Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Szijjárt se u utorak, 28. rujna, u Velikoj Kaniži sastao se s ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i ministricom regionalnog razvoja i europskih fondova Republike Hrvatske Natašom Tramišak, piše Hrvatski glasnik.
Nakon jednosatnog razgovora ministri su održali tiskovnu konferenciju za medije. Govorili su o još boljem povezivanju dviju država na gospodarskom polju, o razvoju prekogranične prometne infrastrukture (autocesta M6 će biti produžena do granice), te o otvaranju novih graničnih prijelaza na hrvatsko-mađarskoj granici kod Kerestura i Kotoribe, Zákánya i Gotalova te Sároka i Kneževa, odnosno o boljem povezivanju na energetskom polju.
Nakon sastanka ministri R. Hrvatske, s izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom R. Hrvatske dr. Mladenom Andrlićem, posjetili su Konzulat R. Hrvatske i bili su gosti počasnog konzula dr.Atile Kosa.
Prema preporuci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u sustav EU digitalnih COVID potvrda u Hrvatskoj implementirano novo pravilo kojim se produžuje trajanje potvrda o cijepljenju na 365 dana, javlja Index.hr.
Novo trajanje potvrda odnosi se na sve nove potvrde, kao i za one ranije izdane. Građani koji su već ishodili svoje potvrde neće morati ponovno tražiti izdavanje jer će im trajanje postojećih automatizmom biti produženo.
Trajanje svojih potvrda građani mogu provjeriti pohranjivanjem potvrde u digitalni novčanik mobilne aplikacije CovidGO, a u slučaju putovanja u druge zemlje svakako je nužno provjeriti lokalna pravila koja su na snazi.
S novom duljinom trajanja, još uvijek su na snazi ranije implementirana pravila izdavanja koja se odnose na cjepiva koja imaju središnje odobrenje u EU.
Potvrdu o cijepljenju tako mogu dobiti osobe koje su cijepljene s obje doze cjepiva protiv bolesti covid-19, osobe koje su cijepljene s dvije doze različitih cjepiva koja se primaju u dvije doze – primjerice, osoba je primila prvu dozu cjepiva AstraZeneca, drugu Pfizer – te osobe koje su cijepljene cjepivom koje se prima u jednoj dozi, piše Index.hr.
Na prigodnoj svečanosti u varaždinskoj Gradskoj vijećnici dodijeljene su nagrade 51. Varaždinskih baroknih večeri. Festivalski žiri na čijem je čelu bila predsjednica dr. sc. Zdenka Weber, a dr. sc. Davor Brđanović, Nataša Maričić, Dada Ruža i Predrag Šantek članovi odučio je nagradu „Ivan Lukačić“ za muzikološki rad i izvođački domet ansambla dodijeliti Ingenium Ensemble iz Ljubljane, dok je nagrada „Jurica Murai“ za najbolju umjetničku interpretaciju pripala Stefanu Temminghu za koncert sa Zagrebačkim solistima održan u 27. rujna, te Tomislavu Fačiniju, dirigentu Zbora HRT-a za koncert održan u Franjevačkoj crkvi 18. rujna.
Po prvi su puta dodijeljene nagrade „Ivan Werner“ Hrvatske glazbene mladeži Varaždin za mlade glazbene umjetnike koje su pripale Maruši Brezavšček za koncert s baroknim orkestrom Musica cubicularis na koncertu otvorenja, te sopranistici Josipi Bilić koja je s ansamblom Camerata Garestin na koncertu u crkvi Sv. Florijana debitirala na Varaždinskim baroknim večerima.
„Uvijek je teško odlučiti o nagradama među ansamblima, ali i odgovorno, jer mi dolazimo pred javnost sa svojom odlukom, ali u mislim da smo točno odredili nagrade. Tomislav Fačini se pokazuje i dokazuje kao netko tko ima hrabrosti uvijek ići u važne projekte poput Misse Papae Marcelli i izvesti ih vjerodostojno i izvođački jako dobro, a s druge strane blok flautist Stefan Temmingh koji je već bio na Baroknim večerima prije 11 godina, fenomenalni glazbenik na glazbalu koje se čini poput dječje igračke, izvodi bravure i virtuozno zahtjevni barokni solistički repertoar,“ istaknula je predsjednica žirija dr. sc. Zdenka Weber.
„Svaka nagrada veseli, a Varaždinske barokne večeri smatramo vrlo eminentnim i tim je ova nagrada vrednija. Godinama Zbor HRT-a pridonosi Festivalu interpretacijama i raznim repertoarom“, naglasio je Tomislav Meštrić, član Zbora HRT-a koji je preuzeo nagradu u ime dirigenta Tomislava Fačinija.
Nagrade slovenskih glazbenika preuzela je Tamara Plenkar iz Veleposlanstva Republike Slovenije u RH, koja je istaknula: “Izuzetna mi je čast da sam mogla preuzeti nagrade za slovenske glazbenike i što je Slovenija zemlja partner Varaždinskim baroknim večerima. Znači to puno i za naše odnose, iako su kulturni odnosi između dviju zemalja svo ovo vrijeme dobri. Slovenski izvođači koji su se predstavljali na Baroknim večerima pokazuju da imamo vrhunske glazbenike u Sloveniji i da su cijenjeni u Hrvatskoj. Hvala Varaždinskim baroknim večerima što su prepoznali potencijal slovenskih glazbenika i što su nas pozvali da Slovenija bude zemlja partner“.
Josipa Bilić, osim što je debitirala na Varaždinskim baroknim večerima prva je i dobitnica nagrade koju dodjeljuje Hrvatska glazbena mladež Varaždin mladim umjetnicima koji su se predstavili na varaždinskom festivalu.
„Odličan je ovo poticaj i čast mi je primiti ovu nagradu i nadam se da ću se vratiti u Varaždin i na Barokne večeri“, istaknula je nedavno diplomirana mlada sopranistica.
Laureatima je čestitao i varaždinski gradonačelnik dr. sc. Neven Bosilj koji je pohvalio i organizatore što su uspjeli realizirati festival u ovo pandemijsko vrijeme.
„Uspjeli smo u drugoj pandemijskoj godini organizirati festival koji ima veliki međunarodni, ne samo nacionalni značaj. Ponosan sam što smo podršku dobili sa svih strana svijeta. Predstavili su se prekrasni glazbenici prekrasnoj publici. Nadamo se da ćemo iduće godine festival organizirati u lakšim uvjetima. Presretan sam i ponosan što mogu biti na čelu jednog takvog festivala“, istaknuo je ravnatelj Varaždinskih baroknih večeri Davor Bobić najavljujući kako će iduće godine zemlja partner biti ili Irska ili Švicarska. Na svečanosti u Gradskoj vijećnici predstavljen je i novi nosač zvuka Hrvatska ranobarokna glazbena baština.
Posljednjeg festivalskog dana 51. Varaždinskih baroknih večeri u Krapini su koncert održali članovi ansambla Early Delight, a već tradicionalno festival je zaključen koncertom mladih glazbenih nada, talentiranih učenika varaždinske Glazbene škole uz Varaždinski komorni orkestar u varaždinskoj Katedrali.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv bjesnoće, 28. rujna 2021. godine, Ministarstvo poljoprivrede istaknulo je kako je u 2021. godini Europska komisija dodijelila Hrvatskoj status zemlje slobodne od infekcije virusom bjesnoće, što je, ističu, jedno od najvećih postignuća veterinarske struke u zaštiti javnog zdravlja te opetovani dokaz dobre organiziranosti te uspješnog rada svih veterinara u Hrvatskoj.
Rezultat je to dugogodišnjeg aktivnog provođenja mjera sprječavanja pojave i iskorjenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih životinja.
– Zahvaljujući sustavnoj provedbi programa iskorjenjivanja bjesnoće u divljih životinja oralnom vakcinacijom lisica, posljednji slučaj bjesnoće potvrđen je u veljači 2014. godine. Za postizanje statusa zemlje slobodne od bjesnoće, uz izniman rad veterinarske struke, od 2011. godine do danas Ministarstvo poljoprivrede utrošilo je više od 200 milijuna kuna – stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede.
Iz Ministarstva naglašavaju i kako unatoč ostvarenom statusu važno je kontinuirano održavati visoku raznu svijesti struke i javnosti o opasnostima ove smrtonosne bolesti. Sprječavanje bjesnoće započinje s brigom o životinjama, što je najvažnije u sustavu kontrole te bolesti, uz iznimno važnu visoku osviještenost veterinara u sustavu ranog prepoznavanja bolesti te provedbi aktivnog i pasivnog nadziranja.
Zašto onda lovci i dalje svake godine smiju ubijati lisice?
Ako ste od onih koji se pitaju zašto onda lovci svake godine idu u lov na lisice, odgovor smo potražili kod lovac i lovnik Roberta Goričanca iz LD Patka za naselja Donji Vidovec, Sveta Marija i Donji Mihaljevec.
– Sukladno odredbama Zakonu o lovstvu, lisice, isto kao i čagljevi, spadaju u red predatora i grabežljivaca, pa je stoga svake godine u određeno vrijeme dozvoljen lov na njih kako ne bi došlo nekontroliranog uništavanja mladunaca drugih divljih životinja, kao što su zečevi, fazani, srne – objasnio nam je.
Komentari ma tu temu po Facebooku
Neki od mnoštva komentara na Facebook stranica Azila Dumovec, koji je također obilježio Svjetski dan protiv bjesnoće, su:
– Mmhmmm, a ljudi bijesnih koliko hoćeš.
– Odlično, nekima jasno, da je to dugogodišnji rezultat cijepljenja životinja. Nadam se da ćemo sada biti pošteđeni glupih komentara, da kad se pojavi lisica blizu kuća, sigurno je bijesna i treba ju ubiti. Biti će toga i dalje jer ljudi ništa ne čitaju, ne prate niti uče.
Tek što je predsjednik Općinskog vijeća Pribislavec Zoran Tomašić otvorio aktualni sat 3. Sjednice Općinskog vijeća Pribislavec 29. rujna. 2021. godine, započela je salva optužba i kritika Alena Pancera na račun rada načelnika Matije Ladića i općinskog vjećnika Mladena Ladića.
– Od izbora je prošlo 120 dana, a mene se ni najmanje ne poštuje. Bitni su ljudi, onih 105 pojedinaca koji su meni dali svoj glas. Zanima me, hoće li NAŠ Matija Ladić ispoštovati tih stotinjak ljudi? Zašto ih ne poštuje, negira probleme? Sve je isto kao i prije 120 dana. Jučer sam opet morao zvati policiju. Bivša vlast nije funkcionirala, a onda je došla VAŠA koju bih ocijenio jadnom dvojkom. Bivša načelnica javlja mi se u svako doba dana i noći. Dana 18. kolovoza i tri dana nakon toga, zvao sam gospodina Ladića više od sedam puta. On se nije javio. Došao sam ovdje kako bih ga našao i kako bih pitao zašto se još uvijek grade barake, svira muzika i svakodnevno pali smeće? Imali ste program „Pribislavec u sigurnim rukama“, a ako sam ja taj koji i dalje redovito zove policiju, onda to sigurno nije „Pribislavec u sigurnim rukama“ – govorio je povišenim tonom A. Pancer.
Larmu koja se razvila utišao je predsjednik Zoran Tomašić, a uslijedila je replika načelnika Matije Ladića.
– Tih 105 ljudi od vas traži rješenje. Riješenje nije u tome da dođete ovdje galamiti, već da dođete u općinski ured da o tome porazgovaramo. Čak i ako mene nema, uvijek je tamo pročelnica ili netko drugi tko može odrediti termin našeg sastanka. Ljudski je sjesti, porazgovarati o problemu i zajedno u miru tražiti rješenje. Dana 18. kolovoza 2021. godine zvali ste me sedam puta, a prije toga, poslali ste mi 350 slika i 550 poruka na privatni mobitel. Imam valjda i ja pravo na nešto malo privatnog života što mi je ostalo, a ne da budem dostupan od 0-24 sata. Imate pravo u vezi svih problema koje ste naveli. Jedinica lokalne uprave samostalno nema puno ovlasti i ne može sama riješiti probleme već treba pomoć države na koju apeliramo već mjesecima. Nemamo dovoljno komunalnih redara, već samo jednog čovjeka. Da ih imamo i više, za ono što vi tražite oni bi morali raditi u smjenama od 0-24 h. Recite mi gdje da nađemo te ljude? Svi bespravno sagrađeni objekti prijavljen su građevinskoj inspekciji koja je ovdje bila više od sedam puta. Ako oni tu ništa ne mogu napraviti, što onda može općina? Napravili smo po tom pitanju najviše što možemo. Ti se objekti ne mogu rušiti prema našoj odluci, već samo prema rješenju državnog inspektorata. Da i ja budem ciničan, vi do danas za tih 105 ljudi na koje se pozivate niste došli u ured i ponudili ni jedno riješenje – replicirao je Matija Ladić.
Vijećnik Alen Pancer izjasnio se kao zadovoljan objašnjenjima i protuargumentima načelnika, ipak, njegova se retorika nije promijenila.
PRIVATNI ANIMOZITET
Uslijedila je bujica optužba i prozivka od strane Alena Pancera te prijetnja do demonstrativnog napuštanja sjednice.
– Kad sam vam došao pred kućna vrata pozvali ste mi policiju, a vijećnik Mladen Ladić rekao je: „Da te bar netko vužge!“ Ja sam zbog doslaka na njihova vrata dobio prekršajnu prijavu i molim da se to prenese u medije – nastavio je revoltirani A. Pancer.
Čini se da u podlozi ovog verbalnog napada A. Pancera stoje privatne razmirice i animozitet.
Općinski vijećnik A. Pancer (Domovinski poket) bio je naime protukandidat Matije Ladića za mjesto načelnika općine Pribislavec na izborima u svibnju ove godine, a navodnu je prijavu od strane obitelji Ladić zaradio zbog približavanja njihovoj privatnoj kući i pokušaja uspostavljanja neslužbene komunikacije s načelnikom općine M. Ladićem.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađen je 141 uzorak, od čega je evidentirano 27 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 19,14% pozitivnih od broja testiranih. Iz drugih županija prijavljena su 2 pozitivna slučaja kod osoba s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.
U protekla 24 sata oporavilo se 16 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 197. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 69 038 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitaliziran je 21 pacijent pozitivan na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirane su 2 osobe, otpuštene su 2 osobe, nema pacijenata na invazivnoj respiraciji i nema preminulih osoba.
27.01.2015., Cakovec - Medjimurska zupanija darovala je novo vozilo Zavodu za hitnu medicinu. Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
U srijedu, 29. rujna, u Kotoribi u Dugoj ulici, u vulkanizerskoj radion, prilikom montaže automobilske gume te punjenja zračnice došlo je do puknuća gume i ozljeđivanja zaposlenika rođenog 1992. godine, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
– Ozlijeđeni zaposlenik je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede – stoji u priopćenju.
O događaju će se dostavit izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
Protekle subote vinogradima gornjeg Međimurja prošla je vesela ekipa humanitarne akcije “Radio gorice za Katružu”. Brojni Međimurci i Međimurke ponovno su pokazali veliko srce i svojim donacijama u grožđu, moštu ili novcu pomogli prikupiti sredstva koja će se usmjeriti onima kojima je to najpotrebnije, bolesnima s područja Međimurske županije.
Međimurska zaklada solidarnosti “Katruža” osnovana je prije više od 20 godina. Iako su Međimurci već odavno poznati po svojoj velikodušnosti i spremnosti za pomoć potrebitima, Zaklada „Katruža“ svojim aktivnostima posljednja dva desetljeća okuplja brojne pojedince, udruge, tvrtke i institucije koji nesebično pomažu kako bi bili uz one kojima je to zaista neophodno.
Osnovana je sa svrhom pružanja pomoći građanima s područja Međimurske županije za potrebe liječenja, rehabilitaciju, operacije, transplantacije organa, nabave pomagala za invalidne osobe te nabavu lijekova u slučaju kada zdravstveno osiguranje ne podmiruje troškove ili ih ne podmiruje u cijelosti. Već prije početka samog rada Zaklade organizirane su prve “Radio gorice za Katružu” u suradnji s Radijom 1 u koje se tijekom više od 20 godina uključio veliki broj podupiratelja Zaklade, vinogradara, vinara, berača, pjevača i svirača, a velika podrška nije izostala ni ove godine
U ovogodišnjoj akciji je prikupljeno 800 kg grožđa i mošta, zatim 3.100,00 kuna i 20 eura. Donacije u grožđu, moštu i novcu darovali su: obitelj Čavničar, Ivan Podgorelec, Dušan Preiner, Denis Anušek, Josip Golub, Franjo Pintarić, Jasmina i Drago Novak, Krešo Posel, Anđelko Senčar, Radovan Škrobar, Dominik Posavec, Marija Vrbanec, Marijan Perger, Snježana Fegeš, Josip Gregorinčić, Ljubica i Franjo Levačić, Drago Trstenjak, Stjepan Lovrec, Silvestar Lovrec, Ljiljana i Stjepan Leček, Miro i Smiljana Špiranec, Franjo Kocijan, Darko i Mirjana Posavec, Željko Posavec, Biserka i Ivica Jurgec, Medjimurski.hr, Filip Horvat i Matija Mezga, Zvonimir Lesar, Vesna i Željko Kofjač, Slavica Bogdan i Vilim Rudi, Josip Grivec, Ivan Pogorelec, Milan Belan, obitelj Holcinger, Robi Horvat, Mladen i Mirjana Perišić, Zlatko Leček, Gordana Molnar, Željko i Brigita Dobranić.
Za dobru atmosferu, ples i pjesmu s vinogradarima i beračima pobrinuli su se „Skandal bend“ i Josip Sanjković Mitrica. Da sve bude u najboljem redu brinuo je Miljenko Ovčar, a u tome su mu pomagali vozač kamiona Željko SršanCampi, Josip Vid i Petar Frančić, vozač autobusa Mario Sabol i ostali sudionici akcije: ekipa Radio 1 Enver Muminović Čevo, Dario Langus i Darko Kolarić, iz Zaklade Katruža: Emil Vibović, Danica Pongrac Krhač i Danica Holcinger, a akciju su podržali i Anita Strnišćak, Antonija Kocijan, Elena Govedić, Ivo Vurušić, Dejan Panić, Mirela Lukman, Stjepan Bratković, Valentina Langus i Sanja Koren.
Sponzori akcije bili su: Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Tekstilna galanterija Panić Pušćine, Mesnice Kiš Čakovec, Rudi Express Čakovec, Hava d.o.o. Ivanovec, Jamnica plus d.o.o.Beverages group Fortenova, Mišić Dejan Podbrest i Tekstil-Promet Mačkovec.
Grožđe je otkupio vinogradar i vinar Alojz Tomšić iz Železne Gore. Početak akcije bio je kod dragih prijatelja Katruže obitelji Čavničar iz Stanetinca, dok je akcija završila u Svetom Urbanu kod Željka Dobranića i Zlatka Lečeka.
Zahvaljujemo svim medijima koji su popratili akciju. Svim sponzorima, vinogradarima, beračima te učesnicima akcije – veliko HVALA.
Naime, postoje napisani dokumenti kako je sveti Jeronim rođen u Stridonu, današnjoj Štrigovi oko 360 godine i jedan je od najvećih svetaca i naučitelja Katoličke crkve. Njemu u čast i spomen podignuta je lijepa crkva s dva tornja, na brijegu povrh hrvatske vinske metropole.
Od četvrtka 30. rujna do subote 2. listopada 2021. godine u Štrigovi se održavaju Dani svetog Jeronima posvećeni svecu i kršćanskom naučitelju koji je prema zapisima rođen u negdašnjem Stridonu, današnjoj Štrigovi, premda ima i onih koji to osporavaju.
Prvog dana, na sam blagdan Svetog Jeronima u četvrtak 30. rujna središnja svečanost je Koncelebrirana sveta misa koju će predslaviti monsinjor Juraj Bogdan vojni ordinarij u Hrvatskoj, u zajedništvu s domaćim župnikom velečasnim dr. Kristijanom Kuharom i drugim svećenicima. Sveta misa bit će slavljena u dvorištu župne crkve Marije Magdalene s početkom u 18 sati.
Na istom mjestu, drugog dana u petak 1. listopada održat će se koncert sakralnih pjesama domaće kultne Ženske vokalne skupine STRIDONE u čast Svetog Jeronima.
U subotu 2. listopada u središtu pozornosti bit će povijesna crkva ( s dva tornja) Svetog Jeronima na brežuljku povrh Stridona. Od 10 do 16 sati trajat će Dan otvorenih vrata crkve za posjetitelje uz stručno vođenje poznavatelja povijesti crkve i samog sveca Jeronima.
Ovo će biti prigoda na kojoj će oni koji to mogu i žele doznati puno toga što su zapisali crkveni pisci onog vremena i moderniji autori u dijelu Hrvatske i osporavani. Naime, dio ljudstva i raznih povjesničara tvrdi kako je Jeronim rođen u Dalmaciji što zasnivaju na Jeronimovoj uzrečici: ‘Oprosti mi Gospodine jer sam Dalmatinac’, premda toga nigdje nema u zapisima iz svečevog života.
Rašić je napisao, sada neka netko Jeronima proglasi zaštitnikom Međimurja
Dio ljudstva pak vjeruje kako je Jeronim rođen upravo u Stridonu, današnjoj Štrigovi, a to je zapisao Josip Bedeković, svećenik pavlinskog reda u djelu ili knjizi …Natale solum…, a nedavno u lijepom i sadržajnom te čitljivom izdanju predstavio u vlastitom prijevodu čakovečki profesor Marko Rašić.
Zato će Dani svetog Jeronima u Štrigovi nadolazećeg vikenda biti i svetkovina i škola o svecu koji još u našem kraju na žalost nije među pukom prepoznatljiv kao što je to u Dalmaciji gdje su ga proglasili svojim zaštitnikom. Moguće je da netko smogne hrabrosti i s ‘visine’ kaže ili barem predloži da Sveti Jeronim bude zaštitnik i Međimurja. Već sada je osim Dalmacije, zaštitnik teologa, studenata, prevoditelja, učitelja i knjižničara.
A svi oni koji iz više razloga nadolazećih dana neće moći doći u Štrigovu, radost jesenskog proštenja u fari Jeronimovoj, mogu doživjeti u naselju Prekopa, preko puta ‘Ramba’. Tamo će u nedjelju 03. listopada u 11 sati započeti proštenjarska Sveta misa, a nakon nje pak druženje s domaćinima.
