Načelnik Općine Sveti Martin na Muri Martin Srša kaže kako je vrlo zadovoljan suradnjom s novim župnikom, koji je dobra i poduzetna osoba što pokazuje mnogim inicijativama i planovima kako bi župa i njezini župljani i nadalje bili uzorni kao i do sada, a u nekim stvarima i bolji.
A da je župnik prečasni Mladen Gorupić poduzetna osoba vidi se u promjenama kod samog farofa ili župnog dvora gdje je dao ukloniti smreke, borove i drugo raslinje. I sve to objavljuje u tjednom Župnom listu.
Glede akcija kod ili pred farofom u listu piše, kako je želja župnikova i vjernika da se već ove jeseni pred župnim dvorom zasadi drveće i ukrasno bilje, a isto tako i oko župne crkve.
Nakon sadnje novi park kod župnog dvora biti će osvjetljen prikladnim svjetiljkama. Za ove stvari ili potrebe do sada je oko 16.000 kuna darovalo tridesetak obitelji.
Općinski načelnik Martin Srša vjeruje kako će prečasni župnik Mladen nastaviti dobru vinogradarsku i vinarsku praksu svog prethodnika prečasnog Ivana Hercega (sada župnika u Nedelišću) koji je skrblju, znanjem i ljubavi, vina iz župnog vinograda uveo među najbolja vina ovog podneblja.
Mažoretkinje Male Subotice su početkom školske godine krenule s novom plesnom sezonom koja će za njih biti izazovna i puna različitih aktivnosti, a nadaju se da im situacija s koronom ove godine neće pokvariti planove koje već sad marljivo pripremaju. Već na početku sezone krenule su trenirati ubrzanim tempom jer su se počele pripremati za svoje prvo državno natjecanje Mažoret saveza Hrvatske koje će se održati nakon pune dvije godine bez natjecanja. Osim što će im ovo biti prvo državno prvenstvo, uzbuđenje će biti još veće jer će se natjecanje održavati na domaćem, međimurskom terenu – u Nedelišću. Naime, mažoretkinje iz Male Subotice će na ovom natjecanju, uz domaćine Mažoretkinje Nedelišća, biti jedine međimurske predstavnice na ovom natjecanju!
Osim što se stariji sastav mažoretkinja intenzivno priprema za prvo natjecanje, Mažoretkinje Male Subotice su krenule s upisima novih članica koji traju tijekom mjeseca rujna i listopada. I u tom pogledu imaju velike novosti jer se od ove sezone njihova mala ekipa u plavom proširuje za novi, dječji sastav. Tako ove godine upisuju sve zainteresirane djevojčice u dobi od 4 do 15 godina koje žele postati mažoretkinje i svojim osmijehom širiti pozitivnu energiju. Djevojčice se mogu upisati u tri dobna sastava: dječji sastav, kadetkinje i juniorke. Novi dječji sastav mogu upisati djevojčice vrtićkog uzrasta (4-7 godina) s kojima će dva puta tjedno trenirati diplomirana odgojiteljica. Za sve novoupisane članice prva članarina je besplatna.
Ako žele postati dio “sobočkih mladih nada” i zajedno putovati, nastupati, družiti se te upoznati nove prijateljice, djevojčice se mogu prijaviti putem maila: [email protected], na broj telefona: 099/8435929 (Petra) ili u inbox Facebook profila Mažoretkinje Male Subotice.
Pozivamo sve zainteresirane djevojčice s područja Općine Mala Subotica i susjednih općina da nam se pridruže i postanu dio male, ali vesele ekipe u plavom!
Nikola Šubić Zrinski7. rujna 1566. junački je poginuo u obrani Sigeta, tvrđave u južnoj Mađarskoj, Ova herojska bitka je zabilježena u svim analima europske povijesti 16.st. Obljetnica smrti Nikole Zrinskog Sigetskog -opsada Sigeta – proboj. Turci su zauzeli tvrđavu Siget u južnoj Mađarskoj, koju je s hrvatskom posadom branio ban Nikola Zrinski Sigetski, tadašnji gospodar Međimurja i zapovjednik Mađarske južno od Dunava.
Nakon gotovo jednomjesečne opsade, koja je spriječila brojnu tursku vojsku pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog u pohodu na Beč, Nikola Zrinski na današnji se dan s preostalim braniteljima probio iz razrušene tvrđave i junački poginuo. Nakon što je Juraj Horvat topom napravio prolaz kroz tursku skupinu kod pokretnog mosta, Nikola Zrinski krenuo je u proboj iz utvrde. Najprije je pucao iz samokresa, a zatim Turke nastavio sjeći sabljom. U neravnopravnoj bitci, Turci su Zrinskog triput pogodili iz arkebuza, dvaput u tijelo i jednom u glavu. Kada je pao s konja, okružili su ga njegovi vitezovi kako bi ga obranili. Među ostalima, poginuli su plemići Vuk Papratović, NikolaKobać, Petar Patačić i LovroJuranić.
Mrtvom Nikoli Zrinskom janjičarski je zapovjednik dao odsjeći glavu. Truplo mu je pokopao Mustafa Vilić iz Banja Luke, nekadašnji Nikolin zarobljenik. Glavu hrvatskog bana, jednog od najvećih europskih junaka onoga vremena, vezir Mehmed paša Sokolović poslao je svom bratiću budimskom paši Mustafi. Ovaj ju je, pak, kao opomenu poslao carskom generalu Egonu od Salma. U tabor carske vojske kod grada Gyura glava Nikole Zrinskog dopremljena je 14. rujna. Nikolinu su glavu 18. rujna preuzeli njegov sin Juraj IV., zet Baltazar Batthyanni i svak Franjo Tahy.
Donijeli su je u Čakovec, a pokopana je u obiteljskoj grobnici Zrinskih u kompleksu pavlinskog samostana u Svetoj Jeleni, uz grob Nikoline prve supruge Katarine Frankopanske.
U ponedjeljak, 6. rujna2021. godine u prijepodnevnim satima u Čakovcu, ulici Vladimira Nazora, nepoznati počinitelj je ukrao nezaključani muški bicikl, stoji u priopćenju Policijske uprave međimurske.
Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna.
Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Bicikli kao prijevozno sredstvo česta su meta kradljivaca, a kradu se na ulicama, stubištima zgrada, u dvorištima, garažama, u svim slabo osiguranim i manje prometnim mjestima. Krađu treba odmah prijaviti policiji, navedite točnu lokaciju krađe, opis bicikla, kao i sve ostale važne pojedinosti, poput serijskih brojeva, naljepnice iz servisa…
Kako ne biste ostali bez bicikla, korisno je pridržavati se nekih jednostavnih sigurnosnih pravila:
kada kupujete novi bicikl, zabilježite tvornički broj njegova okvira, a ukoliko nema broja ukucajte neki prepoznatljiv broj ili znak,
slikajte bicikl i sačuvajte račun,
stavite zaštitni lanac na bicikl i ne zaboravite ga zaključati kad ga ostavljate bez nadzora, čak ni kad ga ostavljate u zajedničkim prostorijama zgrade ili sličnim mjestima,
koristite više vrsta zaštite jer je tako za krađu potrebno više vremena,
pravilno vežite svoj bicikl uz nešto što je dovoljno čvrsto,
koristite dovoljno dugu čeličnu sajlu ili spiralu s bravom kako bi osigurali oba kotača,
ako imate bravu na žbicama, zaključajte je,
ne koristite nekvalitetne i jeftine lokote i lance,
za zaštitu bicikala postoje i brave za blokiranje kotača i alarm osjetljiv na vibraciju,
dokumente i druge vrijednosti ne ostavljajte na u torbicama na biciklu,
ne kupujte bicikle od nepoznatih osoba, bez dokumentacije i sumnjive cijene.
Ovakvim samozaštitnim ponašanjem u značajnoj mjeri će se smanjiti mogućnost krađa, doprinijeti sigurnosti i smanjenju šteta.
Pozivamo građane da u slučaju krađe bicikla odmah obavijestite policiju pozivom na broj 192, poručuju iz međimurske policije.
Proteklih su godina veliki napori učinjeni u smjeru suživota većinskog naroda i romske nacionalne manjine, kako od strane gradonačelnika, tako i svih uključenih u rad predškolskih i školskih ustanova, gradskih službi, pa i Mjesnog odbora Sitnice. Jasno je svima je integracija Roma i rast standarda u naselju Sitnice od obostranog interesa.
Kroz projekt IPARD 2010. godine, vrijedan 2 milijuna eura, naselje je infrastrukturno opremljeno. Projekt je vođen upravo promišljanjem da svaki građanin ima pravo na osobne privatne potrebe, na infrastrukturu i na pitku vodu. Međutim, dio građana naselja Sitnice uskraćuje ostalim mještanima naselja i građanima Murskog Središća pravo na čisti zrak i nezagađene posjede, vrtove, voćke i povrće. Dio se građana naselja Sitnice odbija prilagoditi i poštivati zakone i propise države u kojoj žive i običaje i standarde društva. Manjina građana tako već godinama remeti mir i maltretira, u prvom redu većinsko stanovništvo Grada Mursko Središće, a onda i sve one građane naselja Sitnice koji se trude živjeti u skladu sa zakonima i običajima države i društva.
Godinama se upozorava od strane gradonačelnika i građana na problem spaljivanja biljnog otpada, ali i spaljivanja miješanog komunalnog otpada poput plastike, guma, kablova pa čak i starih automobila. Dim je svakodnevica, a zrak je redovito zatrovan. Održan je niz sastanaka vijeća za prevenciju na kojima su iznijeti problemi odbacivanja smeća u okoliš te drugih radnji koji ugrožavaju zdravlje ali i sigurnost građana i imovine. Zaključcima stručnih kolegija višestruko je zaduživano komunalno redarstvo za nadzor.
Samo ove je godine komunalni redar imao 13 intervencija u naselju Sitnice. Zbog paleži u naselju Sitnice pune su ruke posla i vatrogascima, pa je tako DVD od ukupno 36 intervencija u godini 2019., čak 21 puta izlazio u naselje Sitnice, što znači da je manje od 10% stanovništva s područja Grada namjerno izazvanom paljevinom opasnog otpada uzrokovalo gotovo 60% požara. Više od trećine požara bilo je u naselju Sitnice i godine 2020., koja je zbog zabrane okupljanja bilježeno nešto manje požara, a ove su godine već do sada vatrogasci imali 13 izlazaka u naselje Sitnice, što znači da su na dobrom putu da sruše rekordnu 2019. godinu. Bez suradnje građana samog naselja nemoguće je identificirati krivce, a suradnja je nažalost uglavnom izostala.
Troškovi odvoza velikih količina smeća iz i oko naselja Sitnice, kao i troškovi opreme i ljudstva DVD-a koji su neki mještani Sitnica odlučili pretvoriti u svoju dežurnu službu nemali su. Također, kod provođenja projekta IPARD uklonjeno je više ilegalno izgrađenih objekata te je naselje gotovo u potpunosti legalizirano. Danas se opet pojavljuje ilegalna gradnja, što je i bila tema današnjeg sastanka u prostorijama Međimurske županije. Glavni državni inspektor, predstavnici jedinica lokalne samouprave i župan kroz raspravu su došli do zaključka da će jedinice lokalne samouprave detektirati ilegalno sagrađene objekte i prijaviti ih inspekciji. Sastanku je nazočio i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak.
Gradonačelnik traži od Mjesnog odbora, Vijeća romske nacionalne manjine te od izabranog gradskog vijećnika da se zajedničkim naporima stane na kraj ovim po zdravlje građana vrlo štetnim radnjama. Već postojeći nalog o obveznom kažnjavanju mora se strogo provoditi, a zadužuje se Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove da preko komunalnog poduzeća Murs Ekom dodijeli svakom kućanstvu koje nema kantu za otpad. Ukoliko se kazne i obveze plaćanja neće izvršavati, nadoknadit će se od sredstava koja se isplaćuju kroz gradski proračun, poput pomoći za ogrjev ili pak pomoći za novorođenu djecu. Dakle, do daljnjeg se obustavlja isplata bilo kakve pomoći od strane grada onima koji neće poštivati sve ono što vrijedi i za većinsko stanovništvo. Gradonačelnik će uz pomoć gradskih službi i svih postojećih ustanova i mehanizama ustrajati na sprječavanju neželjenih i po okoliš i zdravlje građana izuzetno štetnih djela.
Naklada Ljevak i Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec sa zadovoljstvom vas pozivaju na promociju knjige „Međimurska popevka“ Lidije Bajuk.
Pridružite se predstavljanju knjige u petak, 10. rujna 2021. godine, s početkom u 17 sati u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec.
U razgovoru sudjeluju: dr.sc. Lidija Bajuk, etnologinja, antropologinja i etnoglazbenica dr.sc. Nives Tomašević, urednica knjige dr.sc. Irena Miholić, etnomuzikologinja
O KNJIZI
Knjiga “Međimurska popevka” nastala je nakon autoričinih višegodišnjih pomnih terenskih i arhivskih istraživanja prirodne i kulturne tradicije Međimurja. Kulturološkim propitkivanjima, interdisciplinarnim pristupom i usloženim metodičkim aparatom Lidija Bajuk istražuje tradiciju i mijenu međimurske popevke, danas potvrđene osebujne nacionalne i svjetske duhovne kulturne baštine, koju akademskoj zajednici i široj zainteresiranoj javnosti nastoji cjelovito i informativno prikazati u posvjedočenim stvarnim i (re)konstruiranim umjetničkim kontekstima — kao zalog kolektivnomu pamćenju, kulturnoj baštini, zavičajnomu identitetu, učenju i daljnjim istraživanjima.
Fenomen međimurske popevke postavljen je u različite misaone i raspravljačke kontekste — o njemu se u ovome djelu raspravlja kroz odnose nasljeđa i modernosti, usmenoga i pisanoga, kolektivnoga i osobnoga. Svojom temom, koja uspješno popunjava vapijuću prazninu o međimurskome tradicijskom pjevaču i međimurskoj tradicijskoj pjesmarici, bogatim prikazom arhivskoga gradiva te brojnim izvorima korištene literature knjiga će biti dobrodošla akademskoj i znanstvenoj zajednici, stručnjacima, voditeljima kao i članovima folklornih skupina, etnomuzikolozima, glazbenicima i poštovateljima međimurske popevke.
O AUTORICI
Lidija Bajuk diplomirala je etnologiju i antropologiju (2009.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te doktorirala na temu “Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja” (2018.). Radila je kao diplomirana učiteljica i školska knjižničarka, profesionalna umjetnica i urednica za glazbenu kulturu. Zaposlena je kao znanstvenica u IEF–u. Jedna je od utemeljitelja suvremene hrvatske glazbene etnoscene. Objavila je sedam zvučnih albuma, sedam knjiga poezije i četiri knjige proze, pet osnovnoškolskih udžbenika i priručnika te tridesetak znanstvenih i šezdesetak stručnih radova. Autorica je glazbe za nekoliko hrvatskih kazališnih predstava i dokumentarnih filmova. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja za književnost te glazbu.
Nakon održane sjednice Vijeća za prevenciju Međimurske županije na kojoj je ilegalna gradnja na području romskih naselja detektirana kao jedan od najvećih dugogodišnjih problema s kojima se suočavaju pojedine jedinice lokalne samouprave, župan Međimurske županije Matija Posavec održao je radni sastanak s glavnim državnim inspektorom dr. sc. Andrijom Mikulićem, načelnikom Policijske uprave međimurske Ivanom Sokačem te predstavnicima gradova i općina u čijem su sastavu romska naselja.
Glavnom državnom inspektoru Mikuliću ovo je drugi posjet Međimurju posljednjih tjedan dana, a na odazivu radnom sastanku zahvalio mu je župan Posavec koji je istaknuo da je Državni inspektorat jedna od prvih državnih institucija koja je posljednjih tjedana vrlo konkretnim potezima i prijedlozima pokazala želju i volju za rješavanjem teškoća na dobrobit građana Međimurja.
Navedeni problem dodatno opterećuje proračune jedinica lokalnih samouprava, budući da neke od njih nekoliko puta godišnje moraju mijenjati svoje prostorne planove, a istovremeno otežava ili u potpunosti onemogućuju širenje gospodarskih zona jer se na istima grade ilegalne kuće.
„Problem postoji i želimo sinergijski s jedinicama regionalne i lokalne samouprave naći rješenje. Građevinska inspekcija iz svoje nadležnosti maksimalno će se angažirati, dostupni smo 24 sata, osigurat ćemo dovoljan broj građevinskih inspektora u Međimurju i vjerujem da ćemo u konačnici doći do pozitivnih pomaka.“, poručio je glavni državni inspektor Andrija Mikulić.
Konkretne izazove s kojima se suočavaju u svojim općinama, iznijeli su gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković, načelnik Općine Podturen Perica Hajdarović, načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc, načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek, predstavnici općina Orehovica i Kotoriba te predstavnici građanske inicijative „Želim normalan život“.
Nakon opsežnog radnog sastanka, zaključeno je da će gradovi i općine sastaviti popis svih ilegalnih objekata na svom području i prikupljenu dokumentaciju predati Državnom inspektoratu koji će postupati sukladno svojoj nadležnost i uhvatiti se u koštac s problemom, pri čemu je istaknuta važnost zajedničkog pristupa i podrške sustava. Također, dogovoreno je da će se u rješavanje ovog problema uključiti i ostale nadležne institucije, budući da je spomenuto da se objekti grade i na zemljištu koje je u vlasništvu države, ali i na privatnim zemljištima.
Ovih je dana na međimurskim poljima započela berba luka. Iako je u posljednje vrijeme u centru pažnje bio krumpir, čija intenzivna berba se tek očekuje ovih dana, trenutačno je luk zvijezda među urodima.
Na polju uz naselje Belica naišli smo na radišnu ekipu u kombajnu iz OPG-a Mirjan Dodlek iz Belice.
– Moglo je i bolje, no s obzirom na velike vrućine, ove smo godine imali solidan prinos luka – komentirao je urod Mirjan Dodlek.
Ovo poljoprivredno gospodarstvo o kojem danas glavnu ulogu imaju tri generacije muškaraca – najstariji, Franjo, njegov sin Mirjan, službeno vlasnik OPG-a te njegovi sinovi Karlo, Andrija i Dino Dodlek, bavi se uzgojem krumpira, luka, celera i pšenice. I to poprilično velikom količinom luka.
U prosjeku proizvedu oko 500 tona luka na 10 hektara zemljišta, a luk distribuiraju u Konzum, Tommy i razne veletrgovine diljem Zagreba i Rijeke.
– Luk se prvo skuplja vadilicom s kombajnom i priprema uz pomoć specijalnog malčera, onda se šalje na kalibriranje – odvajanje sitnog od krupnog. Sitni luk ide u prodaju u malim količinama, koristi se za zimnicu i sl. Krupniji luk ide na pakiranje i ovisno o potrebama trgovačkih lanaca i potražnje, pakira se u određenim pakiranjima odnosno kilažama i distribura – opisao nam je šofer na zadatku u polju, sin Karlo Dodlek.
Uz najmodernije strojeve, vrijedni djelatnici brinu se da se cijeli proces prođe glatko i da luk čim prije stigne u trgovine, pa tako i do naših kuhinja.
Župan Međimurske županije Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu za područje općina Belica i Domašinec na zahtjev čelnika jedinica lokalne samouprave zbog visokih temperatura i izostanka potrebnih količina padalina tijekom lipnja i srpnja.
Naime, sušno razdoblje tijekom proteklih mjeseci uzrokovalo je velike materijalne štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama te poljoprivredni proizvođači nisu u mogućnosti sami sanirati nastalu štetu.
Župan poziva sve fizičke i pravne osobe koje su pretrpjele štetu da istu prijave nadležnom općinskom povjerenstvu te da prijavljuju samo štetu na imovini koja nije osigurana od suše.
Općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda zaprimat će prijave šteta od oštećenika, nakon čega su dužni konačnu procijenjenu štetu prijaviti županijskom povjerenstvu putem Registra štete u roku od 50 dana proglašenja prirodne nepogode. Županijsko povjerenstvo će u zakonskom roku izraditi zbirno izvješće o šteti za područje županije.
Ovo je druga elementarna nepogoda koju je župan Posavec proglasio ove godine. Prva elementarna nepogoda proglašena je 21. travnja zbog šteta nastalih uslijed mraza i to za područje gradova Čakovec, Mursko Središće i Prelog te općina Belica, Dekanovec, Domašinec, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec.
U Maloj Subotici trenutno se provodi jesenska deratizacija. Na terenu zatičemo zaposlenike Bioinstituta d.o.o koji su nam pojasnili važnost deratizacije i zašto je ona nužna za očuvanje zdravlja ljudi.
– Sustavna deratizacija je važna kako ne bi došlo do najezde glodavaca i širenja bolesti. U Međimurju 99% općina radi deratizaciju, pokrivena je cijela županija. Deratizacija se provodi u proljeće i u jesen. To je epidemiološka mjera koja je obavezna za sve općine. Glodavci su opasni jer mogu prouzročiti mišju groznicu i leptospirozu (groznica, glavobolja, povraćanje, crvene oči) i slično – govore nam Ivana Vrbanec i Velimir Slaviček.
Berislav Kovačević pokazuje nam je postupak pripremanja kutija s otrovom koje se distribuiraju po svim kućanstvima. Svako kućanstvo potom kutiju smješta na mjesto gdje su glodavci primijećeni. Na taj način štitimo vlastito zdravlje i zdravlje naših ukućana.
