Ujutro i prijepodne oblačnije, a trebalo bi pasti i nešto kiše. Zapuhat će umjeren, mjestimice i jak sjeveroistočni vjetar. Poslijepodne će biti uglavnom suho uz razvedravanje i sunčana razdoblja. Jutro hladno, a dnevna temperatura će se kretati između 11 i 13 Celzijevih stupnjeva.
Sutra će biti potpuno suho uz duža sunčana razdoblja. Ujutro je moguća kratkotrajna magla, a ponegdje i slab mraz. Tijekom dana će puhati povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura između 0 i 4°C, a najviša dnevna i sutra oko 12 Celzijevih stupnjeva
Malo je onih koji o obiteljskom nasljeđu brinu onoliko koliko to čine braća Zdravko (66) i Ivan (70) Rob iz Zasadbrega.
Umirovljena braća posljednje sunčane dane odlučili su provesti premazujući svoju klet koja čuva pravo blago, prešu iz 19. stoljeća.
– Preša je napravlena 1855. godine. Kak bi ju sačvali, odlučili smo oko nje postaviti klet. Došel bu sneg pa drevo moramo premazati kaj zdrži zimu. Kad su nam stari pohmirali, mi smo ostali jedini koji se moreju brinuti o preši. Odlučili smo da ju nemo pustili kaj sprehne, neg da bumo ju zajedničkim snagama obnavljali. Nekad davno prije imali smo vinograd u Zasadbregu i Merhatovcu. Do danas ostala je sam preša- govore nam.
Na svom gruntu imaju i nešto voćaka i ribnjak. Iako su, govore nam, zvali nadležne službe kako bi se informirali kako sačuvati ovaj sad već povijesni raritet, naišli su na zatvorena vrata. Unatoč tome, odlučili su da se za prešu moraju pobrinuti sami. Nadaju se da će doći bolja vremena za nju, vrijeme kad će ona postati prava atrakcija koja priča priču jedne obitelji.
Branko Poljak, vlasnik rasadnika Poljak MBS iz naselja Sveta Marija, već 30 godina proizvodi u prvom redu sadnice vinove loze, a zatim i voća. Otkriva kakav je to posao te koji su današnji trendovi sadnica, što se najviše traži u Hrvatskoj. Bi li nas trebalo iznenaditi da su to – šljive za rakiju?
Ako trebate sadnice vinove loze, Branko Poljak ima više od 20 sorti vinskih ili stolnih, a isto tako i sadnice šljiva, kruški, trešanja, marelica, jabuka… Danas na njegovim zemljištima raste oko 180.000 komada sadnica vinovih loza i oko 16.000 voćnih sadnica.
– Sadnice vinovih loza prodaje po čitavoj Hrvatskoj, a najviše u Podravini, Zagorju, Kutini, Moslavini, Slavoniji te području Zagreba – kaže Branko Poljak.
Najviše se traže šljive za rakiju i pekmeze.
– Od voćnih sadnica, najbolje ide prodaje šljiva. Imamo pet vrsta šljiva, od čega se najviše traže one za rakiju i pekmeze. Najviše ih prodajem na području Zagreba.
Na tržištu su, ističe Branko, trenutno najtraženije sadnice šljiva, oraha i lješnjaka. S time da se Branko ne bavi proizvodnjom oraha i lješnjaka, jer, kaže, ima dosta drugih proizvođača tih sadnica.
Nema odmora! A troškovi su nažalost sve veći…
Iako se sve čini idilično, nažalost nije. Branko Poljak opstaje već 30 godina, ali otkriva:
“Svake godine sve je teže. Porast troškova je takav da naše proizvođačke cijene to ne mogu pratiti. Ovog proljeća je bio mraz, po ljeti suša, što sve isto utječe na biljke… Srećom, na svakoj parceli imamo navodnjavanje.
Prijetnja Brankovim biljkama su i srne i zečevi, kojih su puna polja.
– Vidite ovu visoku ogradu? Srne je preskoče bez zaleta! Zečevi pak kopaju i provlače se ispod ograde.
Nadalje, oko sadnica je zapravo, puno posla, a i kad je hladno…
Dok susjedi misle da se doma grije, on se smrzava u podrumu
Od jutra do mraka, u svako godišnje doba, Branko je aktivan na nekom od svojih polja, u plasteniku ili u skladištu, a s njim je uvijek i njegova vjerna kujica Luna, koja čim vidi da se negdje ide, spremno uskače u automobil ili na blatobran traktora, odakle ima, onako sitna, odličan pogled na okolinu.
Poljak MBS je obiteljska tvrtka, pa su oko svega angažirane i Brankova supruga Marija i kći Maja (22), koja se spremno prihvati i kosilice i kućanskih poslova.
– Oko svih tih sadnica, prikupljanja materijala i cijepljenja sadnica te brige za njih ima puno posla u svako godišnje doba. Voćne sadnice obično se cijepe u kolovozu, a sadnice vinove loze u siječnju. Zimi prikupljamo materijal za vinovu lozu i skidamo reznice matičnih podloga.
Sadnice cijepimo i pripremamo u plasteniku na jednoj od naših parcela, a zimi nam obično dolaze i učenici Poljoprivredne škole da vide kako se to radi – objašnjava Branko.
– Iza kuće imamo velik podrum i u njemu hladnjaču za sadnice vinovih loza, koje tu stoje od pripreme do prodaje. Lozni materijal nakon vađenja držimo u hladnjači jer se tako očuva u najboljem mogućem stanju. U podrumu ponekad moram provesti i dulje vrijeme, pa zna biti postati jako hladno, dok susjedi misle da se grijem u svom toplom domu – šali se Branko.
Kuća u kojoj nema spuštenih roleta
Brankova velika i svjetla kuća sa stražnje strane krije i dva iznenađenja: ogromnu smokvu punu slatkih plodova te dvije velike staklene stijene koje za vrijeme sunčanih dana odlično zagrijavaju kuću.
Njegova supruga dodaje kako je zapravo riječ o još nedovršenom solarnom projektu, čiji radovi su u tijeku već više godina, a pokazao se odličnim jer staklene stijene daju puno svjetla prostoru u kući te ga odlično griju za vrijeme sunca.
Danas je u Svetom Martinu na Muri održana 4. sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Sjednica Povjerenstva organizirana je kao dio aktivnosti „Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I“ kojeg Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske provodi od ožujka 2019. godine, a sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Sjednicu je otvorio potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević kao nastavak na jučerašnji obilazak triju romskih naselja. Istaknuo je kako je riječ o vrlo složenoj problematici koja se dugi niz godina gomilala i pozvao na konstruktivan dijalog svih sudionika.
Sjednici povjerenstva sudjelovali su zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Maja Odrčić Mikulić koja je u svojem izlaganju istaknula kako su romske zajednice u Međimurskoj županiji specifične jer naselja obiluju oružjem, djeca odrastaju u visokorizičnom okruženju svjedočeći nasilju, a često su i sami žrtve nasilja. Stopa nezaposlenosti pripadnika romske nacionalne manjine je previsoka, a obrazovni rezultati su nedostatni.
„Velik problem je i stambena deprivacija koja doprinosi socijalnoj isključenosti i onemogućava njihovu integraciju u društvo u cjelini. Korištenjem različitih oblika socijalnih naknada nastoje se ublažiti postojeći problemi s kojima se svakodnevno suočavaju, no zbog izostanka adekvatne podrške, postali su krucijalan izvor prihoda romskih kućanstava. Činjenica je da bi bez socijalnih naknada stanje u romskim naseljima bilo nepovoljnije, ali njihovo korištenje trebalo bi biti samo privremena mjera,“ zaključila je pročelnica.
U Međimurskoj županiji prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 5107 pripadnika romske nacionalne manjine, iako neslužbene procjene govore o brojci od 10.000 Roma. Većina ih živi u 12 geografski odvojenih romskih naselja. Sastanku su sudjelovali i čelnici općina i gradova u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnica Općine Orehovica Dijana Novak, gradonačelnik grada Mursko Središće Dražen Srpak, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini koja je naglasila je kako se u Romskom obiteljskom centru u Kuršancu program predškole provodi u 3 vrtićke grupe, ali nažalost obuhvaća samo djecu u 6. godini života, odnosno godinu pred polazak u školu „Apeliramo da Vlada odobri plaćanje minimalno dvogodišnjeg ako ne i trogodišnjeg programa jer djeca ne govore i ne razumiju hrvatski jezik i otežano im je pohađanje nastave u osnovnoj školi čime im se smanjuje šansa za kvalitetnim obrazovanjem,“ rekla je gradonačelnica Cividini.
Međimurska županija osim u ulaganja u obrazovanje Roma, kroz europske fondove i aktivnosti u području zdravstvene zaštite s ciljem osiguravanja dostupnosti zdravstvenih usluga pruža i podršku u ostvarivanju prava na obavezno zdravstveno osiguranje. Također kao primjer dobre prakse bitno je spomenuti Centar za socijalnu skrb, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Pučko otvoreno učilište Čakovec, Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, osnovne i srednje škole i mnoge druge institucije i organizacije koje imaju za cilj osigurati romskim zajednicama dodatnu podršku.
Sjednici su prisustvovali saborski zastupnik Veljko Kajtazi, ravnatelj Ureda za ljuska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri te predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjaš Oršuš.
Renato Obadić iz Male Subotice je danas, 12. listopada, u prostorijama Matice hrvatske u Čakovcu predstavio knjigu ‘Vodič za uzgoj povrća’.
– Salata, mrkva i rajčica možda neće biti lijepe kao iz trgovine, ali će biti svježe, zdrave i uvijek dostupne. Osjetiti ćete zadovoljstvo, jer ste to postigli vlastitim radom. Jeste li razmišljali o uzgoju vlastitog povrća? Ako jeste, ovaj vodič će vam pomoći kako to napraviti – poručuje autor.
Goste je svojom gitarom i glasom zabavljao Martin Srpak.
Slijedom redovitog praćenja napretka EU projekta „Aglomeracija Mursko Središće“, a prema dogovoru s gradonačelnikom Draženom Srpakom i zamjenikom generalnog direktora Hrvatskih voda Zagreb Davorom Vukmirićem u prostorijama NK „Mura“ u Hlapičini održan je sastanak na kojem su nazočili predstavnici investitora, izvođača radova, nadzornih inženjera te predstavnici naselja u kojima se provodi projekt.
Sastanci na temu napretka projekta odvijaju se minimalno jednom mjesečno kako bi se rezimirale aktivnosti koje su napravljene. Na istu temu nedavno je održan sastanak u Zagrebu u prostorijama Hrvatskih voda gdje je utvrđeno da se radovi moraju adekvatno organizirati, ispoštovati dinamika istih i ubrzati kako se rokovi koji su definirani ugovorom ne bi probili i ispoštovali.
– Na današnjem sastanku iznijeto je aktualno stanje radova, postotak izvršenja istih, plan izvođenja daljnjih radova s mogućnostima poboljšanja dinamike radi što bržeg završetka projekta. Jedna od tema sastanka bila je i stanje nerazvrstanih cesta pod upravljanjem Grada Mursko Središće nakon izvođenja radova te način njihove sanacije – stoji u priopćenju.
Slastičar Yaser Akesh rođen je u turskom gradu Mersin, a u Hrvatsku se doselio prije šest godina. Da napusti rodnu Tursku potaknula ga je ljubav. Svoju suprugu Varaždinku upoznao je u Turskoj, a danas zajedno žive u Varaždinu sa svoje troje djece.
U dalekoj Turskoj završio je ekonomski fakultet, no život ga je odveo u drugom smjeru. U centru Čakovca vodi svoju malu slastičarnu ispunjenu turskim specijalitetom, baklavom.
– Došavši u Hrvatsku mnogo sam promišljao o tome što bih mogao raditi. Palo mi je na pamet da otvorim svoju slastičarnu. Iako po struci nisam slastičar, baklave sam naučio raditi od svog oca i djeda. Oni pak su slastičarsko umijeće učili od svojih djedova. To je nešto što se prenosi s koljena na koljeno, govori nam Yaser.
Kada je tek stigao u Hrvatsku, prva prepreka s kojom se susreo bila je jezik.
– Naučio sam hrvatski, iako ima prostora i vremena da ga svladam još bolje. Tečno pak govorim engleski, turski i arapski koji su mi materinji jezici. Da naučim osnove hrvatskog jezika bilo mi je potrebno za posao. Htio sam da Međimurcima pokažem što je prava baklava. Receptura je turska, a sastojci hrvatski. Za razliku od bosanske baklave, u turskoj baza nije šećer, već orašasti plodovi i tanki listovi.
Mala slastičarna u centru zasad posluje poprilično dobro.
– Međimurci vole moju baklavu. Imam stalne mušterije otkad sam počeo. Trudim se da ono što kupuju bude sačinjeno od najkvalitetnijih sastojaka koje u Hrvatskoj mogu pronaći – istaknuo je.
Yaser Akesh redovito posjećuje rodnu Tursku gdje živi njegova obitelj, no govori nam, sretan je i ovdje.
– Moja djeca idu u školu u Varaždinu. Pronašao sam ovdje dobre prijatelje, imam obitelj i posao koji posluje dobro. Od života ne mogu tražiti više – rekao nam je gostoljubivi Yaser posluživši nas turskom kavom.
“Ne smijemo se stidjeti toga od kuda smo i čime se bavimo, nego moramo isticati kako su seoske žene hrabre i vrijedne, ali i da je lijepo živjeti na selu. Tu poruku upućujem svim seoskim ženama”, ističe Mateja Vranović iz međimurskog Gardinovca za Agroklub. Ona je na nedavnom izboru u Pitomači proglašena Najuzornijom hrvatskom seoskom ženom.
Ova mlada žena i majka tri kćeri – Asje, Sare i Ines, napustila je posao u jednom trgovačkom lancu i odlučila se posvetiti isključivo poljoprivredi. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu već se nekoliko godina bavi proizvodnjom kravljeg mlijeka, od kojih pravi čak dvadesetak vrsta sireva, a uzgaja i buče, heljdu i mak, pravi domaći med.
“Posla je uvijek puno, ni jedan dan mi nije isti, uvijek se događa nešto novo. No, lijepo mi je raditi na gospodarstvu i nikada nisam požalila što sam sigurnu plaću zamijenila ovim poslom”, napominje otkrivajući da su se svekar i svekrva 20 godina bavili uzgojem muznih krava, a kada su otišli u mirovinu trebalo je održati gospodarstvo.
Sve što proizvedu na OPG-u uspijevaju prodati stalnim kupcima, uglavnom na kućnom pragu, dok manji dio proizvodnje plasiraju restoranima u Čakovcu i Zagrebu, ali i u Dubrovniku i na otoku Mljetu. Kupce imaju i u Njemačkoj.
“Jedan proizvod naprosto prodaje drugi, a zadovoljni kupci naše proizvode preporučuju drugima”, napominje Mateja Vranović.
Ova uzorna žena naglašava kako je ključ uspjeha u svakom poslu, pa tako i u poljoprivredi, dobra organizacija, ali i predanost i ljubav prema poslu s kojim se bavi.
“Imala sam dojam da smo mi, žene sa sela, često zaboravljene, da se o nama rijetko govori. Zato me je zainteresirao taj natječaj za najuzorniju seosku ženu, na koji sam se prijavila iz čiste znatiželje”, otkriva za Agroklub.
Rezultati prve provedene nacionalne studije o dostupnosti socijalnih usluga pokazuju da pripadnici različitih ranjivih skupina u Hrvatskoj nemaju jednake šanse dobiti kvalitetne socijalne usluge, a dodatno su nejednakosti produbljene na regionalnoj i lokalnoj razini, javlja HRT.
Studija potvrđuje nejednakost u pristupu socijalnim uslugama, pa i nedostupnost pojedinih usluga. Rezultati pokazuju slabu dostupnost socijalnih usluga za mlade, obitelji u riziku, osobe s invaliditetom i teškoćama mentalnog zdravlja te pripadnike nacionalnih manjina i izbjeglice.
Nešto su bolje dostupne socijalne usluge za djecu, za građane u siromaštvu te starije osobe, no ni za većinu ovih usluga ne može se zaključiti da su dostupne.
Utvrđene su i značajne razlike u dostupnosti po svim regionalnim i razvojnim obilježjima jedinica lokalne samouprave: građanima manjih, ruralnih sredina koje su ispod nacionalnog prosjeka razvijenosti manje su dostupne socijalne usluge o kojima ovisi njihovo zdravlje, dobrobit i uključenost u zajednicu.
Socijalne usluge najrjeđe su dostupne korisnicima iz Panonske Hrvatske, a koju čine lokalne jedinice s najnižim indeksom razvijenosti, piše HRT.
