Nastavlja se odlazak medicinskih sestara iz Hrvatske: lani je Komora usred epidemije izdala 236 rješenja za njihov odlazak u inozemstvo.

Hrvatska komora medicinskih sestara godišnje primi oko 250 zahtjeva za odlazak medicinskih sestara u inozemstvo, a ove godine do ljeta primili su ih 100, prenosi Danica. Danas u sustavu nedostaje oko 4000 medicinskih sestara, a u bolnicama ih radi 20 posto manje od propisanih minimalnih standarda.

U Komori, doduše, naglašavaju kako svake godine školovanje završi 1400 novih sestara, ali isto toliko ode ih u mirovinu. Zato sustav svake godine mora podnijeti novi manjak od 250 medicinskih sestara, koliko ih ode raditi u inozemne klinike.

“Problem se uglavnom rješava premještajima s drugih odjela dok se ne zaposle nove medicinske sestre. Još 2013. godine imali smo više od 2000 medicinskih sestara na Zavodu za zapošljavanje, a danas ih je 200″, upozorava šef Komore Mario Gazić za riječki Novi list.

Da stvar bude gora, unatoč obećanju ministra Vilija Beroša medicinskim sestrama do danas nisu isplaćeni prekovremeni sati za koje im poslodavac duguje pojedinačne iznose između 15.000 i 50.000 kuna.

U subotu, 11.rujna u 20.00 sati u Centru za kulturu „Rudar“ prikazivat će se najnoviji Marvelov film, „Shang – Chi i legenda o deset prstenova“. Ulaz je besplatan i karte se mogu podići dva sata prije projekcije na blagajni. Marvelov Shang-Chi, poznati kung fu majstor nastao je tijekom ’70-ih i temeljen je na tadašnjoj senzaciji pop-kulture Bruceu Leeju. Shang-Chi je vrhunski kung-fu majstor a član je i Avengersa, njegova je super moć sposobnost vlastitog dupliciranja.

LAG Mura-Drava već dugi niz godina svojim aktivnostima želi osvijestiti važnost ruralnog turizma na našem području. Jedna od aktivnosti koja ide u prilog toj tvrdnji jest i nedavno održana radionica “Ruralni turizam – kako ga pokrenuti i održati” koja je organizirana u suradnji s Institutom za turizam, jedinim znanstvenim javnim institutom u Hrvatskoj specijaliziranim za istraživanje i konzalting u turizmu, a u sklopu projekta suradnje “Skrivena blaga ruralnog turizma” kojeg provodi LAG.

Da je tema itekako pogođena potvrđuje velik broj sudionika koji su s velikim zanimanjem pratili sve teme obrađene na ovoj dvodnevnoj, vrlo intenzivnoj radionici.

Sudionike je na samom početku pozdravio zamjenik župana Josip Grivec koji je istaknuo kako ga izrazito raduje velik broj sudionika na radionici što dokazuje da neosporno postoji želja za razvoj turizma na području LAG-a koje itekako ima velik turistički potencijal.

Na radionici su obrađene teme pokretanja ruralnog turizma na OPG-u, uspješnog poslovanja u ruralnom turizmu, kulturna baština i kako je interpretirati te marketing u turizmu.

Valja istaknuti kako su uz izvrsne predavačice i polaznici vrlo aktivno sudjelovali u obrađivanju tema isticavši primjere dobrih praksi, svoja iskustva, mišljenja i ideje. Na taj način radionica je dobila na svojoj dinamičnosti i interaktivnosti.

Vjerujemo kako će ova radionica biti još jedan “zamašnjak” u “buđenju” ruralnog turizma na području LAG-a Mura-Drava.

Neki stanovnici Međimurja i dalje pokazuju iznimno nizak kvocijent inteligencije i bezobzirnost prema prirodi oko sebe, vjerojatno u kombinaciji s neinformiranošću i potpunim nedostatku truda, kad je u pitanju – zbrinjavanje građevinskog otpada.

Konkretno, na jednoj lijepoj lokaciji u prirodi u okolici Preloga niknulo je divlje odlagalište građevinskog otpada (lokacija poznata redakciji), na koju je nedavno, s krajem kupačke sezone, netko nabacio i probušeni bazenčić, ali i stare krpe te polutrule jabuke!

Usput, podsjetnik: bazenčić i krpe mogu se besplatno predati u sklopu glomaznog otpada na čiji odvoz imate pravo, ovisno o količinama i nekoliko puta, u sklopu svog računa za pružatelja javne usluge zbrinjavanja otpada u vašem mjestu. A jabuke? Koliko neupućen netko mora biti da ne zna da su neadekvatne jabuke odličan materijal za kompost, koji možete proizvoditi kod kuće u vlastitom dvorištu ili koristiti kantu za bio otpad u sklopu pružatelja usluga zbrinjavanja otpada.

No, vratimo se na ono što zauzima najveći dio ovog divljeg odlagališta – građevinski otpad. Kad razmislite, nije neka razlika natovariti građevinski otpad na prikolicu i odvesti ga na polje, u šumarak ili na reciklažno dvorište.

Nekima predstavlja problem što građevinski otpad natovare na prikolicu, a ne mogu se služiti traktorom da bi da dovezli u reciklažno dvorište jer im traktor nije registriran. Međutim, postoje mnogi drugi susjedi, prijatelji ili rodbina koji imaju registrirani traktor i mogu im pomoći odvesti otpad u reciklažno dvorište pa ovo ne može i ne smije biti izgovor.

Kada biste upitali te osobe koje zagađuju i nagrđuju okoliš građevinskim otpadom, zašto to čine, nonšalantno bi vam odgovorile: – Ma, nosim taj otpad na polje kako bi zatrpao rupe! Je li briga o izmišljenim rupama veća od obzira prema prirodi?

Napokon, odgovor smo potražili i u tvrtki PRE-KOM u Prelogu, koji je zadužen za Grad Prelog i općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Goričan, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec i Podturen.

– Stanovnici mogu samostalno dovesti u reciklažni centar u Prelogu (Hrupine 8) 400 kg građevinskog otpada godišnje besplatno. PRE-KOM je inače u postupku provođenja EU projekta izgradnje i opremanja modernog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad vrijedan oko 4,2 milijuna kuna, a koji se planira završiti do kraja studenog. – rekao nam je direktor PRE-KOMA Siniša Radiković.

– Danas je na našem području zbrinjavanje građevinskog otpada najveći problem i zbog toga smo i krenuli u izgradnju reciklažnog dvorišta za građevinski otpad kako bi nestala divlja odlagališta te vrste otpada.

– Po dobivanju dozvole za obradu građevinskog otpada u suradnji s jedinicama lokalne samouprave pripremamo dodatne benefite za zbrinjavanje građevinskog otpada. O tome ću vam više moći reći u listopadu, nakon sastanka s gradonačelnikom i načelnicima. Do kraja listopada očekujemo drobilicu građevinskog otpada. Početkom studenoga očekujemo i novu dozvolu za gospodarenje građevinskim otpadom. – naglasio je.

Na reciklažno dvorište, građevinski otpad mogu dovesti i stanovnici Ludbrega, za čiji otpad je zadužena tvrtka Lukom, kako stoji u letku PRE-KOMA.

Što je to točno građevinski otpad i kako se može reciklirati?

– Građevinski otpad nastaje prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije postojećih građevina, uklanjanja i održavanja postojećih građevina te od iskopanog materijala koji se ne može

bez prethodne oporabe koristiti. Obično je to beton, asfalt, cigla, šuta, crijep, pločice te ostali građevinski otpad iz kućanstva ili s gradilišta.- piše na stranicama tvrtke PRE-KOM.

– Zaprimljeni građevinski otpad obrađuje se i obradom se dobivaju vrijedne sirovine raznih frakcija koje se mogu koristiti za izradu donjeg postroja cesta, sanaciju poljskih puteva i lokalnih cesta, izradu betonskih elemenata i sklopova te za druge slične potrebe. Primjerice, drobljenjem betona dobivaju se agregati koji su jednakovrijedna šljunku, čime ujedno

smanjujemo upotrebu prirodnih resursa te štitimo okoliš.

– Rješavanje građevinskog otpada prepoznato je i od strane EU kao jedan od najvećih prioriteta u smanjenju onečišćenja okoliša, a time i očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta.