Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode je u listopadu 2021. postavila dvije info-table, jednu na početnom Sveta Marija, a drugu na završnom dijelu spusta Donja Dubrava, donjim tokom rijeke Drave u Međimurju.
– Na početnoj točki spusta u Svetoj Mariji postavljena je info-tabla naziva Ne ostavljaj trag / Leave no trace /na kojoj se posebno ističe kako je potrebno izbjegavati hodanje po šljunčanim i pješčanim sprudovima tijekom sezone gniježđenja ptica sprudova, što znači od sredine travnja do kraja srpnja. Osim toga, navedene su i druge preporuke kako ne ostaviti trag u prirodi ,npr. ne uništavati vegetaciju riječnih otoka i obala, biti oprezan s vatrom na otvorenom, prikupiti i pokupiti smeće i slično, obavijest o pravilima ponašanja prilikom spusteva rijekom Dravom s ciljem očuvanja ptica sprudova – pojašnjava u apelu općinska načelnica Svete Marije Đurđica Slamek.
Navodi kako rijeka Drava u Regionalnom parku Mura-Drava tvori niz vrijednih staništa, među kojima su i sprudovi te riječni otoci sa svojom karakterističnom bioraznolikošću. Rijeka Drava u svojem donjem toku u Međimurju, od Svete Marije do Donje Dubrave, sve se više koristi u turističke i rekreativne svrhe u vidu organiziranja različitih tipova plovidbe spustova, raftinga i slično koji uključuju i povremeno pristajanje na okolnim sprudovima te niz drugih popratnih aktivnosti,šetnja, kupanje, loženje vatre, sport, šetnja pasa. Prilikom toga postoji velika opasnost od uznemiravanja ptica sprudova u vrijeme gniježđenja te uništavanja njihovih jaja, mladih pa i samih staništa.
– Apeliramo na sve organizatore i provoditelje spusteva, rekreativce i ostale korisnike ovog prostora da se pridržavaju navedenih uputa te da na iste upućuju i sve svoje korisnike spusteva, neposredno prije samog početka plovidbe, ističe načelnica i dodaje:
– U cilju nam je da zajedničkim djelovanjem pomognemo opstanku ugroženih ptica sprudova i očuvanju vrijednih staništa rijeke Drave. Kaže kako Međimurska poziva Vas da dojave svoja viđenja ptica sprudova, ali i ostalih zanimljivih vrsta na koje nailazite tijekom plovidbe, putem obrasca dojava o opažanju vrste koji se nalazi na webstranici Međimurske prirode.
Nakon nastupa u Supertalentu, većina ljudi u našoj zemlji sada zna tko je Shasha Cui. Predivnog glasa i zavidnih vještina, pokazala je umijeće i profesionalnost u sviranju violine, a to je zaista talent na kojem joj mnogi mogu samo zavidjeti. Shasha nam je otvorila vrata svog doma i ispričala odakle joj ljubav prema glazbi, zašto voli Međimurje, ali otkrila nam je i svoje planove za budućnost!
Sada već šestu godina Shasha živi u Hrvatskoj, ali sa svojim suprugom upoznala se u dalekoj Kini. Kako nam priča, on je radio u Kini i dolazio svaku večer u bar gdje je ona radila i tako je krenula ljubav koja je okrunjena brakom i dvoje male djece.
Ljubav prema glazbi
Njezina obitelj se bavi glazbom, djed i otac sviraju violinu i odrastala je uz zvuk violine, ali nikad nije striktno učila samo to, već normalno studirala. Iako je pokušala upisati i profesionalnu glazbenu školu, radi ocjena nažalost to nije uspjela. Ipak, završila je turistički menadžment, ali kaže da u toj branši nikad nije radila. Za vrijeme praznika, nastupila je u barovima gdje je svirala i pjevala, pa je tako i počela njezina karijera.
Iskustvo na Supertalentu
Za mladu Shashu ovo je bio jedan veliki dar, jer uvijek ga je gledala samo na televiziji i nikad nije pomišljala da bi mogla biti dio njega. Upravo je zato bila jako iznenađena kada su je pozvali da nastupa u Supertalentu i to smatra velikom nagradom, jer svaki izvođač ima želju da dobije takvu priliku i bude na televiziji. U Kini je puno puta prisustvovala mnogim audicijama, ali su ipak možda presudile neke stvari poput iskustva, vještina… Priznaje da joj je nastup na Supertalentu izazvao i određeni strah, ali uvijek se trudi najviše što može te vježba i uči. Iz tog razloga je u svoj nastup uključila i sve svoje talente, u isto vrijeme – pjevanje, sviranje violine i plesanje, ali nam istovremeno i naglašava da je izrazito teško istovremeno svirati violinu i pjevati. Zato je to za nju bio jedan veliki izazov i imala je veliku tremu, i priznaje, nije u potpunosti zadovoljna svojim nastupom. Ali, to ju nije pokolebalo – dala je najbolje od sebe, isprobala nešto novo i surađivala s mnoštvom ljudi svakog dana i shvatila da ima mjesta za napredak i poboljšanje.
Nastupi po Međimurju
Našu sugovornicu Međimurci zaista vole, a ona kaže da je to zato što zna učiniti da ljudi uživaju, da su zadovoljni i oni njoj daju dobar osjećaj.
Prošle godine u vrijeme Božića Shasha je izdala pjesmu od koje je sve krenulo, zapravo spontano. Kada je bila na shootingu s obitelji kod poznate fotografkinje Martine Strahije, pala joj je na pamet ideja da napravi spot za pjesmu. Nakon toga, gostovala je i u emisiji ‘Kod nas doma’ na HRT-u i napravila puno intervjua za poznate medije pa je zapravo ta pjesma bila pokretač mnogih stvari, a isto tako i nedavnog nastupa na reviji poznate dizajnerice Gabrijele Kanižaj, vlasnice modnog salona ‘G Blue’ iz Svete Marije.
Život u Međimurju
Iskreno nam govori da u Međimurju zaista voli sve i nikada se ovdje nije osjećala kao stranac, a posebno je ponosna na grad Čakovec za kojeg ističe da zaista ima apsolutno sve što treba, a voli i ljude, hranu… Kod kuće razgovaraju, kako ona kaže, „mix“ engleskog i hrvatskog, a njezina 5-godišnja kći već je puno naučila i kineski! Nažalost, zbog pandemije koronavirusa svoju Kinu nije posjetila već tri godine jer je zemlja zatvorena, a vize se ne izdaju strancima bez posebnih razloga. Zato njezina djeca i suprug ne mogu dobiti vize za odlazak u Kinu, a čak i kada bi mogli, nakon dolaska tamo čekala bi ih obavezna samoizolacija na dva tjedna u predviđenom hotelu za to, a to je preteško za malu djecu.
Planovi za budućnost
Osim pjevanja i sviranja violine, planira se posvetiti otvaranju web shopa na kojem će ponuditi kineske stvari za žene. Također, zadnje dvije do tri godine bavi se snimanjem video blogova kroz koje predstavlja život u Hrvatskoj te sve ono što život ovdje može ponuditi, ali time želi i približiti svom narodu kako ljudi kod nas funkcioniraju, što je zanimljivo od tradicije do turizma, kulture, hrane… Kako nam objašnjava, želja joj je da Kini pokaže stranu Hrvatske koju je ponekad teško naći, primjerice cijeli proces berbe grožđa. Vjeruje da će ih to potaknuti da dođu u Hrvatsku, i to ne samo na more.
Primjerice, nedavno je snimala video preko tvrtke iz Pariza kojim je promovirala grad Zagreb na kineskom tržištu. Kroz taj video Shasha je prikazala turizam i zanimljivosti grada Zagreba te ga tako predstavila kineskim turistima što je jedan izuzetno velik uspjeh, ali i ponos što je upravo ona imala tu čast, i to čak kroz tri videa koje je sama snimila, montirala i za njih napisala tekst. Dodaje nam da je njezina želja upravo to napraviti i za grad Čakovec.
Pošto u Kini nije dostupan ni Facebook ni Youtube, ona bi im htjela pokazati kroz kratke videe turizam, hranu, kulturu i sve ono što se ovdje može naći te na takav način spojiti Hrvatsku i Kinu. Sav materijal stavlja na kinesku aplikaciju WeChat, koja se koristi za razmjenu poruka, videa i ostalog sadržaja te preko nje dijeli svoje video materijale kako bi im predstavila svoj rad, a govori da su oni jako zadovoljni, vole gledati i komentirati.
Upravo ovog tjedna Shasha je objavila je i novi video spot za pjesmu kojeg je sama montirala i koja govori koliko nedostaje dom kada živiš negdje drugdje, jer bez obzira na to gdje si, srce uvijek vodi domu. U snimanju videa pomogla joj je njezina prijateljica Ling Ding, prikazan je Čakovec u vrijeme jeseni, a to je godišnje doba koje uvijek donosi mali osjećaj tuge. Zato njime Shasha želi prikazati svoj osjećaj čežnje za domom jer joj nedostaje njezina kineska obitelj te se nada da će COVID što prije završiti, a svijet se vratiti u normalu….
Pogledajte prekrasan video!
I za kraj, Shasha je istaknula još jednom koliko voli živjeti u Hrvatskoj jer ovdje ima prekrasnu obitelj i prijatelje te zahvalila svima koji su joj čestitali na nastupu u Supertalentu i koji su je podržali i bili uz nju!
Mario Tomašek, 40-godišnjak iz Domašinca i član HSS-a, već je drugi mandat na mjestu načelnika Općine Domašinec, pa smo porazgovarali s njim kako bismo saznali više o aktualnim projektima kojima se mogu nadati mještani i otkrijemo više o njemu samome.
Općina Domašinec ima u svom sastavu dva naselja Domašinec i Turčišće, s oko 2000 stanovnika, a načelnik Mario Tomašek ima dva posla, dvoje djece, uzbudljiv sportski život, hrpu planova za svoj rodni kraj i zanimljivu prošlost. Mještani ga svakako vole jer je napravio, među ostalim, dvije odlične stvari: omogućio im je optički Internet i uveo videonadzor po naselju, kojim je u ogromnoj mjeri spriječio kriminalce i huligane u akciji. K tome, uvijek je otvoren za prijedloge.
Na koje sve načine komunicirate s mještanima?
S mještanima komuniciram na sve moguće načine, i mejlom, razgovorom, telefonom, osobnim sastancima… Dosta se toga iskomunicira i na utakmicama i kroz šetnju po mjestu. Ljudi mi uglavnom spomenu u razgovoru ili usput puno stvari i to su većinom konkretni i dobro prijedlozi.
Uveli ste brzi internet i efikasan sustav video-nadzora, na čemu vašim mještanima zavide mnoga susjedna naselja…
Tako je, imamo optički Internet. Poduzeće Infrastruktura je napravilo infrastrukturu, koja je na raspolaganju svim pružateljima telekomunikacijskih usluga. Dio mještana tako koristi Magic net radi interneta, dio ih koristi HT zbog sportskih TV paketa… Ovog ljeta završeni su radovi na optičkoj mreži i sad konačno više nemamo problema s internetom!
Videonadzor je bio pun pogodak. Kamere snimaju okolinu 24 sata dnevno, a snimke može pregledavati Općina te ih koristiti kao dokaze za kažnjavanje za prekršaje koji su u njezinoj domeni, dok za stvari koje su u domeni policije, snimke dajemo policiji. No, prekršaji i nepodopštine su se drastično smanjili.
Na što ste ponosni u svojem dosadašnjem radu, a posebno tijekom novom mandata?
I u mom prijašnjem, i sadašnjem mandatu, imamo jako dobru komunikaciju, s puno konkretnih prijedloga i rješenja, kao i dobre odnose, u Općinskom vijeću, što je izrazito važno. Ova garnitura ima puno mladih ljudi, teme se puno manje politiziraju i traži se najbolje moguće konkretno, zajedničko rješenje.
U prošlom mandatu uspjeli smo zajednički riješiti veliki problem – kako isfinancirati projekt rekonstrukcije, dogradnje i opremanja sportske dvorane s pratećim sadržajem, koji je kandidirala udruga NK Dinamo Domašinec, a Općina je dala zemljište udruzi na korištenje na 12 godina, s mogućnošću upravljanja i gradnjom. Tako je nastao problem kako to isfinancirati iz proračuna Općine. Tu smo zapeli u velike probleme, ali na koncu smo uspjeli iskomunicirati s državnom revizijom koje je rješenje zakonski ispravno, tako da smo taj projekt uspješno i završili.
U ovom mandatu najveći mi je fokus na nadogradnji škole i izgradnji školske sportske dvorane, kako bi djeca (i roditelji) imali iste uvjete kao u urbanim sredinama, počevši od jednosmjenske nastave, mogućnosti cjelodnevnog boravka do školske dvorane. I, naravno, projekt kanalizacije, što predstavlja osnovnu potrebu.
Kad je planirana kanalizacija?
Natječaj za izvođača je vani i do kraja 2022. godine očekujemo zaključivanje ugovora i početak radova. Općina Domašinec dobit će kanalizacijski sustav u sklopu Aglomeracije Podturen. U već postojeći pročiščivač otpadnih voda u Podturnu, spajat će se, osim općine Domašinec, i općine Dekonovec, općina Belica, velik dio općine Male Subotice te preostala naselja općine Podturen – Celine, Ferketinec, Miklavec, Novakovec i Sivica.
Koji su još predstojeći projekti Općine Domašinec?
Tijekom iduće godine radit će se i rekonstrukcija vatrogasnih domova u Domašincu i Turčišću. Dom u Turčišću će financirati Općina, a onaj u Domašincu, što je puno veća investicija, prijavljen je na mjeru 7-4-1. Hoće li proći tek ćemo vidjeti. U domu u Turčišću treba napraviti pravu garažu za vatrogasno vozilo, popraviti krovište i preurediti interijer. U Domašincu pak nedostaju prijeko-potrebne prostorije za vatrogasce. U tim je domovima smještena i oprema za civilnu zaštitu, a sama Civilna zaštita zapravo nema niti svoje prostorije.
Napravili smo i kandidirali na natječaj i projekt za Sportskog igrališta u Turčišću pored vatrogasnog doma, što ovisi o rezultatima natječaja. Planiramo i stambenu zonu za nova gradilišta, međutim prvo moramo dobiti povrat zemljišta koje je trenutno u vlasništvu Republike Hrvatske.
Što je sa sanacijom deponija Prčočovo i Gmajna?
To su stara odlagališta smeća. Njihova sanacija je već trebala početi, ali izvođač, Reciklaža Mišić iz Podbresta, kasni s radovima. Radovi bi trebali početi svaki čas.
Ovo vam je volonterski posao, imate još jedan posao? Kako uspijevate sve to?
Radim u tvrtki Kabel-mont d.o.o. u Domašincu. To je obiteljska tvrtka od tate, vodimo je sad brat i ja. Bavimo se najviše energetikom i niskom gradnjom. Po struci sam elektroinstalater i inženjer prometa. U Kabl-montu sam više zadužen za ugovaranje poslova. Raditi dva posla nekad zna biti naporno, ali vrijeme si raspoređujem po potrebi. Znam ujutro odraditi dio posla za poduzeće, pa sam u Općini, pa opet u poduzeću, pa opet u Općini…
Imate obitelj? Kakav ste kao otac i suprug?
Imam suprugu Melitu, ona je iz Čehovca, i djecu, kćer Niku (16) i sina Florijana (13). Volio bih da imam više vremena za njih, a kao roditelj nisam ni prestrog niti prepopustljiv, negdje sam između.
Kako biste sebe opisali? Što radite u slobodno vrijeme?
Vedar sam, otvoren i komunikativan. Volim sport. Dva do tri puta tjedno idem na trčanje ili funkcionalni trening u teretanu, ili pak nogomet. I moja supruga je počela trenirati, pa ima razumijevanja i za moje sportske aktivnosti. U slobodno vrijeme volim odlaske u vinograde, jedrenje, planinarenje s obitelji…
Po čemu ste još posebni, što bi iznenadilo druge da znaju o vama?
Moja obitelj je imala poljoprivrednu proizvodnju i farmu teladi u Domašincu. Imali smo po 100 komada teladi koje smo tovili do 600 kilograma, a brat i ja pomagali smo im od malih nogu. Već s 10-12 godina smo pomagali u hranjenju, ali i oranju, sadnji… Tako sam se rano naučio odgovornosti i radnim navikama, a moram priznati i da sam radije išao na polje nego u školu, ha ha…
Krizne godine za poljoprivrednike, 2003./2004., imali smo premalo hrane za telad i morali smo ju kupovati, a hrana je bila užasno skupa, pa smo odlučili napustiti taj biznis. Novcem koji smo dobili od teladi i bikova smo investirali u poduzeće, gdje smo vidjeli više mogućnosti nego u poljoprivredi.
Jednom sam čak završio u bolnici, kad mi je bilo 21, jer me napao jedan bik od 600 kilograma. Nabio me rogovima u trbuh uz zid… Popucali su mi leptirići na kičmi, rebra, natekla jetra i organi… Oporavljao sam se tjednima, a bolove u kičmi sam osjećao još dugo. Vježbe i treninzi su mi mnogo pomogli.
Danas, 05.12. 2021. godine, u poslijepodnevnim satima, oko 17.30, dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva osobna vozila. Zasada, kako neslužbeno doznajemo, dvije su osobe ozlijeđene i prevezene u ŽB Čakovec gdje im je pružena pomoć.
Policijski službenici trenutno na mjestu nesreće provode očevid. Cesta je zatvorena u oba smjera.
Ulicama Preloga danas je prohujala kočija svetog Nikole. Društvo mu je na suvozačevom mjestu pravio strašni Krampus, a zapregu od kočije je vukao jedan lijep primjerak konja. Sa kočije, sveti je Nikola pozdravio sve mještane i svu djecu koja su protekle godine bila dobra. Oni su njemu srčano mahali i nestrpljivo iščekivali da vide kakve im je darove donio.
Kroz Prelog, kočija se uputila u smjeru crkve sv. Jakoba ispred koje su ga dočekali okupljeni roditelji i djeca. Kratko je ušao u crkvu gdje su sva dobra djeca dobila darove. Naravno, sva djeca veselih su lica izlazila iz crkve, samo je Krampus ostao razočaran jer mu je košara s šibama ostala jednako teška.
Svi su se na kraju zgodnog okupljanja fotografirali sa svetim Nikolom i Krampusom. Pogledajte kako je bilo u našoj fotogaleriji.
Grad Čakovec veliku pozornost posvećuje obogaćivanju programa demografskih mjera, kako bi pomogao roditeljima u roditeljstvu, ali i djeci u djetinjstvu. Tako će se i na 5. sjednici Gradskog vijeća Čakovca, koju je predsjednik GV Darko Zver sazvao za srijedu, 8. prosinca, raspravljati o demografskim mjerama za 2022. godinu.
Demografske mjere su financijski poticaji koji se osiguravaju za obitelji, a koji su jedan od važnijih čimbenika koji mogu potaknuti obitelji u lakšem donošenju odluka i rješavanju problema vezanih za roditeljstvo.
Za financiranje demografskih mjera Grada Čakovca za 2022. godinu predviđen je ukupni iznos od 835 tisuća kuna, a sredstva će se osigurati u proračunu za iduću godinu. Dodatne demografske mjere obuhvaćaju: dar roditeljima za rođenje djeteta (ukupno 650 tisuća kuna); pomoć roditeljima/udomiteljima za predškolski odgoj (120 tisuća kuna); dodatne potpore za predškolski odgoj (45 tisuća kuna); te dodatne potpore za prehranu u osnovnim školama (ukupno 20 tisuća kuna).
– Prema zakonu o socijalnoj skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osigurati sredstva za ostvarivanje novčanih naknada i socijalnih usluga stanovnicima na svom području u većem opsegu nego što je utvrđeno spomenutim Zakonom, naravno ako u proračunu imaju za to osigurana sredstva. Grad Čakovec ima osigurana dodatna sredstva za tu namjenu, pa ćemo pojačati program demografskih mjera – napisala je uz ostalo u obrazloženju prijedloga gradonačelnica Ljerka Cividini.
Ako takve mjere budu prihvaćene od strane Gradskog vijeća Čakovca, počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2022. godine. Inače, za ponedjeljak, 6. prosinca 2021. godine, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini sazvala je konferenciju za novinare na temu projekta osiguravanja besplatne školske užineza sve učenike u osnovnim školama kojima je Grad osnivač. Konferencija će se održati u čakovečkoj Gradskoj vijećnici (Ulica kralja Tomislava 15), s početkom u 10 sati.
Pandemija koronavirusa teško je pogodila kulturnu industriju, a najgore je u toj priči prošao kulturni amaterizam, koji je od samog početka pod težim restrikcijama. Godine 2019. održana je prva glazbena manifestacija „Pjesma gradu rudara“ s idejom da se održi nova svake godine, uz blagdan svete Barbare, međutim, zbog dobro poznatih razloga to nije bilo moguće.
Ipak, KUD Mura je uz mjesni blagdan održao zaseban program. Unatoč činjenici što nisu održavali probe kao onih godina kad su uvjeti bili normalni, kulturno amatersko društvo iz Murskog Središća održalo je sjajan nastup i oduševilo sve prisutne.
Svoj repertoar pokazale su “Ftičice” pod vodstvom Marije Trstenjak, mješoviti pjevački zbor, glazbenici, solistica Renata Kramar, dramska družina predstavom „Radio igra“ i folklor koji je zaplesao uz čardaš kojim je događaj zatvoren. Predsjednik KUD-a Mura, Slavko Bregović, odigrao je dvostruku ulogu – tehničara i glazbenika na pozornici.
Time je KUD Mura dalo doprinos Adventu u gradu rudara, a sigurni smo da će publiku oduševiti i na božićnom koncertu koji će se održati 23. prosinca.
Večeras u 18.00 sati je na rasporedu koncert grupe Scifidelity Orchestra, ulaz je besplatan i ima još raspoloživih mjesta. Donosimo i program ostatka Adventa u gradu rudara.
U svetištu župne crkve svetog Leonarda u Goričanu u tijeku su intenzivni konzervatorsko-restauratorski radovi koji otkrivaju oslike – freske nastale 1790-ih godina, značajne kulturne vrijednosti, čije otkrivenje predstavlja uzbudljiv događaj za restauratore, a obećavaju i atraktivno svetište crkve posjetiteljima jednom kad radovi budu završeni.
Dok se u crkvi svetog Leonarda u Goričanu navečer održavaju mise, danju je ta crkva puna restauratora koji marljivo stružu dva sloja naliča, odnosno premaza na svetištu crkve, ispod kojih se kriju barokne freske, tzv. fresko bono slike, s mnoštvom detalja.
– Fresko slike su crteži slikani pigmentom na svježoj žbuci. Pigment se sušenjem karbonizira i to je zapravo najdugotrajniji zidni oslik i praktički je neuništiv. Možete ga ukloniti jedino mehanički – objasnila nam je slobodna umjetnica Iva Prpić iz Zagreba, profesorica likovne kulture i konzervatorica-restauratorica, koja zajedno s ekipom od još tri konzervatora-restauratora posjećuje ovu crkvu nekoliko puta tjedno i sudjeluje u tim radovima.
Iva Prpić
U ovoj su crkvi naime prije oko četiri godine rađena konzervatorsko-restauracijska istraživanja, pri čemu je otkriveno da tu postoje dragocjene freskne slike iz 18. stoljeća. Ovo doduše nije neobično za područje Međimurja, koje je, objašnjava Iva Prpić, poznato po fresko slikama.
– Ovim poslom se bavim već 15 godina. Kao što vidite, ima dosta struganja i penjanja na visoke skele, ali je i uzbudljivo jer nam je jako drago svaki dan pronaći nešto novo, primjerice lice ili dio halje nekog sveca. Možda, prema razdoblju kad su freske nastale, povjesničari otkriju i autora – priča nam Iva Prpić.
Kako je rekao goričanski župnik Josip Drvoderić, svake godine Ministarstvo kulture raspisuje natječaj za restauraciju, a prošle godine župa u Goričanu konačno je dobila sredstva za početak radova. Tada je ostrugan sjeverni zid u svetištu, koji je otkrio niz freska, među kojima i biskupa svetog Augustina te svetog Papu Grgura Velikog. Ovih dana uklanjaju se naliči s južnog zida svetišta, ispod kojih su ovaj tjedan otkriveni i sveti Jeronim te sveti Ambrozije. Oko južnog prozora otkriveni su pak lijepi cvjetni oslici.
– Čitavo ove svetište, uključujući i strop, krije mnoštvo oslika, a specifično je da imamo oslik preko oslika. Želimo doći do najstarijeg oslika, iz doba zadnje faze baroka, 1790. godine. Izrazito je zanimljivo što ćemo otkriti, a tko je na freskama znamo prema simbolima koje se vežu uz svakog sveca – objašnjava župnik Josip Drvoderić.
Svećenik Josip Drvoderić
– Sveti Jeronim, prevoditelj Svetog pisma, u ruci drži ljudsku lubanju i raspelo, a njegov je simbol i lavlja glava. Sveti Ambrozije, milanski biskup, bio je zaštitnik pčelara pa se uz njega nalazi košnica. Biskup Sveti Augustin uz sebe ima srce i biskupski štap, a sveti Papa Grgur Veliki gulubicu i knjigu – opisuje župnik Drvoderić i dodaje kako se u stropu svetišta crkve, koje se sad prekriveno plavim premazom, sigurno krije četiri evangelista: Matej, Marko, Luka i Ivan.
No, do njihovog otkrivenja proći će još mnogo vremena jer su sredstva Ministarstva kulture ograničena, a radova je mnogo.
– Ova druga faza konzervatorsko-restauratorskih radova, koja uključuje uklanjanje, odnosno struganje naliča sa južnog zida, trebala bi biti gotova do 15. prosinca ove godine, dok ćemo tonsko ujednačavanje nedostajućih dijelova i slikarski retuš raditi na proljeće 2022. godine – rekla je Iva Prpić.
Nakon toga pokušat ćemo dobiti sredstva i za radove na stropu, što bi sve skupa činilo potpunu priču – kaže župnik Drvoderić, a naglašava i kako je crkve svetog Leonarda također stradala u potresima u Zagrebu i Banovini, pri čemu su popucali određeni dijelovi, te ima žutu naljepnicu.
– U crkvi ima i pukotina od potresa iz 1880. godine. Stare građevine nažalost stradaju u potresima – kaže župnik Drvoderić.
Večeras u 18 sati u Centru za kulturu bit će koncert popularne međimurske grupe Scifidelity Orchestra. Ulaz je besplatan i nije potrebna COVID potvrda. Karte se mogu osobno pokupiti na blagajni prije koncerta. Scifdelity Orchestra već dulje vrijeme nije strani pojam – iako ga mnogi još uvijek ne znaju izgovoriti. Odlična rasplesana energija i neuobičajen zvuk čine ovu nakupinu glazbenika pravom poslasticom za svačije uši. Od starinskog roots blues-a, preko dixie-swinga, pa sve do modernih obrada čine njihov glazbeno scenski nastup zanimljivim za svaku dob i najrazličitije žanroljupce.
Očekuje vas ovaj program:
Down by the river side – Tradicionalna gospel
Ice cream, You scream – Tradicionalna jazz
When the Saints – Tradicionalna gospel
Belleville – Django Renhardt
StarWars Cantina/Theme from Godfather – John Williams / Nino Rota
You can call me Al – Paul Simon
Don’t Worry Be Happy – Bobby McFerrin
Were your friends (Knjiga o Džungli)
Yes sir that’s my baby – Donaldson, Kahn
Athletic Yoshi – Koji Kondo
Nothing’s to good for my baby – Louie Prima
Bei Mir bist du schein – Tradicionalna Yiddish
Bear Necessities – Knjiga o Džungli
King Louie aka Louie Prima – Knjiga o Džungl
Joshua fit the battle/Hit the Road Jack – Tradicional gospel/Ray Charles
Banana boat song – Harry Belafonte
Lakukaracha – Tradicionalna meksicka
Haben sie gehoert das Deutsche Band – broj iz mjuzikla “The producers”
Brown Skin Girl – Sonny Rollins
Prijatelja imaš ti – Louie Jordan (prijevod. Filip Horvat)
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gotovo polovica stanovnika Međimurske županije primilo je drugu dozu cjepiva protiv bolesti COVID-19. Prema općinama u županiji, najmanje ljudi cijepilo se iz Općine Orehovica. Od ukupnog broja stanovništva, njih 26.2% primilo je obje doze cjepiva. Najviše ljudi cijepilo se iz Općine Strahoninec, gdje je 53.3% stanovništva općine primilo obje doze.
Po procijepljenosti u županiji, pri samom vrhu su Općina Belica s gotovo 52% stanovništva te Šenkovec, Sveta Marija, Donja Dubrava, Podturen i Čakovec s gotovo 50% stanovništva koje je primilo dvije doze cjepiva. Nešto manje od polovice stanovništva koje je primilo prvu i drugu dozu čini općine Dekanovec, Domašinec, Vratišinec, Sveti Martin na Muri, Donji Vidovec, Mala Suborica, Mursko Središće, Prelog, Sveti Juraj na Bregu i Donji Kraljevec.
Uz Orehovicu, najmanji postotak stanovništva koji je primio drugu dozu cjepiva zabilježen je u Kotoribi, Pribislavcu, Štrigovi, Gornjem Mihaljevcu, Nedelišću i Selnici, a iznosi između 30 i 40% stanovništva.
