Pravo ljeto
I danas očekujemo pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme. Puhat će slab vjetar. Jutarnja temperatura između 8 i 12°C, a najviša dnevna temperatura do 28 Celzijevih stupnjeva u hladu.
I sutra suho, pretežno sunčano i toplo. Vjetar slab. Nakon ranojutarnjih 9-12°C najviša dnevna temperatura ide do 28, ponegdje i 29 Celzijevih stupnjeva.
FOTO Atmosferu su zapalili mladi vatrogasac i vatrogaskinja koji su stali pred oltar!
Danas, 11. rujna 2021. godine, u selu Sveta Marija nije se događalo vatrogasno natjecanje, već vjenčanje dvoje mladih, inače članova Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sveta Marija, Gabrijele Jakupek i Karla Tokara.
Ovaj događaj namamio je na ulice i one koji nisu bili uzvanici na vjenčanju jer takvo vatrogasno vjenčanje, s povorkom od 200 uzvanika i limenom glazbom koja je prošetala selom već se dugo nije moglo vidjeti. Među uzvanicima su bili i svi članovi DVD-a Sveta Marija.
– Jako sam uzbuđena, posebno kad vidim da su mi došli moji mali vatrogasci koje treniram – rekla nam je Gabriela Jakupek (27) trenutak prije nego što je ušla u crkvu. Gabriela je inače medicinska sestra, a u slobodno vrijeme časnica 1. klase DVD-a Sveta Marija i trenerica djeci u Vatrogasnoj mladeži te predsjednica Vijeća mjesnog odbora Svete Marije.
Njezin od danas suprug Karlo Tokar (22) je elektromehaničar koji je u slobodno vrijeme vatrogasac 1, klase DVD-a Svete Marije.
Gabrijelini roditelji, Nada i Tihomir Jakupek, objasnili su nam kako se Gabriela uključila u dječju vatrogasnu skupinu još s 5 godina.
– Htjela je postati vatrogasac još u „črevu“! – izjavila je njezina majka Nada.
Nakon vjenčanja u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, mladenci su napravili još jednu rutu po ulicama Svete Marije, ovaj put u vatrogasnim kolima. Uz vatrogasne sirene, kolona automobila krenula je na slavlje prema hotelu Crnković u Ludbregu, a pritom je prošla ispod vatrogasnih šmrkova, uzrokovajući pomutnju ostalih vozača automobila, koji su pomislili da se negdje gasi požar. Pogledajte našu fotogaleriju.
Čestitamo i želimo puno sreće mladencima!
Međimurska popevka „dira“ ju po sredini srca
U okrilju prirode perivoja Zrinskih predstavljena je nova knjiga Lidije Bajuk. Knjiga Međimurska popevka nastala je nakon autoričinih višegodišnjih pomnih terenskih i arhivskih istraživanja prirodne i kulturne tradicije Međimurja, stoji na stranicama knjižnice Nikole Zrinski. Iza Lidije Bajuk već stoji niz priznanja i nagrada, a smatra se i jednom od utemeljitelja suvremene hrvatske glazbene etnoscene.
Na predstavljanju knjige, publici se obratila etnomuzikologinja dr.sc Irena Miholić.
– Knjiga Međimurska popevka rezultat je Lidijinog desetljetnog mukotrpnog rada, arhivskih i terenskih istraživanja te iskustvenog proživljavanja kulturne i prirodne tradicije Međimurja. U knjiži se isprepliću subjektivni dojmovi i objektivni pogledi dajući joj dašak lokalnog šarma. Uz Lidijinu bogatu biografiju i uronjenost u kulturu Međimurja jasno je zašto je baš ONA napisala ovu knjigu. Ova ju knjiga „dira“ po sredini srca jer je to međimurska popevka.
FOTO/VIDEO U kombajnu s najvećim proizvođačem krumpira u Hrvatskoj, Mirjanom Dodlekom!
Dva kombajna i 10 ljudi sudjelovat će mjesec i pol dana u intenzivnoj berbi krumpira na 115 hektara polja OPG-a Mirjana Dodleka, koji se nada da u njegovoj zemlji leži oko 6000 tona krumpira. Provozati se na njegovom kombajnu i vidjeti kako traje berba, bio je pravi doživljaj.
Tvrtka Mirjana Dodleka, DODLEK-ARGO, inače je najveći proizvođač krumpira u Hrvatskoj, pa smo bili ugodno iznenađeni kad nas je njezin vlasnik, koji je naravno uvijek vrlo zaposlen, pristao odvesti na polje i provesti nas kombajnom i svojim halama kako bismo vidjeli cijeli proces berbe, procesuiranja i pakiranja krumpira.
Akcija počinje na polju, gdje se prvo kombajnom vadi krumpir, kalibrira od zemlje i nečistoća te stavlja u velike palet kutije. Šofer misije je Karlo, jedan od Mirjanovih tri sina, koji mora dobro paziti da se ne zabuši u neki objekt kraj polja ili auto, jer štete su vrtoglave. A je l i se tako nešto već dogodilo, nećemo vam reći, ali u jedno se kunemo: svakome se može dogoditi nezgoda, bez obzira koliko spretan ili siguran za volanom bio!
Za vrijeme berbe na kombajnu, Dodlekova ekipa treba paziti na grumene zemlje ili eventualno gnjile krumpire, koji se tako ručno odvajaju na traci i bacaju u drobilicu. Hm, što ako nekom od radnika promakne neki uljez, zapitali smo se.
– Svaki naš krumpir prolazi četiri kontrole prije distribucije: prvo na kombajnu, zatim prilikom kalibriranja na sitni i krupni krumpir, pa nakon toga slijedi kontrola na pranju pa posljednja kontrola prilikom pakiranja – objašnjava Mirjan.
Prvo što nas je zabrinulo, osim da ne ispadnemo iz kombija, bilo je to – gdje će Mirjan Dodlek uskladištiti sav svoj krumpir, s obzirom na to da je glavnina novih skladišta za krumpire kakve obvezuje nova regulacija na razini Europske unije, još uvijek nedovršena.
– Na našem OPG-u već imamo takvo skladište, kapaciteta 2500 tona krumpira, koje smo napravili prije nekoliko godina, prvi u Hrvatskoj. U sklopu naše tvrtke Dodlek-AGRO već imamo aktivan dio skladišta kapaciteta 1600 tona krumpira, tako da će svi krumpiri biti adekvatno zbrinuti. Naime, ovaj krumpir koji sad beremo, sorta salatni krumpir, ide direktno u prodaju u trgovačke centre. Čekamo da padnu kiše i zahladi, a tada ćemo brati krumpir koji će biti potrebno skladištiti.
Pitali smo ga hoće li imati dovoljno krumpira, s obzirom na vrućine i suše te značajno smanjenje broja proizvođača krumpira diljem Hrvatske, koji su morali odustati od uzgoja krumpira zbog toga jer nemaju adekvatna skladišta.
– S kooperantima i vlastitom proizvodnjom planiramo distribuirati ukupno 17 – 18 tisuća tona krumpira. S obzirom na značajno smanjenje prinosa, kao tvrtka koja se bavi proizvodnjom, pakiranjem i distribucijom krumpira, naravno da ćemo u nestašici naručiti krumpir. Prioritet su nam uvijek hrvatski proizvođači, pa tako trenutno imamo dogovor o nabavi krumpira iz Slavonije – objašnjava Dodlek.
Nakon berbe, krumpir prolazi put kroz strojeve koji nalikuju znanstvenoj fantastici, a koji ih dalje odvajaju na krupne i sitne komade, peru te pakiraju u odgovarajuća pakovanja te zatim plasiraju na tržište. Jedan od novijih strojeva, koji sam slaže vreće krumpira na palete i zatim ih obavija prozračnom mrežom za transport, je super pametan i moćan stroj koji se može programirati na razne načine. Glavni radnici na pakiranju su ga se isprva preplašili, no s vremenom su shvatili da ga mogu savladati. Što se troška oko struje tiče, za to isto Dodlek ne treba brinuti jer je na OPG-u sagradio solarnu elektranu od 250 Kw koja snabdijeva cijeli pogon. Opet smo se zabrinuli – preuzimaju li strojevi ljudsku radnu snagu, događa li se upravo scenarij kakvog predviđa budućnost?
– Ali, nema radne snage! – odgovara nam Dodlek koji je sretan što postoje ovakva čuda moderne tehnologije, te nam opisuje kakav novi kombajn namjerava nabaviti za iduću sezonu krumpira:
– Mnogo je veći, te ima sustav protoka zraka koji detektira i odvaja krumpir od kamenja. To nam je posebno važno zbog zemljišta koja u sebi imaju dosta kamenja.
I na kraju, želimo puno sreće svima koji su krenuli s berbom krumpira!
Učenici Ekonomske i trgovačke škole Čakovec brojnim aktivnostima obilježili Olimpijski dan
Dok je dio profesora Ekonomske i trgovačke škole Čakovec bio na stručnom usavršavanju u školi, dio je s učenicima “napunio baterije” za novu školsku godinu.
U srijedu 8. rujna krenuli su laganom šetnjom od Macanovog doma u Čakovcu do Restorana „Fontana“ u Mačkovcu. Nakon kraćeg odmora nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture organizirali su međurazredna natjecanja u povlačenju užeta i skakanju u vrećama. U povlačenju užeta najuspješniji su bili učenici 2.kš razreda koji su u finalu nadjačali maturante 4.a. Najbrže u skakanju u vrećama bile su učenice: Žana Vuković (2.ur), Sara Pokrivač (1.kš) i Lea Marodi (2.kš).
Slobodno vrijeme nakon igara učenici su proveli igrajući odbojku na pijesku, nogomet, badminton i rukomet, a neki su jednostavno uživali u prirodi, šetnji i druženju.
-Zahvaljujemo domaćinima što su nas srdačno dočekali i omogućili nam korištenje objekta i vanjskih terena. Kao ekoškola brinuli smo da okoliš iza nas ostane čist i uredan. Nakon trosatnog druženja svi smo veseli i nasmijani uz pjesmu krenuli prema Čakovcu, poručuju iz Ekonomske škole.
Idućih godina zbog Covida možemo očekivati veću smrtnost od raka u Hrvatskoj
Međunarodni tim predvođen specijalisticom onkologije dr. Karolinom Kalanj iz Zagreba objavio je u publikaciji Froniters znanstvenu studiju o utjecaju pandemije na smanjenje ukupnog broja prijama drugih pacijenata u 33 hrvatske bolnice tijekom prošle godine, javlja Danica.
Rezultati su poražavajući: ukupan broj prijema smanjen je za 21 posto u odnosu na trogodišnji prosjek prije pandemije 2020. godine. Studija je pokazala koliko pacijenata oboljelih od karcinoma i drugih teških bolesti i hitnih stanja nije dobilo pravodobnu skrb u Hrvatskoj lani.
“Znamo da je nisu dobili zbog preusmjeravanja bolničkih kapaciteta i mjera kontrole rizika kako bi se osiguralo hitne intenzivne krevete za Covid pacijente”, naglasio je jedan od autora studije dr. Stjepan Orešković.
On ističe kako će se izračun povećane smrtnosti i novog tereta bolesti (BOD) moći napraviti za nekoliko godina.
“No, već sada ozbiljne studije pokazuju da će odgode u ranoj dijagnozi i liječenju raka, tijekom petogodišnjeg razdoblja, povećati stope smrtnosti od raka u sljedećim kategorijama: dojka (9%), kolorektalna (16%), pluća (5%) , i jednjak (6%).
Danica također prenosi da je druga studija u Velikoj Britaniji predvidjela da bi se stopa smrtnosti od raka mogla povećati za 20% u razdoblju od 12 mjeseci i rezultirati sa 6000 dodatnih izbježivih smrti”, upozorava Orešković.
Prema studiji, broj prijama kod onkoloških bolesnika smanjio se u prosjeku za 14 posto: s prosječnih ranijih 44.206 na 38.176 prijama u 2020. godini. U tercijarnim bolnicama zabilježen je pad od 16 posto u broju prijema povezanih s karcinomom i neoplazmom, dok su u sekundarnim bolnicama takvi prijemi smanjeni za 6 posto.
Cijelu studiju pogledajte ovdje.
Veseli zvuci Puhačkog orkestra odjekivali Osnovnom školom Prelog
Već tradicionalno, početkom nove školske godine, Puhački orkestar Grada Preloga predstavlja se učenicima Osnovne škole Prelog. U školskoj sportskoj dvorani članovi Puhačkog orkestra zasvirali su učenicima razredne nastave. S nekoliko riječi obratio im se voditelj orkestra prof. Igor Hrustek, te predstavio svaki pojedini instrument. Tako su učenici mogli saznati nešto više o flauti, saksofonu, tubi, trubi, trombonu i bubnjevima.
Svaki instrument predstavljen je s nekoliko taktova glazbe. Slušajući vesele zvuke poznatih skladbi, svi su zapljeskali u ritmu. Cilj ovog posjeta bio je potaknuti djecu osnovnoškolske dobi da se uključe u orkestar i bave glazbom. Inače, Puhački orkestar Grada Preloga poziva sve zainteresirane na upis novih članova.
Dođite i pridružite se veselom glazbenom društvu. Upisi će se vršiti u utorak, 14. rujna, od 18 sati, u Prelogu, na adresi Glavna 5 (prostor „stare knjižnice“). Sve informacije o upisima možete potražiti kod voditelja Puhačkog orkestra Grada Preloga Igora Hrusteka, na broj telefona 098/659-952.
Razigrani mališani izrasli u vrsne stručnjake i primjerne roditelje!
Poduzetna Ivana Novak iz Brezovca odlučila je na zajednčko druženje pozvati nekoliko naraštaja učenika koji su školu pohađali u Svetom Martinu na Muri. I uspjela je okupiti vjerojatno više ljudi nego se sama nadala, a puno više nego su to očekivali oni s kojima je komunicirala – pozivala ih: dojdite puce i dečki.
Šest naraštaja negdašnjih osnovnoškolaca koji su školu završili prije 5,10,15,20,25 i 30 godina došlo je na susret pred svetomartinsku školu i njezinu ravnateljicu profesoricu Petru Novinščak. Nekadašnji učenici danas su uspješni ljudi na mnogim područjima života. To su liječnici, agronomi, profesori, učitelji, glazbenici, ekonomisti, odgojiteljice, sportaši, voditelji ureda, vrhunski majstori zanata i ono najvažnije dobri i kvalitetni ljudi i u većini primjera dobri roditelji. Druženje je završeno u Izletištu GORIČANEC.
Vlatka Županec na službi pročelnice JUO svetomartinske općine kazala je da nek ostane tajna ‘kaj je sega još bilo’ i to jako lijepog i veselog. I neka ovo bude poticaj i drugima, jer nedruženje je danas veći problem od neimanja.