Nakon što nam se više čitatelja javilo ukazavši na to kako su na njihove omiljene lokacije pod drvećem na Svetomarskom kupalištu, koje su godinama uređivali s trudom, počeli dolaziti pripadnici romske nacionalne manjine, koji tu ostavljaju smeće, posjetili smo neizostavnu ljetnu destinaciju mnogih Svetomaršćana i sami te pronašli u kakvom stanju ostavljaju kupalište mještanima nakon vikenda.
Na određenim lokacijama nabacane su razne vrste otpada, od miješanog do onog koji se može reciklirati, sve na jednoj hrpi, a u paljevini smo pronašli i plastične boce i limenke od piva, povratnu ambalažu ili ono što se inače odlaže u žutu i plavu kantu.
– Došla sam s djecom na plažu i htjeli smo se smjestiti na mjestu u šumici gdje smo uredili i klupe i stolove i gdje roštiljamo već godinama, međutim tamo se već smjestila skupina Roma. Puštali su glasnu glazbu i bili u vidno alkoholiziranom stanju, pa se nisam usudila ni porazgovarati s njima. Moj muž je kasnije međutim razgovarao s njima i oni su mu rekli sljedeće: „Nismo svi isti Romi. Mi smo kulturni. Da ste vi došli, mi bi se kulturno maknuli. I sve budemo za sobom počistili!“ – ispričala nam je jedna čitateljica.
Drugi dan, rekla je, došli su na plažu i vidjeli tu njihovu „kulturu“ i „počišćenost“. Romi su ostavili svoje smeće – u šumici! Ništa čudnog, rekli bi mnogi, jer puno pripadnika romske nacionalne manjine nažalost niti ne plaća usluge odvoza otpada te smeće „zbrinjavaju“ upravo po šumarcima ili sve spaljuju. Slično su prošli i njihovi susjedi!
Od nekoliko drugih osoba koje vole dolaziti na Svetomarsko kupalište, čuli smo da na kupalište znaju doći i Nepalci i Filipinci.
– Oni se međutim odmah maknu ako ih zateknemo na mjestima za roštiljanje koja smo sami uredili. Romi se međutim ne žele maknuti, arogantni su i ostavljaju smeće! – požalili su nam se.
Je li fer, bez obzira na nacionalnost, ostaviti drugima smeće da ih dočeka kad dođu na kupanje? I to još ljudima koji su i uredili ovaj prostor? Bez obzira na to tko dolazi na Svetomarsko kupalište, jedno bi pravilo trebalo vrijediti za sve – i prirodu i tuđi trud treba poštovati.
Priroda uz Dravu zajedničko je dobro, a mjesta za odmor i druženje koja mještani godinama uređuju vlastitim radom i sredstvima zaslužuju barem osnovnu kulturu ponašanja. Smeće se ne ostavlja drugima, ne spaljuje se u prirodi i ne baca se u šumu!
Ako želimo da Svetomarsko kupalište ostane mjesto na koje će ljudi rado dolaziti, odgovornost za očuvanje tog prostora mora biti zajednička – bez obzira na nacionalnost, podrijetlo ili bilo koju drugu pripadnost!
