Udruga ruskog govornog područja u Međimurju “Kalinka” organizirala je 12. po redu manifestaciju “Ruska kuhinja na međimurskom stolu” kojom su kroz hranu, recitacije, pjesmu i ples predstavili bogato rusko kulturno naslijeđe.

U Hrvatskoj živi oko 2000 pripadnika ruske nacionalne manjine, a u Međimurju djeluje najbrojnije društvo ruskih sunarodnjaka – Udruga ruskog govornog područja Kalinka, koja već dugi niz godina organizira i uspješno provodi ovu tradicionalnu manifestaciju s ciljem da prikažu rezultate rada svih sekcija Udruge.

Predsjednica Udruge Kalinka Tatjana Mikolaj poručila je da žele predstaviti bogatstvo ruske kulture, tradicije i ruske kuhinje pripremljene prema autohtonim receptima te predstaviti mlade talente i simpatizere ruske kulture.

Već 12 godina gosti ustaju od stola oduševljeni ruskom kuhinjom zahvaljujući glavnoj kuharici manifestacije Lori Levchuk, koja je svoje recepte odlučila otkriti u kuharici “Recepti mame Lore” koja je prigodno predstavljena na održanoj manifestaciji kojoj su nazočili zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.

Pacijenti su zbunjeni – za koji pregled i kada njima treba COVID potvrda? Provjerili smo hoće li je i kako od ponedjeljka pokazivati zubaru, obiteljskom liječniku, u hitnoj, ili u bolnici, prenosi DNEVNIK.hr.

S COVID potvrdom u rukama od ponedjeljka u bolnice ulaze i pacijenti. Necijepljeni i oni koji nisu preboljeli moraju na testiranje.

Od ponedjeljka COVID potvrdu moraju imati pacijenti koji dolaze na hospitalizaciju, na zahvate koji šire aerosol, kao što je recimo gastroskopija, pratnja pri porođaju, roditelji koji su u bolnici s djetetom, ili osobe u pratnji pacijenta.

U pandemiji su se do sada za te zahvate nosile liječničke potvrde o preboljenju ili cijepljenju, a sada vrijede i COVID potvrde. Ipak, ne trebaju vam ni one ni testiranje za većinu kontrola, rendgena ili na hitnoj pomoći.

– Normalno za sve hitne stvari se može doći bez ikakve potvrde, tu imamo svemoguće vrste testova, molekularni laboratorij koji je tu par metara dalje i nema problema – rekao je Mate Lerga, specijalist hitne medicine.

Ravnateljica Doma zdravlja centar, izv. prof. dr. med. Antonija Balenović kaže:

– U primarnoj zdravstvenoj zaštiti naša vrata su otvorena bez te potvrde. Pacijenti koji dolaze kod svog izabranog liječnika ne moraju imati potvrdu.

Ne moraju nositi potvrde ni kod posjeta svom stomatologu. Ali ako idu na stomatološki zahvat u bolnicu, moraju.

S COVID potvrdama ili bez njih, u zdravstvenim ustanovama cilj je da nitko ne ostane uskraćen za liječničku pomoć.

Više pročitajte na DNEVNIK.hr.

Hoće li Goričan uskoro imati novi, moderniji Sportski centar s vanjskim tribinama i novom ogradom te kvalitetniju zgradu Vatrogasnog doma, još nije 100 posto sigurno, jer riječ je o projektima ukupne vrijednosti od 15 milijuna kuna, no, kako ističe načelnik Emanuel Sinković, projektna dokumentacija za oba projekta, koji su uspješno prijavljeni na natječaj, kvalitetno je napisana tako da bi trebala dobiti maksimalan broj bodova i zeleno svjetlo.

Projekti za rekonstrukciju tih ustanova Općina Goričan je prijavila na Natječaj za provedbu tipa operacije 7.4.1 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“.

Prvi je dakle Projekt rekonstrukcije kompleksa sportskog centra Goričan, kojim bi rekonstruirala sportska građevina te dobilo više mogućnosti za sportska događanja, natjecanja i druženja. Rekonstrukcija uključuje i nove svlačionice, kotlovnicu na pelete, prostore za osoblje, igrače i psiho-fizičku pripremu.

Iznad će se urediti vanjske tribine za publiku. Kod vanjskih površina je predviđeno proširenje i uređenje kolnog ulaza, uređenje postojeće asfaltirane površine u parkiralište i postava ograde prema uličnoj međi. Prema prostoru nogometnog terena uklonit će se stara i postaviti nova ograda i zaštitne mreže.

Drugi je Projekt rekonstrukcije i dogradnje vatrogasnog doma Goričan. On predviđa obnovu, dogradnju i opremu postojeće zgrada, što bi činilo Vatrogasni dom i garažu, a ujedno bi se napravili novi skladišni prostori koji će omogućiti skladištenje vatrogasne opreme i vozila na jednom mjestu.

Uredile bi se i čajna kuhinja, sanitarni čvorovi, soba za sastanke i edukacije, garderoba, spremište, tehnička soba, dva ureda, garaže za vozila, skladište goriva i maziva, skladište sredstava za gašenje požara i vezivnih sredstava, prostor za agregat.

Procijenjena vrijednost oba projekta je ukupno 15 milijuna kuna, uz mogućnost sufinanciranja do 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

Načelnik općine Goričan Emanuel Sinković istaknuo je kako je iznimno zadovoljan što je općina zajedničkim radom i sinergijom svih uključenih u konačnici ostvarila cilj i uspjela prijaviti oba projekta (maksimalno je bilo moguće prijaviti 2 projekta) usprkos kratkim rokovima za prijavu te pohvalio vrijednu ekipu projektanata, djelatnike općine Goričan i Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA, a koji su svi radili neumorno cijelo ljeto s ciljem da se stigne na vrijeme prijaviti projekte na natječaj.

Sklonište za napuštene životinje ˈPrijateljiˈ Čakovec, 2. rujna 2021. godine, proslavilo je 20 godina postojanja i djelovanja na području Međimurske županije. Osnovano je 2001. godine, a zahvaljujući nesebičnom radu i entuzijazmu brojnih volontera i donatora, do danas se uzdiglo u najveće sklonište na području Republike Hrvatske.

Za vrijeme svog djelovanja, slonište se istaknulo po broju zbrinutih i udomljenih životinja, kvalitetom smještaja i skrbi za koje je dobilo nebrojena priznanja. Kroz njihove ruke tijekom duga dva desetljeća, prošlo je oko 10.000 životinja, a danas je ono dom tristotinjak životinja. Tom se prilikom okupljenima obratila dugogodišnja voditeljica skloništa za životinje Prijatelji Aleksandra Hampamer.

– Mi smo drugo registrirano sklonište u Hrvatskoj i jedni od prvih koji godinama glasno progovaramo o zaštiti životinja. Tijekom ovih dvadeset godina kroz sklonište je prošlo desetak tisuća pasa, no jednako ih je toliko i udomljeno. Proveli smo brojne projekte u svrhu osvještavanja o pravima i zaštiti životinja, a blisko surađujemo i sa školama te dječjim vrtićima. Radimo edukativno, ali i preventivno. Kad je to potrebno, pokrećemo i pravne postupke, najčešće zbog zlostavljanja životinja. Podržali smo nacionalnu kampanju „Za Hrvatsku bez pasa na lancu“, a ove nam godine predstoji jednako velik izazov. Nastavlja se projekt zbrinjavanja i kastracije pasa u romskim naseljima Međimurske županije. Prema popisu tamo se trenutno nalazi 700 pasa koji nisu cjepljenji, zbrinuti i čipirani, a koji predstavljaju opasnost za širenje bolesti i zoonoza. To je neophodno jer ukoliko projekt ne završimo, imat ćemo veliki javno-zdravstveni problem u romskim naseljima – rekla je A. Hampamer.

Sklonište je tim povodom posjetila gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.

– I danas ljudi prolaze i dolaze, donoseći potrepštine. Financijska pomoć je samo jedan mali dio u koji treba investirati, no sve drugo je na ovim ljudima koji su u sklonište uložili svoje slobodno vrijeme i ljubav. Dvadeset godina postojanja skloništa svjedoči da Čakovčanci imaju dobro srce te da su otvoreni za suradnju. Unatoč tome, moramo poraditi na tome da osvijestimo da životinja uz ljubav treba i prikladnu skrb. Želim vam uspjeh u daljnjem radu i sve manji broj ovih bića koje trebate zbrinuti – istaknula je Lj. Cividini

Događaju je prisustvovala i pročelnica Upravnog odjela za civilno društvo, ljudska prava i sport Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić.

– Ponosni smo što smo kroz sve ove godine uspjeli izgraditi kvalitetan partnerski odnos u kojem je udruga postala produžena ruka u provedbi aktivnosti kojima se doprinosi boljitku zajednice. Jedina smo županija koja financira najveće hrvatsko sklonište iako nam to nije zakonska obveza. Oni grade temelje boljeg društva, uče empatiji i humanosti prema svim bićima na čemu im zahvaljujemo.