Izgradnja zgrada općinske uprave s poslovnim prostorima  došla je do svoje završne faze. U petak, 8. listopada, u 12 sati potpisan je ugovor o III. fazi izgradnje zgrade sa tvrtkom Team Građenje d.o.o. iz Čakovca, a nakon provedenog postupka javne nabave objavljenog u Elektroničkom oglasniku javne nabave broj 2021/S 0F2-0030957 od 20. kolovoza 2021.

Vrijednost ugovorenih radova je 1.335.280,20 kuna + PDV. Rok izvođenja radova je 4 mjeseca od dana uvođenja u posao. Stručni nadzor nad radovima obavlja tvrtka Creocon d.o.o. iz Preloga.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek je u nazočnosti hrvatske zastupnice u EP Sunčane Glavak u petak, 8. listopada, u Međimurskoj županiji posjetio poljoprivredno gospodarstvo ovogodišnje pobjednice 21. Izbora za najuzorniju seosku ženu Mateje Vranović, obišao gradilište najvećeg skladišta krumpira u Hrvatskoj tvrtke Agrobela te službeno otvorio skladište krumpira tvrtke Belpak – projekt sufinanciran iz Programa ruralnog razvoja u vrijednosti odobrene potpore veće od 4,2 milijuna kuna.

Novootvoreno skladište krumpira u Općini Belica državni tajnik Tušek okarakterizirao je kao pravi primjer modernizacije i jačanja skladišno-distributivne mreže uz istovremenu demonstraciju načina rada Vlade Republike Hrvatske:

„Nakon zabrane klorprofama i nezavidne situacije u kojoj su se našli domaći proizvođači krumpira pronašli smo brzo, dugoročno održivo i razvojno rješenje, nastalo u suradnji sa samim proizvođačima. Fokusirano smo usmjerili sredstva u cilju rješavanja gorućeg sektorskog problema i kreirali natječaj za izgradnju skladišta krumpira. Samo na području Međimurske županije odobreno je 20 zahtjeva za potporu za ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir u vrijednosti od 68,4 milijuna kuna, pri čemu ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi gotovo 103 milijuna kuna.“

Naime, nakon što je Europska komisija ukinula korištenje klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, stvorila se žurna potreba za brzim ulaganjima u izgradnju novih, tehnički naprednijih i bitno skupljih nepropusnih skladišta. Iz tog je razloga, u dijalogu s proizvođačima krumpira, Ministarstvo poljoprivrede putem Natječaja tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ iz Programa ruralnog razvoja stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna, sredstva kojima je osiguran nastavak proizvodnje, ali i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Natječaj potiče i udruživanje proizvođača, proizvođači krumpira su prepoznali brojne pogodnosti udruživanja i odlučili zajedničkim snagama izgraditi potrebna skladišta, pri čemu su nastale tri proizvođačke organizacije u sektoru proizvodnje krumpira.

Prema navodima proizvođača, u 2020. godini postignuta je samodostatnost za potrebe domaćeg tržišta, a urod je bio vrlo visoke kvalitete. U prvih šest mjeseci 2021. godine u odnosu na isto razdoblje 2020. godine uvoz krumpira je količinski smanjen za više od 21 posto i vrijednosno smanjen za gotovo 16 posto. Također, izvoz krumpira je u prvih šest mjeseca količinski značajno povećan (za više od 11 tisuća tona), dok vrijednosno povećanje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine iznosi čak 103 posto.

Ida Matjanec iz Kotoribe, 21-godišnja studentica Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, jedna je od popisivačica stanovništva koja je dobila u zadatak popisivanje Donjeg kraja u Kotoribi, ali i tamošnjeg romskog naselja. Tako smo s njom i kontrolorkom Kristinom Latin otišli na teren.

No, ako smo i pomislili da će nam se pojadati i reći „Ah, koja me sila nagonila da se prijavim za popisivačicu?!“, odmah smo shvatili da se ova djevojka odlično snašla kao popisivačica i lokalno stanovništvo joj nimalo ne otežava posao. Dapače.

Svi su pristupačni i ljubazni
– Ovo iskustvo mi je zanimljivo, odlično! Ako nema nikoga, ostavim ljudima svoj broj na cedulji, pa mi oni naknadno pošalju svoju šifru ili se dogovorimo za termin. Svi su vrlo ljubazni, ponude me s kolačima, kavom… – rekla nam je Ida.

Ništa drukčije nije, kaže, ni u romskom naselju, gdje Ida susreće svoje vršnjake i vršnjakinje iz osnovne škole, od kojih mnoge imaju već i nekoliko djece. Pošli smo s njom do romskog naselja u sklopu Kotoribe. Djeca su nas veselo pozdravljala na ulici, a uz zaigranu djecu na ulici ima i dosta pasa.

U prvoj kući koja nije popisana upoznali smo majku Jasnu s dvoje djece, Larisom (9) i Dinom (1). Rekla nam je da su Romi obavješteni o popisivanju stanovništva i da nemaju nikakvih problema s time. Odmah je imala pripremljene rodne listove odnosno OIB-e, a ljubazno nam je ponudila i da sjednemo. Fotografiranje? Nema problema!

– Romi se rado popisuju, isto su ljubazni i susretljivi, nude me sa svačim, a lakše mi je i u smislu da je kod njih uvijek barem jedan član kućanstva kod kuće. Riječ je uglavnom o velikim obiteljima, a mnogo njih ima i po 10 djece – tvrdi Iva koja već vrlo spretno unosi sve potrebne podatke, kao što su primjerice gdje je živjela majka djeteta u trenutku rođenja, je li osoba boravila u inozemstvu dulje od godinu dana ili kakav sustav grijanja imaju, na svom laptopu.

Tako joj u prosjeku za 4-članu obitelj treba oko 20 minuta, što je sigurno brže nego što se većina obitelji te veličine uspjela popisati online. Kad vidite kako je njoj sve jednostavno, požalite što ste se popisali online, jer ovo se čini puno lakše. Posebno uz kavicu i kolače.

Je li baš sve savršeno?
– OK, nisam oduševljena jedino u situacijama kad nikoga nema kod kuće, pa im ostavim poruku, ali mi se na javljaju, pa tako nekoliko puta moram posjetiti jednu kuću. No, to se rijetko događa.

Veliku pomoć u popisivanju stanovništva pružaju joj stanovnici službenog naziva „susjedi“.

– Ako nisam sigurna za neku kuću je li prazna privremeno ili trajno, živi li tko tu, jednostavno pitam susjede, oni sve znaju – kaže Ida.

Kristina Latin, kontrolorka za područja Kotoriba i Donja Dubrava, dodaje kako prilikom popisivanja kontrolori ne traže osobne dokumente. Bitno im je samo da im stanovnici pročitaju OIB. Njezin zadatak kontrolorke je zapravo vrlo odgovoran: provjeriti svaku popisnicu i poslati je Državnom zavodu za statistiku. Ova 32-godišnja magistrica edukacije biologije i kemije, koja je u vrijeme korone ostala bez posla, ovo vidi kao privremenu priliku za zaradom, odnosno, kako kaže, spaja ugodno s korisnim.

– DZS je organizirao edukaciju za kontrolore, nakon čega smo zajedno s instruktorima u Čakovcu mi održavali edukaciju za popisivače stanovništva – rekla je. Za funkciju kontrolorke morala je proći testiranje koje je uključivalo uglavnom računalnu pismenost.

I Kristina i Ida kažu kako se na ovom poslu može pristojno zaraditi, te se ne mogu požaliti. Idi je možda nakratko nestao osmijeh s lica kad je otkrila da se svaka dva dana mora testirati na Covid-19 jer nema Covid potvrdu, ali to je to.

No, nije u svim romskim naseljima isto
Kako protječe popisivanje stanovništva u romskim naseljima Međimurske županije provjerili smo i s Državnim zavodom za statistiku.

– Popisivanje pripadnika romske nacionalne manjine obavlja se u skladu s planiranim aktivnostima Popisa 2021. U većini naselja u kojima je zastupljen značajan broj pripadnika romske nacionalne manjine (Pribislavec, Mursko Središće, Kotoriba, Orehovica, Domašinec, Podturen) terensko popisivanje obavlja se kao i kod svih ostalih građana, dolaskom popisivača u kućanstvo. Izuzetak su naselja Piškorovec, Kuršanec i Parag u kojima su na raspolaganju posebne prostorije ili kontejneri u kojima popisivači obavljaju popisivanje pripadnika romske nacionalne manjine.

Popisivanje se odvija bez ikakvih poteškoća. U Međimurskoj županiji nekoliko popisivača pripadnika romske nacionalne manjine provodi popisivanje, što u navedenom slučaju olakšava proces popisivanja – rekla nam je Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima iz DZS-a.

Od DZS-a saznajemo i da Romi nemaju problema s davanjem istinitih podataka u strahu od gubitka socijalnih prava jer:

– Prema Zakonu o službenoj statistici (Narodne novine, br. 25/20.) i Zakonu o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.) svi podaci prikupljeni Popisom 2021. su tajni i upotrebljavat će se isključivo za statističke svrhe. Dakle, podaci prikupljeni Popisom ne mogu se koristiti u svrhu utvrđivanja bilo kakvih prava i obveza građana Republike Hrvatske.

Isto tako:

– Popis se temelji na izjavi te stoga popisivač ne smije od građana tražiti osobne dokumente. Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.) osobe koje daju podatke dužne su na pitanja iz popisnog upitnika dati točne i potpune odgovore – rekla je Andrea Galić Nagyszombaty.

Popisivanje stanovništva Hrvatske traje do 17. listopada 2021. godine, a u slučaju potrebe može se produžiti do maksimalno 29. listopada.

U prostorijama društvenog doma Pribislavec održava se dječji program koji će se trajati do kraja tjedna. Ovakav program jedan je od prvih ovakvog tipa u općini Pribislavec, a namijenjen je djeci i njihovim roditeljima. U program su uključeni zabavni i edukativni sadržaji, a organizirani na prijedlog općinske vijećnice, pedagoginje i sociologinje Ivane Lesjak Možek.

– Program je organiziran pod pokroviteljstvom općine Pribislavec. Drago mi je što je načelnik Matija Ladić prihvatio moj prijedlog da se održi ovakav događaj kojim smo željeli okupiti svu djecu predškolske i školske dobi u općini Pribislavec. Također, ovaj događaj potiče integraciju sve djece u općini na što smo ponosni. U svemu što radim, pa i u općinskom vijeću, primarno sam fokusirana na dobrobit djece. Po struci sam pedagoginja i sociologinja već punih 12 godina. Radim u dvije škole, osnovnoj školi Sveti Martin na Muri i u osnovnoj školi Gornji Mihaljevec. Obaveza je puno, no potiče me bezgranična ljubav prema djeci – istaknula je I. Lesjak Možek.

Današnji program bio je podijeljen u dva djela. U prvom je djelu djecu animirao odgajatelj i likovni umjetnik Matija Bobek poznatiji kao Striček Bobek, a drugi dio programa bio je predviđen za zabavu i ples okupljenih roditelja i njihove djece.

Među okupljenima bila je i majka Alma Herman (39) koja je na događaj dovela svog sina Davida.

– Sviđao nam se koncept ovakvog događaja, stoga sam dovela svog sina Davida kako bi se družio i zabavio sa svojim prijateljima.

U subotu, 9. listopada u prostorijama društvenog doma u Pribislavcu održat će se predavanje Martine Strahije pod nazivom ˈŽivot djece u Africi.ˈ Pozvani su svi roditelji i djeca iz općine Pribislavec, a predavanju se mogu odazvati i drugi zainteresirani.

U sklopu projekta suradnje pod nazivom “Turizmom razvijamo područje” u Orahovici je od 29. do 30. rujna 2021. godine održano dvodnevno događanje LAG-ova partnera, a čiji je domaćin bio LAG Papuk.

S tim povodom su i predstavnici LAG-a Međimurski doli i bregi posjetili orahovačko područje, a sudjelovali su još i predstavnici LAG-a Baranja, LAG-a Moslavina, LAG-a Srijem i LAG-a Virovitički prsten.

Prvi dan studijskog putovanja sudionici su obišli turistički adut tog kraja – Orahovačko jezero, a putem poučne staze su se uspeli na srednjovjekovni grad Ružicu. Uz stručno vodstvo su obišli modro jezero Hercegovac te ostale turističke znamenitosti grada Orahovice, a uz ručak i bogatu gastronomsku ponudu priređena je prezentacija vina orahovačkog kraja. Nakon ručka su sudionici sudjelovali na prezentaciji Vinarije PP Orahovica, a neplanirano su posjetili i destileriju Kostelac u Orahovici. Drugog dana su sudionici posjetili prvi UNESCO Geopark u Hrvatskoj i Park šumu Jankovac na Papuku, gdje su upoznati s turističkom ponudom i potencijalima razvoja ruralnog turizma baziranog na zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Cilj cijelog projekta je podići kvalitetu života stanovnika na područjima LAG-ova partnera kroz jačanje prepoznatljivosti područja i turističke ponude. Specifični ciljevi su educirati se i razmijeniti iskustava u promociji ruralnog turizma i jačati specifične oblike ruralnog turizma objedinjavanjem prirodnih i kulturnih resursa, tradicijske baštine te posebnosti područja.

Projekt suradnje LAG-ova „Turizmom razvijamo područje“ sufinanciran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Mjera 19 LEADER, Podmjera 19.3 “Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a”, Tip operacije 19.3.2 “Provedba aktivnosti projekta suradnje”, Međuteritorijalni projekt suradnje.