uopće. To je zabluda. Prekida te umor i žeđ i znoj i hladnoća. Sve odleti iz misli, sve što si uslijed sve te ljepote lijepoga pomislio. Sve ono što ti ne bi nigdje drugo palo na pamet, samo gore. Tako je Majerović naučio sve što je naučio u planini, uspio je sakupiti sve dobre misli što su ikad odbjegle lutale planinom.“
Srećko Vukov, planinar i idejni začetnik staze Via Adriatica: „Milan planinu predstavlja baš onakvom kakva jest: dom za sve ljude pozitivne energije, spremne da odbace malodušje i predrasude, spremne da se vrate prirodi, sebi i drugim ljudima. I baš kao u onoj poslovici, ovaj put planina uistinu dolazi čitatelju.“
Ana Radišić, urednica, novinarka i voditeljica: „Ovo je knjiga koju bih preporučila kao jednu od životnih lektira. Sigurna sam da će prirodi darovati još više tragača po stazama i otkrivača novih planina, ali i putnika k osobnim vrhuncima!“
Svake se godine 16. listopada obilježava Svjetski dan hrane, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Tim povodom razgovarali smo sa Sinišom Golubom,ravnateljem Međimurske prirode.
– Ovaj se dan obilježava u više od 150 zemalja svijeta. Nekako paralelno, tijekom prve polovice listopada diljem našeg dijela svijeta slave se tzv. Dani zahvalnosti za plodove zemlje. Ljudi se, poput svojih davnih predaka, klanjaju moćnoj prirodi iz koje dobivaju hranu, okupljaju se i zajednički blaguju lokalna i friško spremljena jela. To su događaji podjednako za ljude i za bogove, vrijeme kad sve drugo na trenutak zastane i kad su u središtu svačije pažnje netom ubrane plodine.
Subota u Križovcu?
– Prošle je subote u međimurskom Križovcu po prvi put održana manifestacija Eko kotlić na Trgu međimurske prirode. Čak 13 udruga i grupa okupilo se oko pojedinačnih vatri, miješalo plodove zemlje, zatim blagovalo različitost obilja, a usput spoznavalo što se sve čini na zaštiti prirode Međimurja. Gljivarsko društvo Smrčak prezentiralo je obilje gljiva koje rastu u Međimurju, uz posebni naglasak na one jestive više puta i one jestive samo jednom.
Posebno za istaknuti?
– Važan je završni čin manifestacije, blagovanje hrane, ali još je važniji proces. Naime, svaka je kuharska grupa ujedno i dionik u zaštiti prirode rodnog Međimurja, a proces na Trgu prirode bio je u znaku neprestanog kretanja od kotleka do kotleka, druženje, razmjena informacija i ideja, umrežavanje. Ljude je lakše okupiti i motivirati na akciju ako proces uključuje i toplu hranu. Tome nije izuzetak niti zaštita prirode, a Trg međimurske prirode pokazao se kao odlično mjesto tog okupljanja. Tome i služe trgovi diljem svijeta, zar ne? Trg međimurske prirode proglasio je, točnije imenovao Grad Mursko Središće u travnju 2010. godine na moj skromni prijedlog, a do današnjeg dana postao je prepoznatljiv diljem Hrvatske, jer kroz njega je prošlo na desetke tisuća posjetitelja koji u Međimurje dođu kao namjernici – rekao je Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode.
Vezano uz manifestaciju, čuli smo za vaše osobno otkriće?
– Da. Istaknut ću ga za kraj. Udruga „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca počastila je sudionike manifestacije s čak tri jela. Pomalo bojazno, pripremili su tzv. zlatarski krumpir koji je u svojoj jednostavnosti toliko genijalan i izvrstan da je upravo najbolji simbol onoga što bi jelo trebalo biti: umjetničko djelo složeno od 2-3 lokalne namirnice uz tek prstohvat soli. To jelo savršeno ilustrira težački život naših predaka, život kakav moderne generacije Međimuraca ne poznaju i sve teže evociraju. I upravo je to dodana vrijednost takvih manifestacija: otkriće biserja koje se iz generacije u generaciju prenosi kroz iskustvo pojedinca i kolektiva – rekao je s dozom oduševljenja.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađena su 203 uzorka, od čega je evidentirano 28 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 13,79% pozitivnih od broja testiranih.
U protekla 24 sata oporavilo se 30 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 187. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 71 362 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 25 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirane su 4 osobe, otpuštene su 4 osobe, nema pacijenata na invazivnoj respiraciji, a preminula je 1 osoba, muška osoba stara 76 godina.
Nakon ljetne stanke, članovi Udruge vinogradara i vinara “Vinoljub” iz Nedelišća, nastavljaju svojim aktivnostima. Udruga, koja okuplja članove iz cijelog Međimurja, njeguje vinske narodne običaje, promiče kvalitetu vina i kulturu stola, obilazi poznata vinska područja u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji… Redovni su gosti i međimurskih vinara, kako bi se upoznali s onim najkavlitetnijim što imaju u svojim podrumima.
Tako “Vinoljubi” u utorak, 26. listopada, posjećuju dvije vinarije u Banfiju, vlasnika DragutinaKunčića i Željka Novak. Okupljanje je u 15 sati u Štrigovi kod predsjednika “Vinoljuba” Milivoja Kossija, također velikog i priznatog vinara, a nakon kraće okrepe kreće se prema Banfiju i vinariji Kunčić.
Nakon bogate degustacije Kunčićevih vina i mošta, uz komentar domaćina i pokoji zalogajčić, kreće se prema gospodarstvu Željka Novaka, koji će također predstaviti ono najbolje iz svojeg asortimana. Tamo je predviđen i završetak druženja uz glazbu i pjesmu.
Čakovečki gimnazijalci, kao i sijaset njihovih kolega i prijatelja iz zemlje i svijeta, ne žele zaostajati za prethodnicima, a žele biti u korak sa zahtjevima današnjice usprkos što je pandemija Covida-19 u mnogome i mnogima poremetila planirano.
Učenici: Žana Klasić, Šimun Bilas, Nino Blažić, Andrija Palašek i Leon Vajda u pratnji profesorica Elvire Dolenec i Tamare Srnec su i u ovo vrijeme s ostalim prijateljima i vršnjacima sudionici prve mobilnosti u sklopu KA2 projekta „Do, Develope, Donate (3D)“ u latvijskom Gulbeneu.
S njima su vršnjaci iz Latvije, Španjolske, Italije, Grčke i Rumunjske. Čakovečki gimnazijalci druženjem, igrom i sudjelovanjem u radionicama razvijaju vještine 21. stoljeća – od tolerancije do liderstva i poduzetništva, ali i istražuju prirodne i kulturne znamenitosti toga zanimljivog dijela Europe.
– Nestrpljivo očekujemo povratak „erasmusovaca“ kako bi s nama podijelili svoje dojmove i nova iskustva!, poručuju iz Gimnazije.
Pokraj Osnovne škole Sveta Marija jučer, 14. listopada 2021. godine, postavljanjem stupova započela je intenzivna izgradnja školske vrtne sjenice, koja će učenicima omogućiti održavanje nastave na otvorenom.
Ovo je važan trenutak za školu koja će u predstojeće razdoblje, osim učionice na otvorenom, dobiti i dodatne učionice koje će omogućiti održavanje jednosmjenske nastave te sportsku dvoranu, koji se upravo grade pokraj škole.
– OŠ Sveta Marija prošle je godine krenula u projekt izgradnje vrtne sjenice koja će našim učenicima prije svega omogućiti učenje na otvorenom. Takav oblik učenja itekako je poželjan, pogotovo u ovim izazovnim vremenima kada se borimo s pandemijom. Zbog epidemiološke situacije i poteškoća na koje smo naišli, projekt prošle godine nismo uspjeli realizirati, no početkom ove školske godine su krenuli radovi i nadamo se da će u najkraćem mogućem roku biti privedeni kraju – rekla nam je ravnateljica OŠ Sveta Marija Gorana Šavora Peter.
Na upit kako se financirala izgradnja ove sjenice, objasnila je:
– Naravno, tražili smo izvore financiranja koji će nam olakšati izvedbu projekta i pritom naišli na zaista veliku podršku. Mnogi su se poduzetnici i poduzeća pridružili izvedbi same sjenice, podupirući nas donacijom materijala i izvođenjem radova koje nismo mogli samo realizirati.
Ovim putem zahvaljujem tvrtkama Instal promet Kanižaj d.o.o. koja nam je izradila glavni projekt, Kompaniji Janković koja je u izradi sudjelovala i radovima i donacijom materijala, Eurobeton d.d. koja nam je donirala opločnjake i rubnjake, Tehnodom d.o.o. koja je sudjelovala u donaciji materijala, Zadravec stolarija-pilana d.o.o. koja će izraditi drveni dio sjenice, tvrtki Krov-Commerce d.o.o. koja će se pobrinuti za krovište te tvrtki Sistem Mep d.o.o. koja će donirati materijal.
Također zahvaljujem i načelnici Općine Sveta Marija Đurđici Slamek, jer je Općina također pomogla sa svoje strane prema svojim mogućnostima, a želim naglasiti da je veliku ulogu u izgradnji sjenice odigrala je i učiteljica Helena Vadlja, voditeljica projekta, koja se pobrinula za većinu donacija te je pomogla u koordinaciji radova. Velik dio poslova sam odradio je i domar škole, Ivan Vinković – istaknula je Gorana Šavora Peter.
– Čast mi je što sudjelujem u ovome jer će sve ovo što radimo ostati na dobrobit djeci. Prije sam radio u građevini pa mi je drago da na ovaj način mogu iskoristiti svoje znanje i iskustvo – rekao je Ivan Vinković, domar koji u OŠ Sveta Marija radi oko godinu dana.
Danas će se nastaviti suho i djelomično sunčano vrijeme. Ujutro je moguća magla i niska naoblaka, a samo mjestimice i slab mraz. Vjetar uglavnom slab. Jutarnja temperatura između 1 i 5, a najviša dnevna oko 13 Celzijevih stupnjeva.
I sutra suho i djelomično sunčano, ali se jutarnja magla i niski oblaci mjestimice mogu dulje zadržati. Jutro će biti hladno uz temperaturu malo iznad nule, a dnevna temperatura se očekuje između 10 i 14°C, ovisno o količini sunca.
Poljoprivrednik i umirovljenik I. Horvat (79) iz Mačkovca posljednje ljetne dane provodi u berbi kukuruza kako bi njegove svinje bile site tijekom zime. U berbi kukuruza pomaže mu njegov susjed Mladen Ratajec iz Mačkovca koji u svom vlasništvu ima kombajn.
– Sva sreća da kukuruza za moje svinje ima. Njemu mraz ništa ne može. Ovo kukuruza što imam uzgajam isključivo za svinje. Imam još nešto zemlje u Slemenicama. Nešto sam zemljišta naslijedio od svog oca, a nešto kupio i tako proširio imanje. Svojevremeno sam vodio OPG koji je sada naslijedio moj sin Dušan Horvat (52) – istaknuo je otac I. Horvat.
