Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec je jučer u Nedelišću u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu iz Zagreba organiziralo akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Akciji su se odazvala 32 potencijalna darivatelja, a krv je moglo dati njih 31.
Iduća ovomjesečna akcija humanosti bit će danas u čakovečkoj Međimurskoj hiži u vremenu od 11 do 17 sati.
Europska Komisija želi uskladiti trajanje valjanosti potvrde o cijepljenju protiv COVID-19, uključujući učinke booster doza, rekla je u ponedjeljak povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Svjesna sam hitnosti i zato Europska komisija s najvećom žurnošću radi na jačanju koordinacije slobodnog kretanja, uključujući duljinu valjanosti i ulogu pojačivača u kampanji cijepljenja, rekla je eurozastupnicima u Strasbourgu.
Kyriakides je rekla da se o COVID certifikatu vode rasprave s državama članicama, te da Komisija namjerava ovog tjedna iznijeti prijedloge.
– Sada smo suočeni s pandemijom koju pokreću, prije svega, necijepljene osobe, istaknula je Kyriakides i dodala da “cjepivo funkcionira i još uvijek je najefikasniji instrument za čuvanje zdravlja ljudi, za što postoje čvrsti dokazi.
Zastupnici su s povjerenicom za zdravstvo Europske komisije Stellom Kyriakides raspravljali o koordinaciji mjera država članica s obzirom na rast broja slučajeva bolesti covid-19 u Europskoj Uniji.
U raspravi je sudjelovala i Sunčana Glavak, HDZ-ova zastupnica iz Kluba zastupnika EPP-a.
– Molim sve one koji zaziru od cijepljenja: razmislite o onima koji umiru, istaknula je Glavak, dodavši da u Hrvatskoj dnevno umire oko 60 ljudi. Istaknula je da “više od 80 posto umrlih nije cijepljeno” i upozorila je da se ne smije dovesti liječnike u dilemu da biraju koga će liječiti.
Véronique Trillet-Lenoir iz kluba zastupnika Renew Europe istaknula je dezinformacije kao ključan problem pri procjepljivanju.
– Sada trebamo raditi na suzbijanju dezinformacija koje dovode do oklijevanja ljudi kod cijepljenja, poručila je.
S njima se nije složio Robert Roos iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koji smatra da cjepivo nije dovoljno učinkovito, zato što, kako tvrdi, i cijepljeni pojedinci mogu biti prenositelji zaraze.
– “Covid potvrda je promašaj. Stvorila je lažni osjećaj sigurnosti. Nema smisla nastaviti istim smjerom. Moramo razviti suživot s covidom-19, rekao je Roos.
Članak pročitajte ovdje.
Jučer, na spomendan njihove zaštitnice, sv. Cecilije, Zbor Župe Marije Kraljice i svetog Ladislava predstavio je svoju monografiju. Knjiga nazvana „Punina vremena“ iz tiska je izašla još prošle godine, kada je zbor i obilježavao trideset godina djelovanja, međutim, zbog svima poznatih okolnosti nije do danas bila predstavljena. Posebnost monografije leži u tome što je nastala zahvaljujući dobrovoljnom radu članova zbora i zajednice. Tisak monografije omogućio je Grad Mursko Središće.
Knjiga, čije uredništvo potpisuju voditeljica zbora Danijela Sabo, ravnatelj Centra za kulturu „Rudar“ Zoran Turk i povjesničarka Mirna Ladašić Turk ima 180 stranica i bogata je fotografskom građom, novinskim člancima, različitim priznanjima i notnim zapisima. Glavninu teksta, odnosno kronologiju djelovanja zbora potpisuje Danijela Sabo, dok je kratki pregled povijesti župe napisao Zoran Turk. Knjiga sadrži i osvrte na zbor samih članova, ali i župljana i svih zaslužnih pojedinaca koji su se kroz ovih tridesetak godina susretali s radom zbora.
Izgled same naslovnice osmislio je župnik, velečasni Marijan Horvat, a na istoj su, kao i na još nekim mjestima u knjizi, korištene i fotografije iz osobnog arhiva gradonačelnika, gospodina Dražena Srpaka. Završnu grafičku obradu i prijelom knjige odradio je Mihovil Lisjak. Kod prikupljanja građe svoj su udio uz urednike dali i brojni članovi zbora.
Knjiga ima veliki značaj za sve članove zbora, pratitelje i župljane, a istovremeno sadrži i trajnu vrijednost kao svjedok rada ovog važnog kulturnog kotačića zajednice u posljednjih tridesetak godina. Predstavljanje knjige prošlo je kao i proteklih trideset godina – u znaku pjesme u slavu Boga. Instrumentalna pratnja članovima zbora bili su Nenad Srpak, Emanuel Kontrec i Veronika Kontrec. Svečanost je moderirala Marijana Novak, koja je ujedno predstavila djelovanje zbora u trideset godina, a kratko su se obratili voditeljica zbora, jedan od urednika i gradonačelnik.
Voditeljica zbora i autorica i urednica knjige, Danijela Sabo, predstavila je knjigu i približila budućim čitateljima sva poglavlja. Istaknula je važnost pjevanja i glazbe u našim životima i podsjetila na dugogodišnje djelovanje, simboliku naslova i zahvalila svima koji su sudjelovali u izradi knjige.
Ravnatelj Centra za kulturu „Rudar“, urednik i jedan od autora, Zoran Turk, napomenuo je da je zbor jedan od nositelja kulturnog života grada u ovih trideset godina, te je izrazio žaljenje što zbog poznatih razloga nije bilo i više druženja u prostorima centra za kulturu u protekle dvije godine i nadu da će se to ubrzo promijeniti.
Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak obećao je da će Grad uvijek pomagati one koji vrijede i trude se, a Zbor nas je svojim radom sve zadužio. Obećao je i financijsku pomoć za ovu godinu u iznosu od 5.000,00 kuna. Aludirajući na naslov knjige, zaključio je da bi Punina vremena mogla biti ostvarena ukoliko stvari stoje dobro. A da bi stvari stajale dobro, moramo činiti dobro, kako u materijalnom smislu, u vidu infrastrukturnih radova i svega što je u našem gradu vidljivo, poput aglomeracije, centra za kulturu ili vrtića, tako i u duhovnom, u vidu pjesme, lijepe riječi ili geste.
Svečanost je završila podjelom zahvalnica svima zaslužnima.
Jedna od najznačajnijih odluka na 4. sjednici Općinskog vijeća Općine Belica, koja je zbog epidemioloških razloga održana 11. studenoga 2021. godine online, odnosno glasanje se održalo elektronskim putem, svakako je ona o sufinanciranju produženog boravka za školsku djecu.
Općina Belica je danas, 22. studenoga 2021. godine, objavila rezultate glasovanja i donesenih odluka sa sjednice. Svih 13 vijećnika jednoglasno je prihvatilo svih 13 točaka Dnevnog reda sjednice, koje je predložio općinski načelnik Zvonimir Taradi.
Sufinanciranje Programa produženog boravka u Belici i Gardinovcu
Na osnovi iskazanog interesa učenika i roditelja u školskoj godini 2021./2022., sufinancirat će se provedba produženog boravka za tri skupine učenika u Osnovnoj školi Belica i jednu skupinu učenika u Područnoj školi Gardinovec.
Tri skupine učenika produženog boravka u Osnovnoj školi Belica započinju s radom u rujnu 2021. a završavaju u lipnju 2022. dok skupina učenika produženog boravka u Područnoj školi Gardinovec započinje s radom u siječnju 2022. a završava s radom u lipnju 2022.
Roditeljima/skrbnicima učenika koji imaju prebivalište na području Općine Belica sufinancirat će se program produženog boravka, tako da on iznosi 400 kuna za 1. dijete, 200 kuna za 2. dijete koje istovremeno polazi produženi boravak, a za treće i svako sljedeće dijete koje istovremeno polazi produženi boravak isti je besplatan. Za roditelje učenika koji nemaju prebivalište na području Općine Belica boravak iznosi 700 kuna mjesečno.
Uvodi se poludnevni program za predškolce u vrtiću u Gardinovcu
Usvojena je i odluka o uvođenju redovitog poludnevnog programa odgojno-obrazovnog rada za djecu predškolske dobi u Dječjem vrtiću „Belica“ – područnom odjelu Gardinovec za djecu od navršene treće godine života do polaska u osnovnu školu, počevši od 1. siječnja 2022. godine.
Razvojni planovi
U Odluci o izvršenju Plana razvojnih programa Općine Belica, u projekcijama za 2022. i 2023. godinu, osim za standardne djelatnosti kulturnih i sportskih udruga, stipendije, sufinanciranje knjiga srednjoškolcima, predviđena su sredstva i za, među ostalim, izgradnju muzeja krumpira, uređenje etno kuće te izgradnju sportske građevine.
Ušteda na ravnoj rasvjeti
Odlukom o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2021. godinu, ustanovljeno je da su porasle cijene usluga održavanja nerazvrstanih cesta (288.600 kuna) i javnih zelenih površina (257.500 kuna), no prilično se uštedilo na održavanju javne rasvjete (75.000 kuna umjesto procijenjenih 145.000 kuna), pa sveukupni troškovi u tom smislu za ovu godinu iznose 803.100 kuna umjesto 814.000 kuna.
Usvojene su i odluke o usvajanju polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, izmjenama i dopunama proračuna, zatim o prodaji zemljišta u vlasništvu Općine Belica u Športskoj ulici i u Radničkoj ulici u Belici, te Odluka o prijedlogu izbora člana Nadzornog odbora Međimurskih voda d.o.o. za općine Podturen, Vratišinec, Mala Subotica, Orehovica, Belica, Domašinec, Dekanovec i Pribislavec, za što je određena Sanja Mikec iz Dekanovca.
Sve odluke možete pogledati na stranici Općine ovdje.
Dinko Golubić iz Svete Marije u sklopu svog OPG-a ima hektar lješnjaka, a ovih dana uklanja lišće kako bi se lješnjaci mogli pognojiti. Uzgojem lješnjaka bavi se već 6 godina i sve bi bilo divno i krasno, da nema ludih cijena koje skaču u nebo!
– Moj sin, koji mi pomaže u poslu, i ja upravo mičemo lišće. Zadovoljni smo, ove godine smo imali 600 kilograma lješnjaka, u odnosu na 200 kilograma prošle godine. Bitno je da ga imamo gdje prodati – rekao je Dinko Golubić.
– Prodajemo ga u Zagrebu, 18 kuna po kilogramu u ljusci, što je odlično. Međutim, problem je umjetno gnojivo, čija cijena za 100 kilograma je otišla sa 250 na 650 kuna! To je katastrofa! – dodao je.
Riječ je, kaže, o standardnom gnojivu NPK 15-15-15, a ističe da mu nije jasno zašto su cijene otišle tako gore te se požalio:
– Umjetno gnojivo nas bu pojelo!
Dinko Golubić inače ima sve preduvjete za uspješan uzgoj lješnjaka. Na polju lješnjaka ima i sustav navodnjavanja, bez čega posao, kaže, ni bi išao.
Bavi se isključivo time, a da ulaže puno truda vidi se već samim pogledom na njegovo polje lješnjaka.
Sveta Cecilija, zaštitnice glazbe i glazbenika, a posebno onih koji svojim glazbenim umijećem pridonose ljepoti svete mise i drugih liturgijskih slavlja.
– Našim dragim pjevačima sretan njihov dan da im Sveta Cecilija podari da i nadalje budu tako dobri i uljepšavaju nam svojim pjevanjem sve crkvene prigode. Da se još mladih pridruži i da njeguju i naše stare pjesme – ovakve poruke danas su danas upućivane crkvenim pjevačima Svete Marije posredstvom njihove FB stranice Svetomarscani+Mihaljevcani.
Ovom gestom mnogi od njih su dali potporu svojim pjevačima pokazavši koliko ih vole i cijene. Crkveni zbor “Sveta Cecilija” Župe Uznesenja BDM iz Svete Marije u Međimurju je u subotu 13. listopada 2018. godine proslavio veliki jubilej, sto godina neprekidnog djelovanja. Tim povodom služena je koncelebrirana sveta misa koju je predvodio ondašnji varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Voditelj zbora je dugi niz godina vrsni zborovođa i glazbenik Dominik Kanižaj.
Hrvatska udruga radijskih nakladnika HURiN održat će svoje na dane 23. i 24. studenog 2021. godine u Lifeclass termama Sveti Martin. U organizaciji HURIN-a, u Toplice će doći stotinjak predstavnika lokalnih radijskih postaja i regulatornih agencija. Dani HURiN-a održat će se uz primjenu svih epidemioloških mjera i predočenje EU digitalnih covid potvrda.
Naglasak će ove godine biti na primjeni novog Zakona o elektroničkim medijima, zatim DAB + tehnologiji te poslovanju i programu lokalnih radijskih postaja u uvjetima pandemije koronavirusa. Susret radijskih djelatnika bit će iskorišten i za dodjelu godišnjih nagrada HURiN-a za najbolja radijska ostvarenja u prošloj godini.
Domaćin susreta radijskih djelatnika iz cijele Hrvatske u Toplicama Sveti Martin je Željko Švenda, direktor radijske postaje Studio M iz Donjeg Kraljevca, ujedno i predsjednik HURiN-a. Svečano otvorenje zakazano je za utorak, 23. studenoga, u 13.30 sati, a onda slijede radionice i panel rasprave, da bi poslije večere, u 20.30 sati počela svečana dodjela HURiN-ovih godišnjih nagrada.
Skup radijskih nakadnika i predstasvnika lokalnih radijskih postaja završit će u srijedu oko podneva.
Umirovljenik Ivan Munđar (80) iz Zasadbrega živi sa suprugom Terezijom i sinom Nenadom. Dugi niz godina proveo radeći u Kolskoj u Čakovcu, a iako se umirovio, posao ne ispušta iz ruku.
– Pomalim čačkam štilove ve v mirovini, ali delam i nekše druge poslove. Delal sam si ogradu za koju imam zabilježeno da su ju spotrli 12 put! Jen s kombijem, jen s traktorom i tak, govori nam Ivan.
Svoj posao bravara u čakovečkom RŽV-u vrijedno je radio više od 40 godina.
– Ja sam bil bravar, a ve si popravljam štilove na hampusu. Kad imam čas popravljam štilove i susedima. Negda smo tak delali, na hampusu, a ve kak su došle nove tehnologije, već nema onih koji po starinski dejalu na kovačkom hampusu.
Ivan njeguje običaje i zanat, a dok je njega, govori nam, oni neće izumrijeti.
– Ja sam čovek od železa. To kaj ja delam spada pod kovačiju jer je moja tehnika starinska. Al ne sam to, znam se starinsko, se reči i običaje. Zato su me zvali v KUU Zasadbreg. Odlučil sam se priključiti kaj spasimo međimursku tradiciju ak se još kaj da, govori nam sjetno Ivan.
– Kad nema utrka, zimi treniramo zajednički radi motivacije da nam bolje ide. Obično nedjeljom pa tko može dođe na dogovoreno mjesto. Ove nedjelje sam ja bila inicijator – rekla nam je jučer Marina Dolenec, članica TK Kotoripski begači te dodala:
– S obzirom na to da nikada nisam bila na kotoripskoj karauli pa smo trčali prema tamo. U grupi smo bili: Drago Pintarić, Davor Talaš, Valentina Barić, Snježana Kaler Fundak i moja malenkost. Svi smo relativno mladi ljudi, izuzev iskusnog Drageca (op. a. Dragutin Pintarić). Magla svuda, magla oko nas…Karaulu smo ipak pronašli. Tamo nam je Dragec ispričao sve viceve kaj zna i baš smo dobro razgibali i nasmijali – ispričala je Mirana.
Čula je i to kako je Dragec naglasio kako je on na karauli bio tjednima u vrijeme dok je Tito bio „betežen“(op. a. u vojnoj pripravnosti kao rezervista) i da je rekao kako je šteta da su tako lijepi objekti od prije 90-tih godina propali, a mogli su mnogima biti utočište.
Time je načeta dugo prepričavana kotoripska tema – ovdašnja karaula čija se posada predala bez ispaljenog metka u rujnu 1991. godine, ostavši neoštećenom. Spadala je u red ljepših objekata bivše vojske. Sadašnji ‘begači’ su imali tada tek nešto više od 10 godina i normalno je da tamo nisu bili.
No, zato su prije tamo odlazili njihovi prethodnici jer je OŠ Kotoriba ima dobre odnose s ondašnjom vojskom. Tamo su se održavale različite sportske i ine priredbe, konačno tamo je novo formirani kotoripski košarkaški klub igrao svoje prve službene utakmice jer je tamo već bilo asfaltirano košarkaško igralište.
Kada je vojska bivše države otišla iz tih objekata skrb o objektima je preuzela policija, no skrb je bila takva da je objekt iz dana u dan bio izložen meti drznika, odnosno kradljivaca koji su iz dobro opremljenih prostora odnijeli sve što se odnijeti dalo. Kuhinjsku opremu, namještaj i stolariju da bi na kraju došli do najbizarnijih krađa.
Ukradeni su radijatori pa čak i njihove cijevi, ostali su goli zidovi koje je vrijeme, odnosno raslinje prekrivalo patinom zaborava. Sramotno ! I zato im je Dragec dobro rekao…Ovi objekti su danas mogli biti ponos Kotoribe, ako ne prostori za neke korisne namjene, onda bar prostori za turističke namjene. Ne možemo reći da nije bilo pokušaja za nešto takvo, no netko očito nije htio, znao ili mogao jer je „mirisalo“ na prošlost, a to nekima u Kotoribi nije „šmekalo“.
Propao je jedan predivan objekt bez obzira kome je pripadao i kako se zvao, ali očito još uvijek „živi“, ako ne za nešto korisno onda za slučajne prolaznike…
Nije važno kako se je zvao objekt koji su u nedjelju upoznali mladi Kotoripčani, članovi Trkačkog kluba Kotoripski begači. Objekt se zvao imenom primjerenom vremenu prije Domovinskog rata. Bila je to granična karaula u kojoj su bili smješteni vojnici bivše JNA s odgovornošću čuvanja granice SFRJ i NR Mađarske.
Bio je to jedan od najljepših objekata koje je bivša vojska imala uz granice. Mnogi, danas Kotoripčani s dosta godina, su ga imali prigode upoznati jer su održavali uzornu suradnju s posadom karaule zahvaljujući prije svega njenim zapovjednicima. Održavani su ovdje pamtljivi susreti, oni sportski, susreti zabavnih sadržaja, svjedočili su im i osnovci Kotoribe koji su ovdje održavali svoje redovite proljetne i jesenske krosove.
Osnivač portala Index Matija Babić javno je prozvao nekadašnjeg saborskog zastupnika Živog zida iz Međimurja Branimira Bunjca za lobiranje protiv cijepljenja.
Njegov status prenosimo u cijelosti.
– Dugo oko covida nismo znali skoro nista. Ali sada se pouzdano i neupitno zna da se znatno više umire bez cjepiva nego s cjepivom. A to znači da za sve ove mrtve necijepljene ljude postoje odgovorni. To su ljudi s imenima i prezimenima koji su nagovarali ljude da se ne cijepe. Ljudi poput Marina Miletića, Vice Batarela i Branimira Bunjca osobno su odgovorni za stotine ili tisuće, mrtvih ljudi. Da nije bilo njihove ekstremističke propagande, ljudi koji ih slušaju danas bi gotovo sigurno bili živi – napisao je Babić.
Od posljedica covida-19 u KBC-u Rijeka prije nekoliko dana je preminuo riječki novinar i kolumnist Nenad Bunjac, brat od Branimira. Imao je 53 godine te nije bio cijepljen protiv koronavirusa.
Nenad Bunjac završio je Grafičku školu u Zagrebu i studirao psihologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci. 90-ih je u riječkom Novom listu pisao kolumnu te je bio žestoki Tuđmanov kritičar, a kasnije je pisao i za Index.
