Proteklih su godina veliki napori učinjeni u smjeru suživota većinskog naroda i romske nacionalne manjine, kako od strane gradonačelnika, tako i svih uključenih u rad predškolskih i školskih ustanova, gradskih službi, pa i Mjesnog odbora Sitnice. Jasno je svima je integracija Roma i rast standarda u naselju Sitnice od obostranog interesa.

Kroz projekt IPARD 2010. godine, vrijedan 2 milijuna eura, naselje je infrastrukturno opremljeno. Projekt je vođen upravo promišljanjem da svaki građanin ima pravo na osobne privatne potrebe, na infrastrukturu i na pitku vodu. Međutim, dio građana naselja Sitnice uskraćuje ostalim mještanima naselja i građanima Murskog Središća pravo na čisti zrak i nezagađene  posjede, vrtove, voćke i povrće. Dio se građana naselja Sitnice odbija prilagoditi i poštivati zakone i propise države u kojoj žive i običaje i standarde društva. Manjina građana tako već godinama remeti mir i maltretira, u prvom redu većinsko stanovništvo Grada Mursko Središće, a onda i sve one građane naselja Sitnice koji se trude živjeti u skladu sa zakonima i običajima države i društva.

Godinama se upozorava od strane gradonačelnika i građana na problem spaljivanja biljnog otpada, ali i spaljivanja miješanog komunalnog otpada poput plastike, guma, kablova pa čak i starih automobila. Dim je svakodnevica, a zrak je redovito zatrovan. Održan je niz sastanaka vijeća za prevenciju na kojima su iznijeti problemi odbacivanja smeća u okoliš te drugih radnji koji ugrožavaju zdravlje ali i sigurnost građana i imovine. Zaključcima stručnih kolegija višestruko je zaduživano komunalno redarstvo za nadzor.  

Samo ove je godine komunalni redar imao 13 intervencija u naselju Sitnice. Zbog paleži u naselju Sitnice pune su ruke posla i vatrogascima, pa je tako DVD od ukupno  36 intervencija u godini 2019., čak 21 puta izlazio u naselje Sitnice, što znači da je manje od 10% stanovništva s područja Grada namjerno izazvanom paljevinom opasnog otpada uzrokovalo gotovo 60% požara. Više od trećine požara bilo je u naselju Sitnice i godine 2020., koja je zbog zabrane okupljanja bilježeno nešto manje požara, a ove su godine već do sada vatrogasci imali 13 izlazaka u naselje Sitnice, što znači da su na dobrom putu da sruše rekordnu 2019. godinu. Bez suradnje građana samog naselja nemoguće je identificirati krivce, a suradnja je nažalost uglavnom izostala.

Troškovi odvoza velikih količina smeća iz i oko naselja Sitnice, kao i troškovi opreme i ljudstva DVD-a koji su neki mještani Sitnica odlučili pretvoriti u svoju dežurnu službu nemali su. Također, kod provođenja projekta IPARD uklonjeno je više ilegalno izgrađenih objekata te je naselje gotovo u potpunosti legalizirano. Danas se opet pojavljuje ilegalna gradnja, što je i bila tema današnjeg sastanka u prostorijama Međimurske županije. Glavni državni inspektor, predstavnici jedinica lokalne samouprave i župan kroz raspravu su došli do zaključka da će jedinice lokalne samouprave detektirati ilegalno sagrađene objekte i prijaviti ih inspekciji. Sastanku je nazočio i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak.

Gradonačelnik traži od Mjesnog odbora, Vijeća romske nacionalne manjine te od izabranog gradskog vijećnika da se zajedničkim naporima stane na kraj ovim po zdravlje građana vrlo štetnim radnjama. Već postojeći nalog o obveznom kažnjavanju mora se strogo provoditi, a zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove da preko komunalnog poduzeća Murs Ekom dodijeli svakom kućanstvu koje nema kantu za otpad. Ukoliko se kazne i obveze plaćanja neće izvršavati, nadoknadit će se od sredstava koja se isplaćuju kroz gradski proračun, poput pomoći za ogrjev ili pak pomoći za novorođenu djecu. Dakle, do daljnjeg se obustavlja isplata bilo kakve pomoći od strane grada onima koji neće poštivati sve ono što vrijedi i za većinsko stanovništvo. Gradonačelnik će uz pomoć gradskih službi i svih postojećih ustanova i mehanizama ustrajati na sprječavanju neželjenih i po okoliš i zdravlje građana izuzetno štetnih djela.

Nakon održane sjednice Vijeća za prevenciju Međimurske županije na kojoj je ilegalna gradnja na području romskih naselja detektirana kao jedan od najvećih dugogodišnjih problema s kojima se suočavaju pojedine jedinice lokalne samouprave, župan Međimurske županije Matija Posavec održao je radni sastanak s glavnim državnim inspektorom dr. sc. Andrijom Mikulićem, načelnikom Policijske uprave međimurske Ivanom Sokačem te predstavnicima gradova i općina u čijem su sastavu romska naselja.

Glavnom državnom inspektoru Mikuliću ovo je drugi posjet Međimurju posljednjih tjedan dana, a na odazivu radnom sastanku zahvalio mu je župan Posavec koji je istaknuo da je Državni inspektorat jedna od prvih državnih institucija koja je posljednjih tjedana vrlo konkretnim potezima i prijedlozima pokazala želju i volju za rješavanjem teškoća na dobrobit građana Međimurja.

Navedeni problem dodatno opterećuje proračune jedinica lokalnih samouprava, budući da neke od njih nekoliko puta godišnje moraju mijenjati svoje prostorne planove, a istovremeno otežava ili u potpunosti onemogućuju širenje gospodarskih zona jer se na istima grade ilegalne kuće.

„Problem postoji i želimo sinergijski s jedinicama regionalne i lokalne samouprave naći rješenje. Građevinska inspekcija iz svoje nadležnosti maksimalno će se angažirati, dostupni smo 24 sata, osigurat ćemo dovoljan broj građevinskih inspektora u Međimurju i vjerujem da ćemo u konačnici doći do pozitivnih pomaka.“, poručio je glavni državni inspektor Andrija Mikulić.

Konkretne izazove s kojima se suočavaju u svojim općinama, iznijeli su gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković, načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc, načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek, predstavnici općina Orehovica i Kotoriba te predstavnici građanske inicijative „Želim normalan život“.

Nakon opsežnog radnog sastanka, zaključeno je da će gradovi i općine sastaviti popis svih ilegalnih objekata na svom području i prikupljenu dokumentaciju predati Državnom inspektoratu koji će postupati sukladno svojoj nadležnost i uhvatiti se u koštac s problemom, pri čemu je istaknuta važnost zajedničkog pristupa i podrške sustava. Također, dogovoreno je da će se u rješavanje ovog problema uključiti i ostale nadležne institucije, budući da je spomenuto da se objekti grade i na zemljištu koje je u vlasništvu države, ali i na privatnim zemljištima.

Načelnik općine Mala Subotica, Valentino Škvorc, slovi kao čovjek iz „naroda.“ Mladom je načelniku (36) ovo drugi mandat, a u svojoj je izbornoj kampanji svojom misijom proglasio uvažavanje želja i potreba svojih mještana. S načelnikom V. Škvorcom prošetali smo općinom kako bi mu se njegovi mještani, u tom trenutku tek slučajni prolaznici na putu do trgovine, ljekarne ili pošte, imali prilike obratiti i iskazati svoje prijedloge, uputiti pohvale ili pokude te ocijeniti njegov rad.

Pokraj Doma zdravlja Mala Subotica susrećemo Ružu Dodlek i Mariju Babić.

– Nedavno nam je načelnik napravio prilaznu rampu za invalide kako bi nam olakšao odlazak liječniku. Čujte, ja imam muža invalida. Doći s njim ovdje u kolicima bila je čitava zavrzlama. Načelnik je uvažio našu molbu i svaka mu čast – rekla je Ruža.

– Načelnik je pravi dečko! Ja bi njega i zagrlila, ali ve ne smeti grliti zbog korone. Kak sina! – govori nam vesela Marija.

Valentino nam govori da je za svoje mještane u Dom zdravlja pokušao uvesti lift kako bi starije mještane riješio muke po stepenicama. Nažalost, govori nam, zgrada nema tehničke uvjete da se lift postavi, stoga će taj projekt morati pričekati neko drugo vrijeme.

Razgovoru se pridružuje Ivan Slunjski koji je dugo radio na javnim radovima općine Mala Subotica, ali na mirovinu ga je primorala bolest.

– Naš je načelnik legenda! Htio bih ga ovom prilikom zamoliti da se biciklistička staza na putu do Čakovca počisti.

Načelnik Valentino odgovorio mu je da su radovi na državnoj cesti u tijeku, kao i da će se staza počistiti za mjesec dana čim se asfaltiranje završe.

ZNOM GA KAK DEČECA, A VE NAM JE TAJ MALI NAČELNIK

Na izlazu iz Doma zdravlja susreli smo Kristijana Jurasa.

– Ja sam nogometni fanatik. Ako može, bilo bi lijepo da se pronađu sponzori za nogometni klub. Htio bi da se ljudi i javnost zainteresiraju za sport. Naš je načelnik uložio novac u reflektore kako bi se teren poboljšao i kako bismo zainteresirali ljude, no znam da općina ne može plaćati igrače. Za našeg načelnika Valentina, same pohvale!

Nastavili smo šetati općinom i kod prodavaonice naišli na Ivanu Patafta koja je iskoristila priliku da načelniku postavi nekoliko pitanja. Ivanu je zanimalo kad će početi radovi na sanaciji kanalizacije.

– To je naš osnovni problem. Nažalost, to ne spada pod ingerenciju općine, već pod Međimurske vode d.o.o. Aglomeracija se proteže od Male Subotice do Podturna. Projektna dokumentacija je spremna i ide na natječaj za dobivanje financijskih sredstava, a potom dolazi na red raspisivanje javnog natječaja za izvođača radova. Nadamo se da će druge godine radovi početi. Nitko od mojih prethodnika nije shvaćao obujam tog posla. To bi moglo trajati i do sedam godina. Volio bih da općina može sama pokrenuti taj projekt, no projekt nije u našoj ovlasti, a cijena projekta je i daleko viša od financijskih mogućnosti općine. Procjena cijene projekta je 500 milijuna kuna, a općina raspolaže s 11 milijuna kuna na godinu – obrazložio joj je V. Škvorc.

U pratnji načelnika i komunalnog redara Danijela Škvorca uputili smo se do lokacije izgradnje nove zgrade DVD-a. Vatrogasci općine Mala Subotica redovito se opremanju novom suvremenom vatrogasnom opremom, a budući da im je na staroj lokaciji ponestalo prostora, krenulo se s izgradnjom novog doma kako bi se općina nastavila razvijati.

Na lokaciji smo naišli na nekoliko djelatnika koji vrijedno rade kako bi se zahvat što brže priveo kraju. S nama je porazgovarao Stjepan Švenda.

– Načelnika znam još kak dečeca, još od kad ga je mama čuvala u krilu, a ve nam je taj mali načelnik! Sjećam ga se kao mladog dječaka u crkvi, i još me se tad ko dijete jako dojmio. Nema črno ispod nokta!

Načelnik se rukovao i pozdravio sa svim mještanima koje smo susreli, a nasmiješena lica i usta puna hvale dokazuju da misija načelnika Valentina nije bila i ostala samo mrtvo slovo na papiru.

Hrvatska u ovom desetljeću ima na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura kao najsnažnije financijske poluge za ekonomski razvoj i za gospodarski rast, a sve zahvaljujući članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji te aktivnoj i uspješnoj politici Vlade Andreja Plenkovića po pitanju privlačenja i iskorištavanja financijskih sredstava, kažu iz čakovečkog HDZ-a.

Ulaganjem u poslovnu zonu otvaraju se nova radna mjesta

Spomenuta sredstva mijenjaju na bolje sve dijelove Hrvatske, time i Međimursku županiju u kojoj su realizirani brojni projekti, no stižu i novi. Jedan od njih je i Izgradnja osnovne zajedničke infrastrukture u poslovnom parku Međimurje, na dijelu gospodarske zone istok – sjeverni dio u Čakovcu. Projekt je vrijedan više od 1,2 milijuna kuna.

– Ovo je samo jedan od brojnih primjera načina rada ove Vlade i resornih ministarstva, gdje našim sposobnim poduzetnicima stvaramo okvire i uvjete za njihov daljnji rast i napredak. Bilo da se radi kroz zakonske izmjene, kroz izmjene poreznog sustava ili na ovaj način, gdje opremamo gospodarsku zonu, stvaramo uvjete i dajemo šansu našim gospodarstvenicima da krenu u nove poslovne izazove. Nakon što mi realiziramo te okvire, na njima je da krenu s investicijama u gospodarskom sektoru, a poznavajući naše sposobne poduzetnike ne sumnjam u njihov uspjeh – kazao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te predsjednik HDZ-a Međimurske županije Darko Horvat. Naglašava i kako je 85 posto sredstva osigurano iz fondova EU, točnije iz programa za Konkurentnost i koheziju. Vlada premijera Plenkovića osigurala je dodatnih 7,5 posto iznosa te isti iznos osigurao je i Grad Čakovec.

Prvi čovjek čakovečkog HDZ-a Tomislav Marković istaknuo je da je upravo takav način rada važan dio političkog programa stranke.

– Kada smo razgovarali s građanima na koji način vidimo daljnji razvoj našeg Čakovca i Međimurja, upravo je iskorištavanje EU fondova te ulaganje u gospodarstvo bila jedna od središnjih točaka našeg programa, kao i suradnja s Vladom RH. Preko ovog projekta ispravnost takve politike se i potvrđuje – zaključio je Marković.

Očuvanjem okoliša do povećanja životnog standarda

Vlada je, kažu iz HDZ-a, za razvoj Međimurske županije izborila i međužupanijski projekt kojim će se zaštita prirode u Međimurju dići na novu razinu. Programom prekogranične suradnje Interreg V-A Mađarska-Hrvatska osigurano je više od 466 tisuća kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za obnovu ekološke raznovrsnosti Međimurske te mađarske Zala županije. Ciljevi ovog projekta su pružanje boljih životnih uvjeta u gradskim sredinama, razvijanje svijesti o očuvanju prirode kao i obnova biološke raznolikosti. Također, cilj je i zaštititi prirodna dobra i očuvati te poboljšati kvalitetu staništa ptica i divljih životinja. Strategije očuvanja prirode uključuju i poticanje na korištenje obnovljivih izvora energije.

Programom Interreg Europska unija želi razviti suradnju prekograničnih susjednih regija. To je jedan od načina provođenja kohezijske politike i na taj način promiče se skladni razvoj različitih dijelova teritorija Europske unije. Ova suradnja između Hrvatske i Mađarske nastavak je petnaestogodišnjeg programa kojim se želi ojačati lokalno gospodarstvo te poboljšati i poticati veze između tijela lokalnih i regionalnih samouprava, kao i očuvati prirodna dobra.

U vremenima ekoloških katastrofa bitno je prepoznati Međimurje kao regiju s bogatom florom i faunom i kao regiju u kojoj je moguće maksimalizirati obnovljive resurse. Ulaganje u prirodu je ulaganje u zdraviji i kvalitetniji život žitelja Međimurja. Želimo očuvati i važnost naših dviju rijeka koje su neiscrpan izvor energije, a omogućavaju i različite oblike rekreacije. Višestoljetna povezanost Međimurja i Zala županije pridaje važnosti kooperacije na ovom području.

*Stavovi izneseni u tekstu su osobni stavovi stranke i ne odražavaju stav redakcije portala Medjimurski.hr.