E, takav vam je on, naš pronicljivi foto-reporter Tomislav Borković. Nikad se ne vrati u redakciju bez zaista zanimljivog i atrktivnog foto ili video priloga. Tako je bilo i danas. Već po njegovom osmijenu na licu slutili smo da ima nešto specijalno. I nismo se prevarili. Uspio je snimiti video na kojoj mu svoje stihove govori legendarni Đuka iz Gardinovca. Pravi narodni stihoklepac, koji da se rodio u Dalmatinskoj zagori, već bio imao i svojih knjiga, a bio bi slavljen kao izvorni narodni pjesnik.
Kod nas je to malo teže. Ljudi ga vole, ali ima podsmjeha i malo tko ga shvaća ozbiljno. No, naš Tomo kaže da bi komotno Đuka mogao bez straha nastupiti na svakoj seoskoj priredbi. Mnogi naši i pjesnici i glumci mogu se sakriti pred Đukom.
Pravo ime mu je Juraj Kovačić – Đuka, boem i pjesnička duša, ali zapamtite to ime. Još će se puno pričati i čuti o njemu. Kad jednom počne osvajati pozornice svi će se otimati za njega. Možda načelnik Belice, Zvonimir Taradi, narodni čovjek, nađe kakvog priređivača da posluhne Đuku i njegove stihove pretvori u kakvu knjižicu. Medjimurski.hr bi to drage volje popratio.
A sad da se vratimo na početak. Tomislavu Borkoviću u kameru je Đuka izrecitirao pjesmu “Naša mamica”. Karaktere je odlično oslikao, pa je posluhnite, a onda razmislite jeste li se našli u njoj!?
Obitelji širom Međimurja krenule su traktorima na polja, jer krumpiri su spremni za vađenje. Oni koji nikad nisu bili u berbi krumpira, svakako su propustili jedno zanimljivo iskustvo.
Na polju smo u berbi krumpira zatekli obitelj Marije Peter i njezinu ekipu iz Svete Marije, koja je odličan primjer za dobro organiziranu berbu. Ovdje se uvijek okupi puno članova obitelji i rodbine, kako od onih najmlađih, preko tinejdžera do ljudi zaposlenih u uredima koji nemaju ništa protiv oznojiti se na polju nakon uredskog posla, do umirovljenika, što je i Marija.
– To je ovdje već tradicionalno. Kao rodbina i prijatelji si međusobno pomažemo i na taj način berba krumpira, koja se odvija uz pomoć traktora s plugom za vađenje krumpira, nakon čega krumpir ručno vadimo, stavljamo u košare ili kante i odnosimo na prikolicu, začas završi. Onaj čije je polje krumpira obično na berbu donese piće za sve. Nakon berbe uvijek se malo počastimo kolačima i pićem i podružimo – govori nam Marija i dodaje kako se uvijek nađe neki muškarac koji odnosi kante s krumpirima na prikolicu, kako bi olakšao posao ženama.
Većina članova obitelji i prijatelja na berbi nosi zaštitne rukavice, no i ovdje postoje izuzeci. Jedna od Marijinih kćeri odbija nositi rukavice i kaže:
– U zemlji se nalaze dobre bakterije koje čine dobro našem tijelu u dodiru s našom kožom!
Za vrijeme berbe, koja zna biti fizički zahtjevna, posebno zato jer su berači stalno u sagnutom položaju, posao olakšava – čavrljanje ili pak vođenje dubokumnih razgovora, jer u dodiru s prirodom, dok je koncentracija samo na krumpirima, dolazi i do neke vrste mentalnog izazova. Povremeno se dogodi da neki mlađi članovi, koji su praktički „natjerani“ da pomažu odraslima i da se njih pita ne bi išli, zabušavaju, a oni najmanji previše vremena znaju provoditi na prikolici promatrajući ostale kako se znoje, jer za njih je svijet još igraonica.
Zamolili smo Mariju da, s obzirom na suše i vrućine, komentira urod, ali nije se požalila.
– Kod moje sestre je urod bio dosta slabiji u odnosu na prethodne godine, no kad nas je krumpira bilo zadovoljavajuće. Vjerojatno zbog originalnog, novog sjemena i kvalitete zemlje na ovom području, koja dulje zadržava vlagu – objašnjava Marija i dodaje:
– Krumpira ćemo sigurno imati za cijelu jesen i zimu, a uskladištit ćemo ga u podrum i nadamo se da će neće proklijati prije nego što ga pojedemo. Krumpir obično sadimo za sebe i za obitelj pa je naša berba gotova za sat i pol do dva sata.
Mariju smo upitali i na koje načine najviše voli pripremati krumpir.
Jako volimo povrće i krumpir i pripremamo ga na razne načine, primjerice zapečeni krumpir s povrćem, krumpir salatu, softani krumpir (krumpir kuhan u umaku od crvene paprike), restani krumpir, krumpiruša, pomfit, njoki, knedli sa šljivama i tako dalje.
Učenici c. razreda Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, koji su školske klupe napustili prije 45 godina, sastali su se da bi obilježili tu vrijednu obljetnicu. Susret je upriličen u seoskoj kući za iznajmljivanje “Lina” u Pleškovcu, u prekrasnom krajoliku, odakle se pruža pogled na Sloveniju, Mađarsku i Austriju.
Vlasnici kuće su Biserka i Zvonko Lajtman iz Čakovca, koji su gostima priredili odličnu mesnu zakusku, domaće slatke specijalitete i vrhunsko vino obitelji Dvanajščak iz obližnjeg Dragoslavca. Zvonko je i član ove generacije, pa se dodatno potrudio da ih lijepo ugosti. I uspio je.
Bila je to prilika i da se učenici-trgovci, čiji je razrednik bio Tomislav Merlić, podsjete na školske dane, da ispričaju što se dogodilo novoga u njihovim obiteljima od zadnjeg susreta prije pet godina, ali i da razmijene brojeve telefona te da se zajednički fotografiraju.
Susret je potrajao dugo u noć, ali opet im je bio prekratak. Zato su dogovorili, ako prilike dozvole, da ne čekaju na novi za pet godina, nego da se opet nađu kod Zvonka u “Lini” već iduće godine u ovo vrijeme.
Karate klub Mihovil Prelog poziva svu djecu i njihove roditelje koje zanima karate sport da se uključe u karate školu.
Upisi i treninzi su utorkom i četvrtkom od 19 do 20 sati u dvorani Srednje škole Prelog.
– Moto karate kluba glasi: „Jedan više na treningu, jedan manje na ulici“! Sve informacije možete dobiti na sljedećem broju telefona: 099/604-0298 – stoji u najavi.
S 480 prvašića manje počela je školska godina 2021./2022. Portal Srednja.hr istražio je kakvo je stanje po županijama, a brojke pokazuju da je u nekima nakon dugog niza godina zaustavljen trend pada broja učenika. Manje prvašića je u čak 12 županija, dok ih njih devet bilježi porast.
Sisačko-moslavačka županija bilježi najveći porast broja prvašića, čak 109, a slijedi ju Međimurska sa 78 učenika više, Istarska s njih 56, Osječko-baranjska s 46 te Varaždinska s 44 učenika prvog razreda osnovne škole više nego prošle godine. Više prvašića ima i Koprivničko-križevačka, njih 26, kao i Krapinsko-zagorska županija s 13 više, zatim Primorsko-goranska s 10 učenika više i Požeško-slavonska županija s devet učenika više nego prošle godine.
U četvrtak je u vijećnici Grada Čakovca održana završna konferencija projekta „Osiguravanje pomoćnika učenicima s teškoćama u OŠ Grada Čakovca“. O projektu su govorile gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i direktorica Razvojne agencije Grada Čakovca, Damira Vresk.
Provedba projekta trajala je četiri školske godine, s Gradom Čakovcem kao nositeljem te školama čiji je osnivač Grad i Razvojnom agencijom „Čakra“ kao partnerima na projektu. Tako je putem projekta svake školske godine zaposleno onoliko pomoćnika u nastavi za koliko je temeljem prethodne provjere i prijave učenika s teškoćama u razvoju, bilo i potrebe, a odobrenim sredstvima financirani su troškovi plaća, božićnica i regresa pomoćnika, kreativne školske radionice, edukacija pomoćnika i promidžbeni materijali.
Europski socijalni fond sufinancirao je 85 posto ukupnog iznosa od 8,1 milijun kuna, dok je 15 posto sufinancirano iz proračuna Grada Čakovca, što je prethodno definiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, prema stupnju razvijenosti prijavitelja.
Prve školske godine, odnosno prve godine provedbe projekta zaposleno je 45 pomoćnika za 50 učenika, druge godine 49 pomoćnika za 55 učenika, treće 43 pomoćnika za 53 učenika, dok je prošle, posljednje godine provedbe projekta, zaposleno 40 pomoćnika za 49 učenika.
Zahvaljujući se svima koji su sudjelovali u projektu, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, posebno je istakla sve one pomagače koji su unatoč maloj plaći ovaj posao obavljali predano i s ljubavlju, pomažući tako djeci s teškoćama u praćenju nastave.
Iako je provedba ovog projekta službeno završena, Grad Čakovec i dalje nastavlja s održavanjem visokih obrazovnih standarda pa samim time i osiguravanjem pomoćnika u nastavi. Za tekuću školsku godinu udruge su osigurale 19 pomoćnika, dok će Grad Čakovec financirati 45 pomoćnika za koje je organizirana i višednevna on line edukacija.
Nastavak provedbe projekta „Osiguravanje pomoćnika učenicima s teškoćama u OŠ Grada Čakovca“, očekuje se iduće školske godine za kada je najavljena nova provedba natječaja.
Kao jedna od važniji aktivnosti projekta suradnje LAG-ova „Turizmom razvijamo područje“ je međusobna razmjena znanja i iskustava iz provedenih projekata, a koja se realizira kroz dvodnevna studijska putovanja na područje svakog LAG-a partnera projekta.
S tim povodom su i predstavnici LAG-a Međimurski doli i bregi 2. i 3. rujna 2021. posjetili virovitičko područje, odnosno područje LAG-a VIP koji je ugostio ukupno sedamdesetak predstavnika partnerskih LAG-ova spomenutog projekta suradnje.
Sudionici iz međimurskog LAG-a, ali i LAG-a Moslavina, LAG-a Baranja, LAG-a Srijem i LAG-a Papuk, dva su dana učili iz primjera provedenih projekata ruralnog turizma u Virovitici i okolici. Dvodnevno događanje započelo je u Palači Pejačević gdje je otvoreno događanje i predstavljena turistička ponuda Virovitice da bi nakon toga sudionici uz stručno vodstvo obišli impozantno zdanje obnovljenog Dvorca Pejačević.
Restoran Škola je također predstavljen kao primjer obnovljenog objekta iz EU sredstava, a u Kuriji Janković je zatim održana prezentacija TZ Virovitičko-podravske županije o turističkoj ponudi područja Podravine i Slavonije te radionica oslikavanja svile. Za kraj prvog dana je u Tomo Boutique Winery prezentirano uspješno povlačenje sredstava iz EU fondova uz obilazak vinarije. Drugi dan su sudionici posjetili Kuću Petra Preradovića, nanovo uređenu turističku atrakciju financiranu iz više javnih izvora, a turistička ponuda i primjer dobre prakse projekta prezentiran je i na području općine Špišić Bukovica, konkretno u Podrumu Vineda.
Događanje je završeno u Hotelu Divino u Pitomači. Ovo je bilo drugo u nizu dvodnevno događanje u sklopu projekta suradnje LAG-ova, a koje je organizirano s ciljem jačanja partnerstva i međusobnog upoznavanja primjera dobre prakse ruralnog turizma s područja šest LAG-ova. Nakon Međimurja i Virovitice će svi partnerski LAG-ovi imati prilike učiti i razmjenjivati ideje i na području Srijema, Baranje, Moslavine te Papuka koji je slijedeće odredište.
Projekt suradnje LAG-ova „Turizmom razvijamo područje“ sufinanciran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Mjera 19 LEADER, Podmjera 19.3 “Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a”, Tip operacije 19.3.2 “Provedba aktivnosti projekta suradnje”, Međuteritorijalni projekt suradnje.
S velikom tugom primili smo vijest da nas je zauvijek napustila naša profesorica u mirovini Biserka Paić, stoji na službenoj stranici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.
Komemoracija će biti održana u subotu, 11. rujna, u Gimnaziji s početkom u 12 sati, a posljednji ispraćaj u 15 sati na groblju u Mihovljanu.
– Punoga srca čuvat ćemo uspomenu na našu dragu profesoricu! Hvala svima na suosjećanju – napisali su.
Općinski sud u Čakovcu objavio je u utorak, 7. rujna, na svojoj oglasnoj ploči presudu prema kojoj su bračni par Vladimir i Sanela T. iz Podturna proglašeni krivima jer su iz KTC-a u Čakovcu ukrali kosilicu marke ‘Iskra’.
Vladimir je prvo na sudu ispitan kao svjedok te je rekao da samo htio malo našaliti i provjeriti pazi li netko na kosilice koje se nalaze na ulazu u trgovinu.
– Vozio sam na kosilici kćer dok je supruga bila u trgovini i onda sam primjetio da nas nitko ne pazi te sam kosilicu odnio do auta i stavio u prtljažnik. Supruga nije znala niti vidjela što sam napravio. Kad smo došli kući za pola sata su za nama došli policajci raspitivati se za kosilicu – rekao je.
Nakon što su policajci otišli shvatio je da je ‘vrag odnio šalu’ te je uzeo kosilicu i vratio ju u KTC.
– Kosilicu sam ostavio pred ulazom, ali nisam javio prodavačima. Idućeg je dana moja supruga otišla i platila je kosilicu te je kupila novu, tako da je KTC još i u plusu – kazao je na sudu.
Kada je ispitan u svojstvu osumnjičenika ispričao je drugačiju priču.
– U trgovinu je sestru, kćer i mene dovezla supruga sa svojim automobilom. Kosilicu sam izgurao van iz dućana i na njoj iz zezancije vozio kćer, ali sam kosilicu ostavio vani – branio se.
Dakle, jednu je priču ispričao u svojstvu osumnjičenika, a drugu u ulozi okrivljenika, te ja za to imao zanimljivo objašnjenje.
– Partizani su me tukli na Golom otoku te sam senilan – pokušavao je objasniti.
Vladimir je rekao da se smatra krivim, ali sud nije prihvatio dio obrane u kojem je naveo da supruga nije znala za krađu.
Okrivljenik je osuđen na 8 mjeseci zatvora, a supruga je kažnjena uvjetno.
20.09.2013., Dubrovnik - Akcijom Pet do Dvanaest djelatnici gradske bolnice na Medarevu pridruzili su se kolegama iz cijele Hrvatske.
Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
Nastavlja se odlazak medicinskih sestara iz Hrvatske: lani je Komora usred epidemije izdala 236 rješenja za njihov odlazak u inozemstvo.
Hrvatska komora medicinskih sestara godišnje primi oko 250 zahtjeva za odlazak medicinskih sestara u inozemstvo, a ove godine do ljeta primili su ih 100, prenosi Danica. Danas u sustavu nedostaje oko 4000 medicinskih sestara, a u bolnicama ih radi 20 posto manje od propisanih minimalnih standarda.
U Komori, doduše, naglašavaju kako svake godine školovanje završi 1400 novih sestara, ali isto toliko ode ih u mirovinu. Zato sustav svake godine mora podnijeti novi manjak od 250 medicinskih sestara, koliko ih ode raditi u inozemne klinike.
“Problem se uglavnom rješava premještajima s drugih odjela dok se ne zaposle nove medicinske sestre. Još 2013. godine imali smo više od 2000 medicinskih sestara na Zavodu za zapošljavanje, a danas ih je 200″, upozorava šef Komore Mario Gazić za riječki Novi list.
Da stvar bude gora, unatoč obećanju ministra Vilija Beroša medicinskim sestrama do danas nisu isplaćeni prekovremeni sati za koje im poslodavac duguje pojedinačne iznose između 15.000 i 50.000 kuna.
